„Štrajk koji se trenutno odvija u uvjetima dok se u potpunosti poštuje Kolektivni ugovor i dok traje proces mirenja sa predstavnicima sindikata, što je u Čistoći slučaj, smatramo nezakonitim. Stoga, pozivamo radnike da se vrate na posao, a sindikate za pregovarački stol. (…) S obzirom da ovaj čin radnika smatramo nezakonitim, iskreno vjerujemo da neće dugo potrajati“, ustvrdio je Ivan Novaković, predsjednik Uprave Zagrebačkog Holdinga komentirajući bunt radnika Čistoće koji već drugi dan dolaze na posao, ali ne izlaze na teren (1, 2, 3, 4, 5) .
Pritom je Novaković dodao da se radi o jednostranom prekidu rada koji iza sebe ima određene posljedice, odnosno da je riječ o postupanju suprotno potpisanim ugovorima i aktima poslodavca.
„Ako radnici ne namjeravaju raditi, nema niti potrebe da se zadržavaju u krugu poduzeća i da izazivaju određene dodatne tenzije. Stoga sam ja i otvoren za to da ako netko ne misli raditi, neka se lijepo pokupi doma“, ustvrdio je Novaković.
Slično smatra i Davor Vić, voditelj podružnice Čistoća. Navodeći kako je „štrajk nelegalan“, on poručuje i kako je „otišao van kontrole“.
„Ovdje se radi o nelegalnom štrajku i imamo mogućnost sankcionirati radnike. Mi smo u situaciji da smo ucijenjeni, mi ćemo donijeti odluku sukladno tomu“, poručio je Vić objašnjavajući kako „štrajk nije organiziran, nije najavljen i u njemu ne sudjeluju sindikati“.
Iako uprava Holdinga štrajk radnika Čistoće smatra nezakonitim, poručuju kako neće pozvati policiju, a pitanje je hoće li tražiti i njegovu sudsku zabranu jer najprije treba utvrditi na koga bi se ta sudska zabrana odnosila s obzirom da je riječ o „spontanom“ okupljanju radnika.
„Jedan od modela je tražiti sudsku zabranu, samo za to najprije treba ustanoviti kome se treba zabraniti štrajk”, ustvrdila je Matija Subašić Maras, članica uprave Holdinga.
Radnici Čistoće su u bunt krenuli 23. siječnja, zbog najavljenog otkaza trojici njihovih kolega koje su građani snimili da spremnike s različitim vrstama otpada prazne u isto vozilo.
Voditelj podružnice Čistoća u ponedjeljak poslijepodne je ustvrdio kako je suspendirao odluke o otkazu, ali radnici su dokaze tražili napismeno.
Otkazi su bili okidač za izražavanje dugogodišnjeg nagomilanog nezadovoljstva radnika koji rade u teškim uvjetima i čije su plaće među najnižima u podružnicama Zagrebačkog holdinga. Tako su, nakon što je Uprava Zagreba povukla odluku o otkazu trojici radnika, njihove kolege u utorak izašle s dodatnim zahtjevima prema podružnici Čistoća, odnosno Zagrebačkom holdingu.
Kada je štrajk zakonit?
Čelnici Zagrebačkog holdinga, kao i voditelj podružnice Čistoća su u pravu kada govore da je štrajk u tom poduzeću nezakonit.
Prema odredbama Zakona o radu sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene do dana dospijeća.
U slučaju spora koji se tiče kolektivnog ugovora, odnosno njegova sklapanja, izmjene ili obnove, štrajk mogu organizirati sindikati kojima je utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali za sklapanje kolektivnog ugovora.
„Štrajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren“, stoji u zakonu, i ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja, odnosno prije postupka provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.
„U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka te način njegova provođenja“, jasan je zakon. Što se samog mirenja tiče, ono se treba dovršiti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću, osim ako se stranke drugačije ne sporazume.
Zakonski, bunt radnika Čistoće koji su htjeli zaštiti trojicu svojih kolega, nije štrajk kojeg prema zakonskim odredbama provode sindikati.
Sada već povučeni otkazi trojici radnika Čistoće potpalili su dugogodišnje nezadovoljstvo radnika tog komunalnog poduzeća te oni pod adrenalinskim naletom pokušavaju riješiti sve probleme s kojima se nose.
Pred poslodavca su postavili 12 dodatnih zahtjeva te traže: povećanje osnovice od minimalno 12 posto, stalni dodatak od 200 eura, sistematizaciju u roku od 30 dana, kod 95 i besplatnu karticu vozača (kod 95 je oznaka koja se upisuje u vozačku dozvolu i obnavlja se svakih pet godina), donošenje uputa o postupku izvođenja radnih operacija; povećanje koeficijenata I. grupe složenosti poslova na 1,80, povećanje koeficijenata II. grupe složenosti poslova na 2,40 što se odnosi na vozače, dodatak na otežane uvjete rada, HTZ opremu te besplatan parking.
