„Ne znam od kud ta ideja o dvotrećinskoj većini kada u članku 7. stavku 9. Ustava jasno piše da o obuci i vježbi odlučuju Vlada i predsjednik. (…) Nema Sabora u tom slučaju. Dakle, to bi bila jedna vrsta specifičnog državnog udara. Obično vojni udar ide da vojska sruši Vladu, ovo bi bio vojni udar da Vlada sruši vojsku. Dakle, u članku 7. stavku 9. Ustava piše da odluku o vježbama donosi Vlada uz suglasnost predsjednika. Tu nema Sabora. Sabor odlučuje o prelasku granica država saveznica i temeljem međunarodnih ugovora za mirovne misije i slično“, ustvrdio je Arsen Bauk, saborski zastupnik SDP-a komentirajući najavu ministra obrane da će zatražiti od Sabora dozvolu za sudjelovanje Hrvatske u europskoj misiji vojne obuke ukrajinskih vojnika na teritoriju EU, a za što je Zoran Milanović, predsjednik države jasno poručio da neće dati suglasnost.
Vijeće Europske unije donijelo je 17. listopada 2022. godine odluku o uspostavi misije Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine) s početnim trajanjem od dvije godine. Njome se namjerava osigurati individualno, kolektivno i specijalizirano osposobljavanje ukrajinskim oružanim snagama, kao i koordinacija i sinkronizacija aktivnosti država članica koje pružaju osposobljavanje.
EUMAM je pokrenut 15. studenog, a misija ima neizvršni mandat za pružanje individualnog, kolektivnog i specijaliziranog osposobljavanja do 15 tisuća pripadnika ukrajinskih oružanih snaga na više lokacija na državnom području država članica EU-a. Još nije poznato koliko će članica EU sudjelovati u toj misiji. Sudjelovanje su, primjerice, najavile Njemačka, Poljska (u kojima će biti sjedište misije), Španjolska, Slovenija, Belgija, Bugarska, dok je Mađarska jedina članica EU koja bila protiv donošenja odluke o misiji EUMAM (1, 2, 3, 4).
Predsjednik Zoran Milanović je već 15. studenog poručio da neće dati suglasnost za obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, ali je rekao da će se s tim usuglasiti ako Sabor dvotrećinskom većinom donese odluku. Tada je kritizirao Gorana Grlića Radmana, ministra vanjskih poslova koji je sudjelovao u odlučivanju Vijeća EU, navodeći kako mu je „dosta odlazaka ministara u Bruxelles bez prethodne suglasnosti vrhovnog zapovjednika“.
“Čovjek je otišao gore i preuzeo u ime Hrvatske kategoričku obavezu i prekršio Ustav. Neka stvar ide u Sabor, ako dvije trećine tako odluče, ja ću se s tim usuglasiti“, kazao je tada Milanović (1, 2).
U priopćenju iz Ureda predsjednika u kojem se navodi kako predsjednik neće razmatrati dopis koji mu se poslao ministar obrane Mario Banožić, predsjednik više ne spominje odluku Sabora već, među ostalim, navodi kako se dopis ministra obrane poziva na krivi stavak Ustava, odnosno na članak 7. stavak 3. Ustava, a da bi ispravno bilo pozivati se na članak 7. stavak 9. Ustava koji se odnosi na vojne vježbe, isti onaj kojeg je spominjao Bauk, a u kojem se stvarno Sabor ne spominje.
Članak 7. Ustava
Djelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i pitanje oružanih snaga država njenih saveznica regulirano je člankom 7. Ustava RH.
„Oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske“, navodi se u članku 7. stavku 3.
Idući članak navodi kako Hrvatska „može pružiti pomoć državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske“.
Stavkom 5. tog članka propisuje se da Oružane snage Hrvatske „mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske“.
Odluke iz ta tri stavka, Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. No, ako na neku od odluka iz stavka 3., 4. i 5. predsjednik države uskrati suglasnost, onda ih Sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Ta tri „djelovanja“ oružanih snaga reguliranja člankom 7., odnosno njegovim stavcima 3., 4. i 5. jedini su stavci u kojima se spominje odlučivanje dvotrećinskom saborskom većinom u slučaju da odluka koju predlaže Vlada nije dobila suglasnost.
Stavak 9. članka 7. Ustava, kojeg spominje Bauk i na kojeg se poziva predsjednik Milanović navodi: „Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske“.
Za odredbu iz stavka 9. članka 7. Ustava ne spominje se izrijekom donošenje odluke u Saboru u slučaju izostanka suglasnosti predsjednika države na odluku koju predlaže Vlada.
Ne zna se kako bi vojna pomoć Ukrajini trebala izgledati
Niti Ministarstvo obrane, a niti Vlada do danas nisu obrazložili kako bi konkretno izgledala vojna pomoć Ukrajini u sklopu misije EUMAM.
“Ne mogu vam komentirati module dok ne prođu koordinacijska tijela, prije svega vladu. Te module je predložila Hrvatska vojska temeljem svojih iskustava koje je imala u prijašnjim misijama i operacijama”, rekao je ranije Mario Banožić, ministar obrane.
