Ocjena točnosti

Europske vrijednosti nisu u svakoj državi iste, kaže Milanović koji je Mađarsku zvao “slijepim crijevom”

Članice EU okupljene su oko nekih zajedničkih vrijednosti na koje su pristale prije ulaska u Uniju, a koje su i sastavni dio Ugovora.
foto HINA/ Ured predsjednika Republike Hrvatske/ Ana Marija Katić/ ml

„Bio sam premijer, predsjednik vlade Hrvatske i surađivao sam s premijerom Orbanom. U nekim stvarima se nismo slagali, u mnogim bitnim stvarima jesmo i slažemo se i danas. Jedno od njih je pravo država da uređuju svoje poslove i odnose među ljudima i zajednicama na svoj način. Po meni, i Hrvatska i Mađarska su jako u okviru tog pravila i u okviru nekih europskih vrijednosti koje ne mogu biti iste u svakoj državi i nisu iste. Niti je svaka vlada svaki puta ista, a kamoli države. Europski projekt je veličanstven i lijep, spriječio je rat, omogućio blagostanje, ekonomski je bio uspješan, ali treba se osloboditi iluzija da smo svi jednaki. Hrvatska se razlikuje od Mađarske, a Mađarska od Portugala i Danske i obrnuto i dijagonalno i u svakom pravcu. To su činjenice. Europska unija ne može funkcionirati po principu uspravnice u kojoj ćemo se svi ponašati onako kako to birokracija u Bruxellesu i njezini politički mentori žele, nego ćemo biti otvoreni za različitosti. Te mađarske različitosti možda meni kao političaru nisu bile uvijek po volji, ja bih drukčije i jesam drukčije, ali pravo države da se tako uređuje dok narod tako bira, to je ključna stvar. Mi često slušamo u zadnje vrijeme, bez jasnog objašnjenja, rules based order, svjetski poredak baziran na pravilima. To zvuči jako simpatično i lijepo, ali ja sam za vladavinu prava, dakle za poredak baziran na jasnom pravu i na jasnim pravilima. To je sigurnije jer onda ne može svaki put doći netko drugi i tumačit pravila na treći način jer pravila su vrlo često u oku promatrača“, izjavio je predsjednik Zoran Milanović prošlog tjedna u Budimpešti gdje se sastao najprije s predsjednicom Katalin Novak, a potom i premijerom Viktorom Orbanom.

Predsjednik se nadovezao i na optužbe za korupciju koje se adresiraju na Orbanov režim:

„Što to znači? Kako se to dokazuje? Postoji neka procedura kojom se to utvrđuje. Dakle, zalijepiš etiketu jednom cijelom biračkom tijelu koje uporno bira jednu političku opciju koja je godinama integrirana u neki europski mainstream i odlučiš da ih zbog nečeg treba kazniti. Antipatični su ti. LGBT ustanove ne smiju biti 100 metara od škole. Gledajte, meni je svejedno hoće biti 50 ili 100 metara. To je bila moja politika kao premijera, ali da bih penalizirao cijelu jednu državu, jedan politički narod, kao što su Mađari, a sutra možda neka veća država kojoj će također doći netko tko je nekom antipatičan“.

Točne su riječi predsjednika Milanovića da se zemlje Europske unije međusobno razlikuju. Međutim, unatoč svojim različitostima, članice EU okupljene su oko nekih zajedničkih vrijednosti na koje su pristale prije ulaska u Uniju.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Članak 2. Lisabonskog sporazuma navodi kako se „Unija temelji na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, uključujući i prava manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca.“

Sporna je upravo “vladavina prava”

Predsjednik Milanović kaže kako se on zalaže za „vladavinu prava“, međutim, upravo po pitanju „vladavine prava“ Mađarska pada na testu europskih institucija. 

Od svog ponovnog dolaska na vlast 2010., premijer Viktor Orban pokušava pod političku kapu staviti pravosuđe u toj zemlji, u Mađarskoj postoji značajan rizik po pitanju medijskog pluralizma, a civilno društvo kritično prema vlastima pod velikim je pritiskom. Sve to predstavlja direktno kršenje demokratskih vrijednosti na kojima je bazirana Europska unija, s time da treba reći kako nikakve mjere prema Mađarskoj nisu došle naglo, već su se europske institucije s problemom Orbana mučile zadnjih deset godina. Od veće štete Orban je, nakon prvih kritika zbog napada na neovisnost pravosuđa, bio uglavnom pošteđen zbog brojnosti članova stranke Fidesz u Europskim pučanima, sve do izlaska te stranke iz EPP-a 2021. godine (1, 2).

