Čitateljica Faktografa pitala nas je da provjerimo podatke iz studije objavljene u znanstvenom časopisu Vaccine naslovljenom “Ozbiljni štetni događaji od posebnog interesa nakon mRNA COVID-19 cijepljenja u randomiziranim studijama kod odraslih osoba”, objavljene krajem kolovoza ove godine.
Autori studije navode da je ona nastala kao “sekundarna analiza ozbiljnih štetnih događaja zabilježenih u placebo-kontroliranim randomiziranim kliničkim istraživanjima faze III. Pfizera i Moderne mRNA COVID-19 cjepivima kod odraslih, uz fokus analize na štetne događaje od posebnog interesa navedene od Brighton Collaborationa”.
Ono što su autori ove studije napravili je da su ponovno analizirali već objavljene podatke iz kliničkih studija Pfizera i Moderne, no s drugačijom listom nuspojava; zbrojili su sve nuspojave, a ne osobe koje su ih imale te su nuspojave uspoređivali s brojem hospitaliziranih od Covida, kojih je bilo malo među ispitanicima. Kritičari istraživanja navode da se radi o manipuliranju podacima kako bi se dobio zaključak koji se želi dobiti, a u ovom slučaju je to preuveličavanje štetnosti cjepiva protiv koronavirusa, kao i umanjivanje koristi koju pruža.
Što je zaključeno u studiji?
“Koristeći prethodno utvrđenu listu štetnih događaja od posebnog interesa (nuspojava, op. au.) utvrđenu od strane Brighton Collaborationa, viši rizik od ozbiljnih štetnih događaja od posebnog interesa (AESI) primijećena je u grupi cijepljenoj mRNA COVID-19 cjepivima u odnosu na grupu koja je dobila placebo i kod ispitanika u trećoj fazi istraživanja i Pfizera i Moderne, s 10.1 (Pfizer) i 15.1 (Moderna) dodatnih događaja na 10.000 cijepljenih osoba. Kombinirano, postojala je razlika u riziku od 12.1 ozbiljnih AESI na 10.000 cijepljenih (95 % CI 2.1 do 22.9). Ti rezultati izazivaju zabrinutost da su mRNA cjepiva povezana s više štete nego je prvotno izračunato u vrijeme hitne autorizacije (cjepiva, op.au). Dodatno, naša analiza je identificirala 36 posto veći rizik od ozbiljnih štetnih događaja kod cijepljenih sudionika istraživanja kod Pfizera: 18.0 dodatnih ozbiljnih štetnih događaja (SAE) na 10.000 cijepljenih (95 % CI 1.2 do 34.9). Sukladno evaluaciji FDA, naša analiza je utvrdila da nema jasne razlike između grupa u Moderninom kliničkom istraživanju”, piše u studiji.
“Racionalno utvrđivanje politika treba uzeti u obzir potencijalne štete i potencijalne koristi. Kako bi ilustrirali tu potrebu u trenutnom kontekstu, izveli smo jednostavnu usporedbu štete i koristi koristeći podatke iz istraživanja uspoređujući rizik od ozbiljnih AESI sa smanjenjem u hospitalizacijama od COVID-a 19. Pronašli smo da rizik od ozbiljnih AESI premašuje smanjenje u hospitalizacijama od COVID-a 19 i u Pfizerovom i u Moderninom istraživanju”, stoji u objavljenom znanstvenom radu u časopisu Vaccine.
Uz ovakve zaključke, još dok je rad bio na razini preprinta u srpnju ove godine, odnosno prije stručne recenzije, izazvao je veliku pozornost medija, ali i znanstvene zajednice koja ju je “secirala” do u detalje i pronašla neke ozbiljne zamjerke korištenoj metodi, kao i samim zaključcima koji trebaju sugerirati da je opasnost od ozbiljnih nuspojava cjepiva bila veća nego su to krajem 2020. godine naveli Pfizer i Moderna u svojim zahtjevima za odobrenje cjepiva, ali i da je šteta koju izaziva cjepivo veća od koristi koje donosi u smislu smanjenje hospitalizacija oboljelih.
Zašto su uopće ponovno analizirali rezultate istraživanja iz 2020. godine?