Plaća od 4,8 tisuća kuna
Najniža plaća u Čistoći trenutno iznosi 4,8 tisuća kuna neto. Naime, osnovica za izračun plaća iznosi 3052 kune, a najniži koeficijent iznosi 1,6 (koeficijent se množi s osnovicom i to daje iznos plaće). Sa svim dodacima, poput naknade za rad subotom, nedjeljom, blagdanima, rad u drugoj i trećoj smjeni, radnik Čistoće može zaraditi do 5,8 tisuća kuna.
Niska primanja radnika Čistoće sindikati su pokušali poboljšati pregovorima oko izmjena Kolektivnog ugovora na razini Zagrebačkog holdinga. No, ti pregovori nisu uspjeli, a poslodavac je nakon prekida pregovora donio jednostranu odluku o povećanju materijalnih prava radnika u ovoj godini.
Sastavni dio pregovora, koji su dolazili u zastoj zbog prošlogodišnjih prosvjednih akcija Čistoće, je i sistematizacija radnih mjesta te povećanje najnižih koeficijenata.
Sindikati koji djeluju na razini Zagrebačkog holdinga pa tako i podružnice Čistoća, nisu se pomirili s prekidom pregovora i jednostranom odlukom poslodavca o materijalnim pravima radnika. Pokrenuli su postupak mirenja koji još uvijek traje (1, 2).
Postupak mirenja između sindikata u Zagrebačkom holdingu i uprave tog poduzeća je u postupku. Do sada su održana tri sastanka, a idući je dogovoren za ovaj petak.
„Mirenje je živo, ono traje“, navodi Dražen Jović, predsjednik Sindikata Zagrebačkog holdinga. Postupak mirenja na razini Zagrebačkog holdinga trebao bi biti dovršen do kraja siječnja.
Vatru gase benzinom
Sindikati koji djeluju u Holdingu Upravu su tijekom mirenja upozoravali na neželjene posljedice koje bi kažnjavanje trojice radnika Čistoće moglo proizvesti. U petak su, naime, sindikati Upravu upozoravali kako bi bilo pogrešno radnicima dati otkaz.
„Oni konstantno vatru gase benzinom, a upozoravali smo ih da to ne rade, da će iziritirati ljude“, navodi Jović. No, uprava Holdinga nije poslušala i kao odgovor je dobila spontano organiziranje radnika Čistoće koji su tijekom vikenda donijeli odluku da neće izlaziti na teren dok se ne povuku otkazi njihovim kolegama.
Zbivanja u Čistoći, međutim, mogla bi se preliti i u druge podružnice Zagrebačkog holdinga jer i u njima tinja nezadovoljstvo radnika.
„Ovo što se sada zbiva direktna je odgovornost uprave Holdinga, oni su kao Poncije Pilat prali ruke i pravili se da problemi ne postoje“, navodi Jović.
Koliko god su radnici Čistoće spontano krenuli u bunt kako bi zaštiti trojicu svojih kolega, sindikati ne mogu stajati po strani. Iako je bunt koji se zakotrljao teško kontrolirati.
Tako se nakon uprave Holdinga u utorak javnosti obratila i Mirjana Kaltak, predsjednica Sindikata Čistoća, navodeći kako je poslodavac pozitivno odgovorio na neke od zahtjeva koje su joj uputili radnici. Prihvaćeni su tako zahtjevi vezani uz zaštitnu opremu, odnosno HTZ opremu, zahtjevi vezani uz upute o tome na koji način radnici trebaju obavljati svoje radne zadatke.
No, zahtjevi koji se tiču plaća i podizanja koeficijenata stvar su pregovora.
“Zahtjevi poput materijalnih prava stvar su pregovora”, navela je Kaltak, ustvrdivši da su radnici svjesni kako su osnovica plaće i dodatak, najbitniji zahtjevi radnika, u ovom trenutku stvar mirenja. A postupak mirenja traje.
Radnici Čistoće teško će samostalno izboriti povećanje osnovice od 12 posto (što bi bilo povećanje od 66 eura, odnosno 500 kuna bruto). Naime, osnovica je istovjetna za sve radnike unutar Holdinga te je ona predmet kolektivnog pregovaranja, odnosno aktualnog postupka mirenja.
“Ako uprava očekuje da radnik bude zadovoljan, on mora imati primjerenu plaću s kojom može normalno živjeti, plaćati režije i slati djecu u vrtić i sl., a plaće naših radnika stvarno su jako male”, napomenula je Kaltak.
Ona okupljanje radnika Čistoće pritom ne bi nazvala štrajkom već buntom ili prosvjedom, jer nezadovoljstvo traje već jedno izvjesno vrijeme.
Napomena: Radnici Čistoće okončali su u četvrtak (26. siječnja) u kasnim jutarnjim satima bunt i krenuli na posao. Do prekida obustave rada došlo je nakon što su predstavnici radnika s Tomislavom Tomaševićem, gradonačelnikom Zagreba, postigli dogovor da će se u narednih mjesec dana, u pregovorima sa sindikatima, nastojati ispuniti njihovi zahtjevi materijalne prirode.