I u prošlogodišnjem izvještaju o vladavini prava u Mađarskoj spominje se kako ta zemlja ne poštuje presude Europskog suda pravde, a u nizu preporuka traži se, između ostalog, jačanje neovisnosti Državnog sudbenog vijeća i sudstva općenito, neovisnost javnog medijskog servisa i medijskog regulatora te istraživanje i procesuiranje korupcije na najvišim razinama.

Zbog nepoštivanja vladavine prava, krajem prošle godine Mađarskoj je suspendirano korištenje 55 posto sredstava iz kohezijskih fondova u vrijednosti 6,3 milijarde eura. Toj je zemlji odobrena pomoć iz fonda koji je nastao za ublažavanje posljedica pandemije, u visini od 5,8 milijardi eura, ali će joj taj novac biti isplaćen tek nakon što provede 27 mjera koje se odnose na vladavinu prava, korupciju i neovisnost pravosuđa.

Protiv Mađarske je pokretana i procedura zbog kršenja članka 7. koji se odnosi na vladavinu prava, a kojem je krajnja konzekvenca uskraćivanje prava glasa. Međutim, ta procedura nije provedena do kraja jer bi se na Vijeću izglasavanju takve odluke usprotivila barem jedna zemlja, Poljska, koja je isto krenula putem Orbanove „iliberalne demokracije“. Točno je da Orban pobjeđuje na izborima, ali u uvjetima dirigiranih medija i netransparentnih izbornih kampanja.

Europski državnici počeli su izbjegavati Orbana, a gost Milanović u Budimpešti je ustvrdio kako se s Orbanom ranije „u nekim stvarima nije slagao“, a u mnogim bitnim stvarima „jesmo i slažemo se i danas“.

Milanović 2015.: Ja sam uvijek isti i biram društvo

U vrijeme kada je bio premijer, 2015., njegovo je neslaganje s Orbanom zvučalo ovako: “Mađarska je slijepo crijevo Europe u ovom trenutku zahvaljujući svom premijeru koji je bio aktivni komunist pa onda liberal, svašta nešto. Dakle, ja sam uvijek isti i kad hrvatska predsjednica, i sad bih na tome zaista stao, kaže da je sustav kolabirao – hrvatski je sustav uzoran. I to misle i vide i govore svi europski državnici. A svatko bira svoje društvo. Moje društvo su i Angela Merkel, Faymann, Cerar, bez obzira na neke nesporazume Hrvatske i Slovenije, a koje je njezino i Karamarkovo društvo – ne znam. Ja sam Milanović, nisam Khuen Hedervary”. Izvadak je to iz intervjua koji je dao u vrijeme kada se „nije slagao“ s tadašnjom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović oko rješavanja izbjegličkog pitanja i politici prema Mađarskoj.

Predsjednica je, podsjetimo, na Dan nezavisnosti u listopadu 2015. otišla u Mađarsku i tamo bila na sastanku Višegradske skupine. Poslije toga je tvrdila kako je ona zaslužna za oslobađanje hrvatskog vlaka kojeg su Mađari zaplijenili, dok je vlada tvrdila da je vraćanje vlaka rezultat dogovora dviju policija.

Milanović je predsjednici predbacio što je išla u Budimpeštu, a tamo nije adresirala probleme s INA-om.

„Kad smo već kod vraćanja, bilo bi interesantno s obzirom na uzajamna poznanstva i veze malo porazgovarati o vraćanju nekih dijelova INA-e, upravnih organa INA-e itd. O tome bih ja malo razgovarao, recimo o suradnji s hrvatskim pravosudnim tijelima, suradnju s našim tijelima, kad je u pitanju, recimo, bivši predsjednik uprave MOL-a koji je od naše strane optužen pravomoćnom optužnicom da je korumpirao bivšeg hrvatskog premijera s 10 milijuna eura, tu bih ja htio više suradnje, mislim da je to važnije pitanje od vagona i željeznice”, govorio je Milanović kao premijer.

Tijekom svog prošlotjednog posjeta Budimpešti, Milanović, prema vlastitim riječima, nije s mjesta predsjednika potezao pitanje INA-e.

“Ta priča je počela ranije, znamo tko je tada obnašao vlast, Viktor Orban nije. Kad je on došao na vlast 2010. sve je već bilo gotovo. Imao sam određene stavove kao premijer, morao sam podržavati odluke hrvatskih pravosudnih tijela, ali s obzirom da se to do danas nije riješilo I rest my case”, kazao je.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.