Pod povećalom

Nije točno da kamenolom u PP Velebit neprekidno radi od 1987. pa zato ne treba procjenu utjecaja na okoliš

Kamenolom nije bio aktivan, odnosno unutar kamenoloma nisu se provodile nikakve aktivnosti od 2005. do danas, navodi ravnatelj Parka prirode Velebit Mario Šaban.
Foto:Faktograf

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja oglasilo se oko Faktografovog teksta o aktiviranju kamenoloma u srcu Parka prirode Velebit te u odgovoru medijima iznijelo više nelogičnosti i tako otvorilo prostor za daljnja pitanja oko ovog slučaja.

Odgovori, doduše, nisu stigli na Faktografovu adresu, već na adrese drugih redakcija koje su upite poslali nakon što smo priču, unatoč brojnim podsjetnicima, objavili  bez povratnih informacija od nadležnog Ministarstva.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

“Prema danas važećim propisima, procjena utjecaja na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu za provedbu zahvata. Budući da je navedeno eksploatacijsko polje odobreno 1987. godine i od tada je kontinuirano aktivno, te ista tvrtka neprekidno ima koncesiju, nije bilo obvezno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš”, tumače iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (Index).

Tvrde da je sve po zakonu, ali onom bivše države. Kamenolom je legalan jer se još krajem 80-ih ishodilo rješenje Republičkog komiteta za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo te uvjerenje tadašnje Općine Obrovac.

Otkad je aktivan kamenolom?

Međutim, ako je eksploatacijsko polje kontinuirano aktivno, kako to da iz Parka prirode Velebit nisu upoznati s time?

Podsjetimo, iz javne ustanove koja je zadužena za zaštitu tog područja odgovorili su nam kako je kamenolom bio aktivan devedesetih godina, da je 2005. godine čuvarska služba na terenu od tadašnjeg koncesionara zatražila dokumentaciju koju nisu imali te je u suradnji s rudarskom inspekcijom naložena obustava radova do ishođenja dozvole za rad.

Od tada, tvrde, nije bilo nikakvih aktivnosti u kamenolomu, što su nam potvrdili i mještani obližnjih mjesta.

Drugim riječima, resorno Ministarstvo za gospodarstvo i održivi razvoj koje je zaduženo za zaštitu okoliša nema realnu predodžbu o tome je li kamenolom u Parku prirode zbilja aktivan ili ne, odnosno crpi li se rudno bogatstvo u zaštićenom parku prirode. Budući da iz Ministarstva tvrde jedno, a iz javne ustanove drugo, tražili smo dodatni komentar nadležnih iz Parka prirode Velebit.

“Potvrđujemo navod da kamenolom nije bio aktivan tj. da se unutar kamenoloma nisu provodile nikakve aktivnosti od 2005. do danas”, rekao je za Faktograf Mario Šaban, ravnatelj ustanove.

Unatoč tome što Ministarstvo tvrdi da je kamenolom kontinuirano aktivan, a da iz Parka navode kako od 2005. godine nije bilo nikakvih aktivnosti, činjenica je da se na stranci tvrtke Kamen d.o.o u ponudi može naći i kamen, odnosno vapnenački blokovi Romanovca-Tulovca.

Na stranici tvrtke također stoji kako je ona koncesionar za kamenolom Romanovac. Domena stranice je kreirana prije otprilike pola godine, točnije, 22. ožujka.

Kamenolom koji počinje s radom zasigurno se ne uklapa u misiju koju je javna ustanova iznijela u svom Planu upravljanja iz 2007. godine u kojem nigdje ne stoji da je predviđen rad Romanovca. Navedeno je upravo suprotno – zamišljeno je da se stari kamenolomi saniraju sadnjom autohtone vegetacije. Također se navodi kako je sanaciju potrebno izvršiti zbog estetskih, ali i sigurnosnih razloga.

Područje koncesije i lokacijska dozvola

Iz Odluke o davanju koncesije za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju arhitektonsko-građevnog kamena “Romanovac”, koja je donesena 25. listopada 2017 . godine, navedeno je kako je područje koncesije Grad Obrovac, odnosno da se nalazi u jedinici lokalne samouprave kojoj je nekad pripadalo.

Općini Jasenice, pod koju spada područje na kojem se nalazi kamenolom, ta odluka nije ni dostavljena.

Tek naknadno, u posebnoj odluci od 9. studenog, termin “Grad Obrovac” mijenja se s “Općinom Jasenice”. Drugim riječima, Ministarstvo gospodarstva u Odluci o dodjeli koncesije pozvalo se na lokacijske uvjete koju je 1988. godine izdala Općina Obrovac, iako bi lokacijsku dozvolu za takav pothvat po današnjem zakonu trebala dati nadležna Zadarska županija. Nakon što je odluka donesena, Ministarstvo naknadno navodi kako je riječ o grešci, te kako se kamenolom zapravo nalazi pod Općinom Jasenice. Oba dokumenta potpisao je tadašnji državni tajnik, HDZ-ov Mario Antonić.