U velikoj analizi objavljenog znanstvenog rada, kirurški onkolog David Gorski je u članku na portalu portal Science-Based Medicine, čiji je izvršni urednik, propitivao zašto je uopće rađena ovakva studija, tj. zašto su znanstvenici ponovno analizirali podatke iz kliničkih ispitivanja o cjepivu čiji rezultati su objavljeni prije 21 mjesec. Po njegovom mišljenju, u ovom trenutku više nema smisla analizirati te podatke i na temelju njih ocjenjivati štete od cjepiva i njihovu korist jer je u njima sudjelovalo nešto više od 70 tisuća ljudi, dok je dosad diljem svijeta ubrizgano više od 12 milijardi doza cjepiva te se konstantno provode analize o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva.
S druge strane, upozorava i na činjenicu da se u randomiziranim kliničkim istraživanjima, koja se koriste za odobravanje lijekova i cjepiva, često ne otkriju rjeđe nuspojave jer se one pojave tek kasnije, nakon što je lijek ili cjepivo primio veći broj ljudi, a zbog čega se nakon puštanja lijeka ili cjepiva u opću populaciju i dalje provode istraživanja o njihovoj sigurnosti i učinkovitosti.
Manipuliranje listom nuspojava cjepiva
Kao jedan od ključnih problema studije navodi se popis nuspojava koje su znanstvenici uključili ili isključili iz “ponovne” analize već objavljenih i analiziranih podataka Pfizera i Moderne i proglasili ih ozbiljnim štetnim događajima od posebnog interesa.
Kada je objavljena preprint verzija studije, dr. Susan Oliver u videu na YouTubeu je objasnila u čemu je problem s listom “ozbiljnih” nuspojava od cjepiva koje su koristili autori. “Umjesto da su analizirali sve štetne događaje, oni su napravili svoju listu štetnih događaja i samo su pregledavali te događaje i ignorirali sve ostale”, kazala je Oliver te objasnila kako su, na primjer, uključili proljev, a isključili povraćanje, uključili su artritis, a isključili osteoartritis, itd.
Gorski navodi da je možda i najvažnije što su isključili “događaje vezane uz Covid” što na prvu možda izgleda logično, ali s obzirom na to da su se slučajevi Covida više pojavljivali u placebo grupi, to je automatski dovelo do toga da su se više bilježile nuspojave iz grupe cijepljenih, nego događaji iz grupe koja je dobila placebo.
Zbrojili sve nuspojave pa ih usporedili s hospitalizacijama
Prema Olivier, čak niti tako nisu uspjeli dobiti podatke bitno drugačije od onih u rezultatima Pfizera i Moderne i utvrditi značajne razlike u dvije grupe. “Tada su, umjesto da uspoređuju sve osobe koje su imale štetan događaj (zabilježenu nuspojavu, op.a.) zbrojili sve prijavljene štetne događaje. Na primjer, ako je netko imao proljev i bolove u abdomenu, što obično ide zajedno, ta osoba je brojana dvaput”, kaže Oliver.
Objašnjava da su tada uspjeli pronaći statistički značajnu razliku u onome što su nazvali ozbiljan štetan događaj od posebnog interesa među onima koji su cijepljeni i onima koji nisu. No, tu značajnu razliku su pronašli samo u kombiniranim podacima Pfizera i Moderne, dok je nije bilo ako se dva istraživanja gledaju odvojeno.
Za mnoge “ozbiljne” nuspojave nije potrebna hospitalizacija
Oliver je objasnila i nekoliko problema u metodi kojom su autori studije došli do zaključka da je veći rizik od štete od cijepljenja nego korist od cijepljenja protiv hospitalizacije. Ponovno je navela da nisu brojali koliko ljudi je imalo nuspojave, već su zbrojili sve nuspojave zajedno, dok se osoba koja je hospitalizirana brojala samo jednom.
Drugi problem je što veliki broj nuspojava koje se u studiji navode kao “ozbiljne” nisu dovoljno ozbiljna stanja da bi pacijent završio u bolnici. “Na primjer, ako imate proljev, obično ne idete u bolnicu nego kod kuće idete na toalet. Kao i ako imate osip, koji je također na listi nuspojava, ne idete u bolnicu. A postoji još veliki broj stanja koje su klasificirali kao ozbiljan štetan događaj od posebnog interesa, a koji ne bi zahtijevali hospitalizaciju”, objasnila je Oliver.
Usporedili veliki broj cijepljenih s malim brojem zaraženih
I za kraj je objasnila da, dok su se provodila istraživanja, svi u grupi cijepljenih su bili izloženi cjepivu, dok je mali broj ispitanika bio izložen Covidu, što znači da su autori studije uspoređivali veliki broj ljudi koji su mogli razviti nuspojave na cjepivo s malim brojem ljudi koji su mogli biti hospitalizirani zbog zaraze koronavirusom.
