„Fascinantno je da Možemo govori o tome u danima kada gradonačelnik najavljuje potpuno neopravdano dizanje cijena vode za 20 posto, gdje Vlada ovim proračunom i mjerama smanjuje presiju na građane, trudi se za svaku lipu, a vi građanima grada Zagreba kradete Božić ovim dizanjem cijene vode, parkinga“, poručio je Marko Pavić, saborski zastupnik HDZ-a Sandri Benčić, saborskoj zastupnici Možemo tijekom razgovora u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
U emisiji se, među ostalim, razgovaralo o državnom proračunu za iduću godinu.
„Ako je HDZ sve osigurao da do poskupljenja ne dođe, zašto je vaš grad Osijek, gdje vi imate gradonačelnika povisio cijene vode već 1. lipnja za 20 posto; zašto je to učinio vaš grad Šibenik gdje je vaš gradonačelnik i vaša većina – također za 20 posto; zašto je to učinio vaš grad Drniš, gdje je također vaš gradonačelnik, vaša većina, gdje vam je fiksna cijena rasla za gotovo 70 posto“, zapitala ga je Benčić, navodeći kako je licemjerno isticati samo jedan grad kada su to ranije učinili i drugi jer su rasle cijene ulaznih troškova.
Saborski zastupnik Pavić, kritizirajući zagrebačku vlast, koristio je argument – jesenski paket mjera pomoći gospodarstvu i kućanstvima. Tim su paketom, među ostalim, limitirane cijene električne energije i grijanja.
Na isti se paket mjera, kritizirajući zagrebačku gradsku vlast, nekoliko sati prije saborskog zastupnika pozvao Andrej Plenković, predsjednik Vlade, navodeći kako je Vlada svima, pa i Gradu Zagrebu, omogućila mnogo povoljnije okolnosti u odnosu na one na tržištu (1, 2).
„Računi koje imaju naši gospodarstvenici za struju i plin su tri do pet puta jeftiniji nego što su tržišne cijene, to ljudi zaboravljaju. Ako smo to napravili i dali Gradu Zagrebu i njegovim institucijama, da imaju puno povoljnije okolnosti nego što bi imali inače, onda je to sad politička odgovornost. Naglašavam, politička odgovornost onih koji su dobili povjerenje Zagrepčana da upravljaju“, kazao je Plenković pozivajući zagrebačku vlast da dobro promisli što radi.
Točna je tvrdnja da zagrebački Holding diže cijene vode za 20 posto te cijene parkinga, ali samo kada je riječ o garažama u centru grada. Cijena sata parkiranja u garažama u centru grada izjednačit će se s cijenom sata parkiranja u prvoj zoni te će iznositi 12 kuna. Nove cijene ne stupaju na snagu u ovoj godini, već od prvog dana 2023. godine pa je neprecizno govoriti da zagrebačka gradska vlast građanima “krade Božić“.
Obnova vodovodne mreže
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, obrazlažući najavljeni rast cijene vode, naveo je kako do tog rasta nije primarno došlo zbog inflacije. U to se išlo nakon što su napravljene sve moguće interne uštede, a većina novca će biti uložena u obnovu vodovodne mreže (1, 2).
“Znate da su građevinski radovi otišli u nebo, u ovom poskupljenju vode tri četvrtine će ići u investicije. Svima je jasno da je vodovodna mreža neadekvatna. U nju se nije investiralo, imamo 3 500 kilometara vodoopskrbne mreže, 2 200 kilometara za odvodnju. U isto vrijeme, 50 posto vode curi iz vodovodnih cijevi”, kazao je Tomašević.
Dodatan razlog poskupljenja je i činjenica da od 1. siječnja 2023. godine trošak izgubljene vode u cijevima pada na teret poduzeća Vodovod i odvodnja (ViO) jer se voda naplaćuje prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj vodi, što je za tu tvrtku trošak od oko 50 milijuna kuna godišnje. Od iduće godine, naime, na snagu bi trebao stupiti dio Uredbe o visini naknade za korištenje voda, prema kojoj će vodovodne tvrtke plaćati svu vodu koju zahvate, a ne samo koju isporuče, a intencija je te promjene natjerati vodovodna poduzeća da smanje „gubitak“ vode. Naime, prema podacima iz Izvješća o stanju u sektoru vodnih usluga za 2020. godinu, gubici između iscrpljene i vode isporučene kućanstvima i poslovnim korisnicima u Hrvatskoj je na razini 49,87 posto.
