Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je kaznenu prijavu koju je protiv Faktografa pokrenuo kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić.
Bakić je kaznenu prijavu protiv udruge Faktograf kao pravne osobe te odgovornih osoba u Faktografu (izvršne direktorice Ane Brakus i glavnog urednika Petra Vidova) podnio u veljači ove godine. Temeljem Bakićeve prijave su izvršna direktorica i glavni urednik Faktografa dali iskaz policiji, a DORH je u konačnici očekivano odlučio da Bakićeve optužbe nemaju baš nikakvog smisla.
Bakićeva kaznena prijava odbačena je još u travnju ove godine, ali informaciju da je prijava odbačena dobili smo tek nakon što je Faktografova odvjetnica Vanja Jurić 11. studenog poslala DORH-u dopis da provjeri u kojoj je fazi ovaj postupak.
U odgovoru koji potpisuje viši državnoodvjetnički savjetnik Josip Huljev stoji da u sklopu provedene istrage “nisu utvrđena obilježja prijavljenog kaznenog djela niti nekog drugog kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti”. Bakićeva kaznena prijava stoga je odbačena.
Podsjećamo, kontroverzni poduzetnik Bakić optuživao je Faktograf za kršenje članka 127. Kaznenog zakona RH, kojim se zabranjuje uskraćivanje ili ograničavanje slobode govora odnosno javnog nastupa. Bakić je neutemeljeno tvrdio da Faktograf cenzurira njegove objave na Facebooku (arhivirano ovdje).
To, naravno, nije točno: Faktograf je u više navrata provjeravao činjeničnu točnost i utemeljenost tvrdnji koje je Bakić iznosio na Facebooku i utvrdio da se radi o dezinformacijama s očiglednim ciljem minoriziranja opasnosti koju po javno zdravlje predstavlja pandemija Covida-19.
Tvrdnjama za koje Faktograf utvrdi da su činjenično netočne odnosno neutemeljene ili manipulativne, Facebook smanjuje doseg, tj. Facebookovi algoritmi takve objave preporučuju manjem broju korisnika. Cilj Facebookove suradnje s fact-checkerima, koja postoji u stotinjak svjetskih zemalja uključujući Hrvatsku, suzbijanje je širenja dezinformacija, posebno onih koje mogu štetno utjecati na nečije zdravlje ili na ishode izbornih procesa.
To, naravno, nije cenzura; Bakiću i sličnim internetskim dezinformatorima nitko ne zabranjuje da objavljuju što god žele. Njihove tvrdnje ostaju na Facebooku i nakon što ih fact-checkeri ocijene kao netočne, ali uz takve se objave dodaje napomena koja korisnike društvenih mreža upozorava da im ne treba vjerovati.
Podsjećamo, Nenad Bakić u više je navrata činjenično netočnim i neutemeljenim tvrdnjama, koje je objavljivao na svom Facebook profilu gdje ga prati oko 50 tisuća korisnika, minorizirao opasnost koju po javno zdravlje predstavlja pandemija Covida-19, propitivao učinkovitost cjepiva protiv Covida-19 te osporavao učinkovitost epidemioloških mjera koje su se uvodile s ciljem suzbijanja širenja Covida-19.
Faktograf je dosljedno upozoravao javnost da Bakićeve tvrdnje nemaju činjenično utemeljenje, zbog čega nas je Bakić prozivao za navodnu cenzuru. Državno odvjetništvo sada je nedvojbeno utvrdilo da ni Bakićeve optužbe izrečene na račun Faktografa, baš kao ni Bakićeve tvrdnje vezane za pandemiju Covida-19, nemaju utemeljenje u činjeničnoj stvarnosti.
Nenad Bakić je protiv Faktografa pokrenuo i četiri privatne tužbe, koje tek trebaju dobiti sudski epilog.