Dva mjeseca nakon što im je dostavljeno ispravljeno rješenje, Općini Jasenice sredinom siječnja 2018. godine stiže i Ugovor o dodijeli koncesije koji su tadašnja ministrica Dalić te bivši direktor firme Vjekoslav Sorić potpisali 15.ožujka 2018. godine.

Podsjetimo, tada je Općinom Jasenice vladao HDZ-ov načelnik Martin Baričević, koji je svojedobno pokrenuo izmjene prostornog plana u kojima se otvara prostor ne samo za eksploataciju, već i za izgradnju građevina u kamenolomu.

Općina Jasenice protivi se kamenolomu na svom teritoriju. Nakon što je Faktograf objavio tekst o otvaranju kamenoloma, na Facebook stranici Nezavisne liste gupe birača BURA, koja je na čelu s trenutnim načelnikom Stipom Vulićem pobijedila HDZ na lokalnim izborima, objavljen je apel medijima da detaljnije istraže priču te molba prema ekološkom udrugama da im pomognu u nadolazećoj borbi protiv kamenoloma.

Tvrtka Kamen d.o.o

Kako se može naći na stranicama tvrtke koncesionara, organizirana eksploatacija arhitektonsko građevnog kamena u širem području Obrovca datira od 1936. godine, a istraživanje polja Romanovac počinje 1983. god. osnivanjem R.O. „Kamen“ u Obrovcu.

“Od tada je sagrađen proizvodni pogon za preradu i obradu kamena u mjestu Zaton Obrovački, površine 2700 m2 na zemljištu od 32.000 m2. Tvrtka je u 100 posto privatnom vlasništvu”, navodi se.

Prema podacima servisa Poslovna.hr, vlasnik tvrtke Kamen d.d. u devedesetima bio je Hrvatski fond za privatizaciju, a u listopadu 2000. godine nad njom je pokrenut stečajni postupak.

Kamen d.d. početkom 2000-ih dospio je u središte javnosti kada je, prema pisanju Slobodne Dalmacije, policija prijavila tadašnjeg vlasnika tvrtke Antu Jurjevića, inače propalog zadarskog tajkuna i bivšeg vlasnika Zadarkomerca, te tehničkog rukovoditelja kamenoloma Romanovac nakon što je odobrio da radnici “Kamena” posebnim strojem, bez naknade, na Tulovim gredama u blizini kamenoloma ispilaju komad stijene 5 metara visine, 3,5 širine i 2,5 metara dubine.

Naime, to je bila želja zadarskog samoukog kipara Želimira Morovića koji je od stijene naumio načiniti veliko raspelo za dar papi Ivanu Pavlu II. povodom njegovog dolaska u Zadar 2003. godine. Umjesto kamene gromade, Morović je zaradio kaznenu prijavu zadarske policije zbog oštećenja, uništavanja i nedopuštenog izvoza kulturnih i prirodnih dobara (Zadarski.hr).

Zaštita prirode

Olako davanje koncesija na zaštićenim područjima otvara pitanje i upravljanja područjima ekološke mreže Natura 2000.

U priručniku “Eksploatacija neenergetskih mineralnih sirovina i Natura 2000“, namijenjenom nadležnim tijelima i nositeljima zahvata te upravljačima na područjima Natura 2000, ne stoji da je eksploatacija zabranjena. Međutim, kao i svi drugi oblici korištenja zemljišta, tako i ekstrakcija neenergetskih mineralnih sirovina mora djelovati u skladu sa zakonodavstvom o okolišu EU-a, koje uključuje Direktive o staništima i pticama.

A to znači obvezu provođenja ocjene prihvaljivosti, koja je u ovom slučaju izostavljena jer se Ministarstvo pravda objašnjenjem da u vrijeme kada je kamenolom odobren nije postojala obveza njenog provođenja te da se ista provodi prije izdavanja lokacijske dozvole koja se, u slučaju kamenoloma na Velebitu, odnosi na uvjerenje bivše Općine Obrovac kojoj to područje uopće ne pripada.

Činjenica da područje u vrijeme početka rada kamenoloma nije spadalo pod mrežu Natura 2000 ne znači ujedno da država smije dozvoliti daljnju devastaciju. To na svojim stranicama navodi sama Europska komisija (EK).

“Zahtjev da države članice poduzmu ‘odgovarajuće korake’ nije ograničen samo na sprečavanje ljudskog djelovanja, već uključuje i određene prirodne tijekove razvoja koji mogu prouzročiti pogoršanje stanja očuvanosti vrste i staništa. Taj se zahtjev odnosi i na aktivnosti koje su već postojale na tom području prije nego je uključeno u mrežu Natura 2000. To znači da će se tekuće aktivnosti možda morati zabraniti ili izmijeniti ako imaju negativan utjecaj na područje”, navodi Komisija.

Upitali smo EK kakve posljedice može imati to da se odobrenja za ovakve zahvate daju bez provođenja studije za okoliš. Odgovor ćemo objaviti kad stigne.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.