Pod povećalom

Koliko su sigurni novinari u Hrvatskoj?

Novinari se u svom radu susreću s prijetnjama i hajkama, procesi se predugo procesuiraju, pa čak i kada postoje čvrsti materijalni dokazi poput snimki napada i prijetnji, istaknuto je na okruglom stolu o sigurnosti novinara.
HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

U Zagrebu je 22. studenoga u Novinarskom domu održan panel na kojem su sudjelovali Jasna Vaniček Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija pri Ministarstvu kulture i medija, Krešimir Mamić, voditelj Odjela za terorizam Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Dario Vrtarić iz Uprave kriminalističke policije, Ana Kordej, načelnica Sektora za propise kaznenog prava pri Ministarstvu pravosuđa, Petar Vidov, glavni urednik Faktografa, novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš, David Bevan, trener i stručnjak za pitanja sigurnosti i Adrien Collin, službenik za projekte i sigurnost, Europska federacija novinara (European federation of journalists, EFJ) uz moderaciju Maje Sever, predsjednice Sindikata novinara Hrvatske (SNH) i Europske federacije novinara (EFJ).

Pripremaju se protokoli

Vaniček Fila kazala je da je u suradnji sa strukovnim novinarskim organizacijama pripremljen protokol kojim bi se novinarima omogućila platforma za lakšu komunikaciju s MUP-om te da su u pripremi dva protokola bitna za obavljanje novinarske djelatnosti vezana uz sigurnost novinara tijekom izvještavanja s javnih okupljanja i za žurno prijavljivanje kaznenih djela.

Predstavnici MUP-a Mamić i Vrtlarić istaknuli su da će se kroz nove procedure osigurati bolja zaštita novinara i žurnija komunikacija kako bi se još brže razrješavali predmeti. U ovoj godini zabilježeno je petnaestak predmeta vezanih uz novinare; oko deset bili su prijetnje, dok je sedam predmeta razriješeno, kazali su predstavnici policije, dodavši da ove brojke ne odstupaju toliko od prijašnjih godina, iako je porast zamjetan.

Kordej iz Ministarstva pravosuđa kazala je da su u Ministarstvu identificirali stadije kaznenog postupka koji bi mogli kraće trajati, pa će raditi na tome. “Postoji percepcija da postupci traju dugo, iako kada se pogleda statistika kaznenih postupaka generalno gledano ne traju toliko dugo u odnosu na građanske postupke. Sad smo upravo u fazi osnivanja jedne velike radne skupine s jednim od prioritetnih ciljeva  ubrzanja kaznenog postupka”.

Faktograf u dvije godine prijavio oko 50 prijetnji

Međutim, službene brojke nadležnih službi ne korespondiraju sa stvarnošću, istaknuo je glavni urednik Faktografa Petar Vidov. Samo Faktograf je u 2020. i 2021. godini policiji prijavio oko 50 slučajeva prijetnji, što smrću, što fizičkim nasiljem.

“Bilo mi je jako zanimljivo slušati kao u teoriji izgleda osiguravanje sigurnosti novinara, sad ja mogu iznijeti vlastito iskustvo iz prakse. Kada policiji prijavljujete prijetnje, najprije dobijete jedno lingvističko-semantičku lekciju oko toga što jest prijetnja smrću, a što nije. Naime, nije prijetnja smrću ako netko kaže ‘vas treba ubiti’, nego samo ako kaže eksplicitno ‘vas ćemo ubiti’”, kaže Vidov.

Kao probleme ističe i dugotrajnost procesuiranja predmeta, kao i na činjenicu da, ako dođe do podizanja optužnice, osoba optužena za prijetnju od suda dobiva osobne podatke osobe kojoj je prijetila, uključujući kućnu adresu, što uvelike doprinosi osjećaju nesigurnosti u redakcijama. Stvara se atmosfera hajke, smatra Vidov, ističući primjer jednog poduzetnika koji je protiv Faktografa podnio četiri SLAPP tužbe te čak i kaznenu prijavu koju je DORH odbacio kao neosnovanu.

Osvrnuvši se na najnoviji slučaj planiranja terorističkog napada od strane optuženog 53-godišnjaka iz Šibenika, Vidov je kazao da je do trenutka održavanja panela dobio samo neslužbenu informaciju da se netko iz redakcije Faktografa također našao na popisu, ali ne i informaciju tko se nalazio na navedenom popisu, kao ni kakve je podatke optuženik za terorizam o tim osobama prikupio; nadležne institucije su odgovornost za pružanje te informacije prebacivale jedna na drugu. “Vjerujem u dobre namjere institucija da se bave sigurnošću novinara, ali se ne osjećam nimalo sigurno”, kazao je Vidov.