Odgovarajući na novinarski upit o tome bi li se obuka ukrajinskih vojnika odvijala u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj članici ako odluka dobije odobrenje, Banožić je rekao da su predložena oba modula „i onaj gdje bi se obuka odvijala u nekoj drugoj članici, ali i onaj gdje bi se odvijala u Hrvatskoj“.
Da model ili modeli obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj još uvijek nisu poznati priznao je u utorak, 22. studenog, sam ministar obrane u reakciji na priopćenje predsjednika Milanovića kojim objašnjava zbog čega neće uzeti u razmatranje dopis ministra obrane kojim se traži njegova suglasnost na „Nacrt prijedloga odluke Hrvatskog sabora o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini“ (EU Military Assistance Mission – Ukraine – EUMAM).
Reagirajući na poruku iz Ureda predsjednika, Banožić je jučer ponovio uvjerenje da će Sabor dvotrećinskom većinom donijeti odluku. No, kako bi ta odluka trebala izgledati nije rekao.
„O to ćemo još razgovarati na tijelima vlade”, izjavio je Banožić, priznavši tako da Hrvatska još nema odluku o tome kako bi izgledao i što bi sadržavao program obuke ukrajinskih vojnika.
Ustav i Zakon o obrani nalažu suradnju Predsjednika i Vlade
Upravo je činjenica da nema nikakvog obrazloženja odluke jedan od razloga zbog kojeg Milanović dokument koji mu je upućen na prethodnu suglasnost uopće nije uzeo u razmatranje.
„Nacrt Odluke koji je priložen ne navodi konkretno ni aktivnosti koje bi pripadnici Hrvatske vojske provodili u inozemstvu niti djelovanje odnosno aktivnosti koje bi pripadnici Oružanih snaga Ukrajine provodili na teritoriju Republike Hrvatske. Jedino što se navodi u obrazloženju Odluke su opći podaci o samoj misiji EUMAM“, među ostalim stoji u priopćenju Ureda predsjednika.
Kao što smo već spomenuli, Ured predsjednika navodi kako se dostavljeni Nacrt prijedloga Odluke poziva na članak 7., stavak 3. Ustava Republike Hrvatske. Riječ je ostavku koji govori o mogućnosti da oružane snage država saveznica uđu u Hrvatsku, odnosno djeluju unutar njenih granica u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, a na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
„Da bi uopće došla u obzir primjena ove odredbe Ustava, mora se raditi: a) oružanim snagama država saveznica i b) ulasku ili djelovanju takvih snaga u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima“, navodi Ured predsjednika, obrazlažući kako se u dopisu koji im je dostavljen „ne navodi pravna osnova po kojoj je utvrđeno da je Ukrajina država saveznica u smislu ove odredbe Ustava (ne radi se o članici niti jednog saveza čiji je član Republika Hrvatska i članstvom kojim se obvezujemo na pružanje vojne pomoći), niti koji bi to bio međunarodni ugovor temeljem kojeg bi njene oružane snage ušle i/ili djelovale na području Republike Hrvatske“.
Ured predsjednika navodi i da „iz obrazloženja nacrta Odluke proizlazi da hrvatska Vlada planira provoditi obuku ukrajinskih vojnika na području Republike Hrvatske“.
„Ustavom je izričito uređeno pitanje prelaska granice stranih vojnika za potrebe vježbe i obuke i to odredbom čl. 7. st. 9. Ustava“, navodi se. Taj stavak ne spominje odlučivanje Sabora.
Međutim, kako Banožić izjavljuje da se još ne zna hoće li ukrajinski vojnici doći u Hrvatsku ili će naša vojska ići u neku drugu zemlju članicu EU-a, za odlazak naše vojske primjenjiv bi bio stavak 5. članka 7. Ustava koji govori kako oružane snage RH mogu prijeći granice RH „ili djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske“, a o kojima opet odluku donosi Sabor većinom glasova, na prijedlog Vlade i uz suglasnost predsjednika, a ako te suglasnosti nema onda uz dvotrećinsku podršku Sabora.
Nije također jasno odnosi li se termin „saveznici“ koji se spominje u Ustavu samo na članove saveza kojih je Hrvatska članica, kako to tumači predsjednik, ili može podrazumijevati i zemlje koje formalno nisu u NATO savezu ili članice Europske unije, kada su se ti savezi odlučili aktivno pomagati i suglasili se o formiranju misije pomoći kao što je to slučaj s misijom za Ukrajinu.
Predsjednik je, međutim, u potpunosti u pravu kada navodi da ne može Vlada, odnosno pojedini ministri u Vladi preuzimati obaveze koje se odnose na vanjsku politiku i vojna pitanja bez prethodnog dogovora s predsjednikom države, ostavljajući ga u poziciji da o tome saznaje naknadno. Takva obavezna suradnja regulirana je i Ustavom i Zakonom o obrani RH.
Napomena: Vlada je na sjednici održanoj 24. studenog usvojila i uputila Saboru na odlučivanje prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini „EU MILITARY ASSISTANCE MISSION – UKRAINE“ (Vlada, točka 10.)