No, od vodovoda do vodovoda te se brojke razlikuju. Tako se, kako je nedavno pisao Tportal, u Zagrebu proteklih godina gubitak vode iz vodovodnih cijevi kretao na razini 50 do 52,7 posto; na splitskom području taj je gubitak i veći i kreće se do gotovo 60 posto; na zadarskom su se približili 70 posto, a na području Ogulina manje od 30 posto iscrpljene vode dođe do krajnjih korisnika. S druge strane, na području Pule taj se gubitak iz godine u godinu smanjuje pa je u 2020. pao na 17,8 posto.
Europska unija prihvatljivim smatra gubitke od 15 do 18 posto.
Već je prije dvije godine, kada je naknada vodovodnim poduzećima na svaki kubik zahvaćene površinske ili podzemne vode uvedena s odgođenom primjenom, bilo jasno da će cijena vode za krajnje korisnike od 2023. godine rasti.
Međutim, radi zaštite potrošača i postizanja socijalne priuštivosti cijene vode građanima, propisana je gornja granica povećanja cijene vode koja ne smije biti prijeđena. Ona iznosi tri kune po kubičnom metru u odnosu na polaznu godinu. Polazna godina je tekuća, 2022. godina. To u praksi znači da će vodovodna poduzeća koja su već tijekom ove godine realizirala poskupljena zbog poremećaja na tržištu, odnosno rasta ulaznih troškova, moguće ponovo posegnuti za rastom cijena.
Grad Zagreb nije izolirani slučaj. Od početka ove godine, cijeli je niz jedinica lokalne uprave najavio i već realizirao poskupljenje vode.
Tako je točna tvrdnja da je voda poskupila u Šibeniku i Drnišu. Kada je riječ o Osijeku, do poskupljenja nije došlo za građane, već samo za dio poslovnih korisnika.
Rast ulaznih troškova kao opravdanje poskupljenja
Jedinice lokalne uprave ovogodišnja poskupljenja vode pravdale su rastom ulaznih troškova.
Šibenski Vodovod i odvodnja od kolovoza je digao cijene za isporučenu vodu za 19 do 25 posto, ovisno je li riječ o potrošačima u stambenim zgradama, privatnim kućama ili poslovnim prostorima. Do poskupljenja je došlo, kako su objašnjavali, zbog drastičnog poskupljenja struje, goriva, građevinskog materijala. Pritom su ostavili i otvorenu mogućnost za dodatne korekcije cijena (1, 2).
Na području Drniša cijena vode značajno je rasla od lipnja. Prema objašnjenjima s javnog savjetovanja za donošenje te odluke, fiksni dio cijene vode za kućanstva i poslovne subjekte rastao je za 10,51 posto. Međutim, Drniš je uveo dodatne kategorije korisnika te je cjenik koji je vrijedio do lipnja ove godine teško uspoređivati (1, 2, 3).
U Osijeku, međutim, nije došlo do rasta cijena vode za sve korisnike. Vidljivo je to iz cjenika vodnih usluga Vodovoda Osijek. U kolovozu je osječki vodovod donio cjenik koji se primjenjuje od rujna ove godine, a cijene za građane i poslovne prostore identične su cjeniku koji je u primjeni od lipnja prošle godine. No, za dio poslovnih prostora došlo je do rasta cijene, a riječ je o onim poslovnim prostorima koji „koriste vodu iz vodoopskrbnog sustava i zahvaćaju vodu i iz drugih izvora“. Njima je usluga poskupila, odnosno cijena im je izjednačena s cijenom poslovnih korisnika koji vodu koriste isključivo iz vodoopskrbnog sustava.
Nisu to jedine lokalne sredine u kojima je u ovoj godini došlo do poskupljenja vode.
Primjerice, delnički Komunalac je od listopada digao cijene vode kako za područje Delnica, tako i općina Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad. Rijeka je, privremeno, za studeni i prosinac cijene vode digla za prosječno 30 posto. Poskupljenje su osjetili i stanovnici Zadra, ali i Otočca u kojem je cijena vode porasla čak 100 posto (1, 2, 3, 4, 5).
Napomena: Vlada je na sjednici održanoj 1. prosinca, dan nakon objave ovog teksta, odgodila primjenu Uredbe o visini naknade za korištenje voda (Vlada, točka 13.) na godinu dana. Slijedom toga, Grad Zagreb je najavio kako će za barem četvrtinu smanjiti najavljeno poskupljenje vode te bi ono trebalo iznositi najviše 15 posto. Osim toga, prema riječima Tomislava Tomaševića, gradonačelnika Zagreba, poskupljenje vode će “nastojati odgoditi koliko mogu” tako da voda neće poskupiti s prvim danom 2023. godine.