Potrebno raditi na edukaciji svih aktera

Novinar Dušan Miljuš koji je 2008. godine pretrpio težak fizički napad (a počinitelj nikad nije pronađen), kazao je da je “bitno da radimo na nekim protokolima sigurnosti, jer danas imamo puno više izazova nego nekad. Ranije nije bilo toliko prijetnji preko interneta i društvenih mreža.”

“Inicijativa Ministarstva kulture i medija nije loša, a mislim da treba raditi i na edukaciji novinara, jer postoje sigurnosni protokoli i rješenja. Također treba educirati i policajce. I policija i pravosuđe trebaju biti osjetljiviji kad je u pitanju sigurnost novinara. U tom dijelu možemo i moramo svi zajedno raditi”, smatra Miljuš.

Dodaje da je potrebno prijaviti sve prijetnje: “Ja sam živio tri i pol godine po policijskom zaštitom, ne bih nikome od kolega zaista zaželio da mu se to dogodi. Sami osjećaj da 24 sata moraš živjeti pod policijskom zaštitom dovede te do granica izdržljivosti”, kaže Miljuš.

Adrien Collin smatra da bi bilo dobro da su na panelu sudjelovali i predstavnici poslodavaca jer su oni također važni u procesu sigurnosti i zaštite novinara. Bitno je podupirati države članice EU-a da se aktivno bave pitanjima sigurnosti novinara. Protokoli su dobar početak i od njih će svi profitirati, stoga je važan dijalog svih strana, smatra Collin. “Otkrivanje osobnih podataka na koje je uputio Vidov je nešto o čemu se također može raspravljati na razini ministarstva, primjerice tako da se uključe sve strane te da novinari istaknu s kojim se problemima suočavaju, jer se tako direktno ugrožavaju novinari.”

David Bevan smatra da u policiji treba postojati osoba određena za rad s novinarima te se slaže s Collinom da su poslodavci i redakcije bitni dionici razgovora. Što se tiče specifičnih sigurnosnih uputa, i Bevan i Miljuš savjetuju da novinari nemaju fiksnu rutinu (odlaska na posao, itd) te da na društvenim mrežama prakticiraju samokontrolu i ne dijele osobne informacije.

Huškanje protiv novinara veliki problem

U raspravu su se uključili i glavni urednici nekoliko najvećih medijskih kuća u Hrvatskoj. Ivan Buča, glavni urednik 24sata, istaknuo je dobre prakse koje 24 sata i Syria primjenjuju. Uz pružanje psihološke pomoći novinarima i brze prijave prijetnji policiji, 24sata ne čekaju “sve te procedure koje se moraju odviti”, već vrlo često sami angažiraju zaštitarsku službu. Ukazuje na veliki problem huškanja protiv novinara. “Nisu problem samo ljudi koji prijete, već su još veći problem oni koji su u stanju možda s jednom porukom ili statusom na Fejsu dignuti gomilu ljudi”, ističe.

I 24sata imali su iskustva da “na papiru piše prijavite prijetnju, bit će procesuirana, a onda vi dođete, pa policajac nije posve siguran u to je li to prijetnja ili nije”, kaže Buča.

“Mislim da na tim stvarima treba raditi i napraviti neki jednostavniji način da novinari prijave [prijetnje] i da se to puno brže procesuira. Fizičko nasilje na terenu je vidljivo”, smatra Buča, ali i dodaje da su nevidljive online prijetnje i uznemiravanja “puno opasniji”. Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić apelirao je da se svaka prijetnja smatra ozbiljnom, a glavna urednica Slobodne Dalmacije Sandra Lapenda Lemo je istaknula da je prijetnji jako puno. “Da prijavljujemo svaku prijetnju, policija bi se mogla baviti samo time. Mislim da je naprosto stvoreno jedno loše okruženje”, kazala je.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko smatra da su izjave ili šutnja “onih koji vode ovu državu pogonsko gorivo ljudima koji sebi daju za pravo da misle da mogu prijetiti novinarima i svim medijskim radnicima”.

Sudionici iz publike, novinari, podijelili su svoja iskustva ili iskustava svojih kolega te istaknuli nekoliko slučajeva gdje su postojali čvrsti materijalne dokazi poput snimki napada ili prijetnji, ali je reakcija policije bila izuzetno spora.

 

Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.

Live blog
Dezinformacije o koronavirusu
Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.