Gorski u svom tekstu objašnjava da su Pfizerova i Modernina istraživanja provedena u ljeto i ranu jesen 2020. godine, prije velikog zimskog vala infekcija u SAD-u pa su zbog toga ispitanici u istraživanju imali manju šansu biti izloženi infekciji, a samim time i riziku od hospitalizacije. Modernino istraživanje završilo je 23. listopada, a Pfizerovo 14. studenog 2020.
Dr. Jonathan Howard, neurolog i psihijatar, u članku za Science-Based Medicine, nakon objave preprinta u srpnju, istaknuo je još jedan problem s usporedbom u studiji autora koji su ponovno analizirali podatke. Ovisno o tome kako brzo se virus širi, benefiti cjepiva se mogu vidjeti tek nakon nekoliko mjeseci ili godina, dok se gotovo sve nuspojave cjepiva pojavljuju ubrzo nakon cijepljenja.
Što kažu rezultati originalnih kliničkih istraživanja?
Howard je u tom članku naveo i ključne rezultate originalnih kliničkih istraživanja Pfizera i Moderne.
Prema tim podacima, u Pfizerovom kliničkom istraživanju sudjelovalo je 21.720 ljudi koji su primili cjepivo, a 21.728 ljudi je dobilo placebo. U grupi placebo zabilježeno je 162 slučaja zaraze koronavirusom, a među cijepljenima ih je bilo osam. Deset težih slučajeva Covida zabilježeno je u grupi placebo, dok je u grupi cijepljenih bio samo jedan.
U Moderninom istraživanju sudjelovalo je po 15.210 ispitanika u grupama za cijepljenje i placebo. Simptomatski Covid zabilježen je kod 185 ispitanika u placebo grupi i kod 11 u grupi cijepljenih. Teže je oboljelo 30 ispitanika, s jednim smrtnim slučajem, a svi su bili iz placebo grupe.
Kombinirano, u oba klinička istraživanja bilo je 74 tisuće ispitanika, 36.930 je primilo cjepivo, dok ih je samo 366 imalo Covid. To jasno objašnjava da je mnogo veći broj ispitanika imao priliku dobiti neku od nuspojava cjepiva nego se zaraziti i završiti u bolnici zbog bolesti.
Zašto su prekinuta klinička istraživanja?
A tako mali broj zaraženih nije slučajan jer je bilo i predviđeno da istraživanja završe kada se, prema Moderninom protokolu, zarazi oko 151 osoba, a prema Pfizerovom 164. Istraživanja su bila dizajnirana tako da se završe prije nego se dozvoli virusu da našteti više od nekoliko stotina ljudi. Nakon što je potvrđeno da cjepivo štiti od težeg oblika bolesti, tvrdi Howard, bilo bi neetično nastaviti s istraživanjima i dozvoliti da ljudi ostanu necijepljeni, odnosno nezaštićeni od bolesti.
Howard tvrdi da navod iz znanstvenog rada da “rezultati pokazuju da je rizik od ozbiljnih štetnih događaja od posebnog interesa veći nego smanjenje hospitalizacija od Covida-19 u studijama Pfizera i Moderne” zaobilazi činjenicu da su te studije i prekinute jer su se počele povećavati hospitalizacije i dodaje da takav “zaključak” potpuno ne iznenađuje, ako nije bio i neizbježan, s obzirom na način provođenja takvih kliničkih istraživanja.
Zaključno, kritičari studije objavljene u znanstvenom časopisu Vaccine naveli su nekoliko bitnih nedostataka tog ponovnog analiziranja kliničkih istraživanja cjepiva protiv Covida-19 Pfizera i Moderne koji su provedeni u ljeto i ranu jesen 2020. godine, a čiji autori navode da su utvrdili veći rizik od ozbiljnih nuspojava cjepiva, kao i veću štetu cjepiva protiv koronavirusa nego korist koju ono pruža protiv hospitalizacije.
Očito je kako su autori manipulirali podacima iz originalnih rezultata istraživanja, nelogično su s liste nuspojava dodavali i s nje micali određena zdravstvena stanja, pribrajali su sve nuspojave zajedno, a nisu ih “vezali” uz jednu osobu, uspoređivali su veliki broj cijepljenih i njihove nuspojave s malim brojem zaraženih i hospitaliziranih, a za svoj zaključak o šteti i koristi od cijepljenja iskoristili su činjenicu da su istraživanja prekinuta kada se zarazilo tek nekoliko stotina ljudi te pravi benefiti cjepiva još nisu bili vidljivi.