„To je neka smiješna teza. Ako je teza da u DORH-u nema sredstava, ima, pogledajte proračun”, kazao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade, zamoljen da komentira izjavu Radovana Dobronića, predsjednika Vrhovnog suda o tome da Državno odvjetništvo (DORH) nema dovoljno sredstava za rad. Pritom je Plenković dodao kako je „opet riječ o nekakvom izvrtanju činjenica“ te da ta tvrdnja ne stoji.
U velikom razgovoru za N1, Dobronić se među ostalim dotakao i teme pravosuđa.
„(…) U stvarnosti se radi o tome da se od DORH-a u ovom obliku očekuju čuda, jer kaznenih djela ima toliko, onda su dodatno dobili zadatak da zastupaju državu u njenom imovinskom dijelu (…). I onda im, zapravo dajete toliko skromna sredstva da ljudi nemaju prostora, spisi su im po podu…“, rekao je Dobronić.
Na pitanje novinarke misli li da je to slučajno ili sistemski, Dobronić je odgovorio: „Mislim da se to sada radi namjerno“.
Plenkovićeve riječi, međutim, demantira i samo Državno odvjetništvo jer godinama u svojim izvještajima ukazuje na loše uvjete u kojima radi, bilo da je riječ o sredstvima, smještaju, nedostatku opreme i prostora.
Zlata Hrvoj-Šipek, glavna državna odvjetnica, na te probleme upozorila je i tijekom nedavne saborske rasprave o Izvješću Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2021. godini.
„Kada govorimo o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske možemo konstatirati da se broj predmeta od 2017. do 2021. kontinuirano povećava i to zbog povećanog priljeva novih predmeta. U 2021. riješeno je 990 predmeta više nego u prethodnom razdoblju i smanjen je broj neriješenih predmeta, a stopa ažurnosti je 103 posto. Što se tiče financijskih sredstava za rad državnih odvjetništava, u 2021. godini odobreno je 419, zaokružit ću, 420 milijuna kuna što je 9 i pol posto manje nego u 2020“, ustvrdila je Hrvoj-Šipek, predstavljajući rad DORH-a za 2021. godinu (1, 2).
Prema riječima Hrvoj-Šipek, nedovoljni iznosi odobrenih i doznačenih financijskih sredstava za sada se nisu znatnije negativno odrazili, odnosno utjecali na zakoniti rad jer Državna odvjetništva maksimalno racionalno koriste doznačena sredstva.
„Međutim i općinska i županijska državna odvjetništva ukazuju na to da nemaju dovoljno sredstava za intelektualne usluge, posebno za troškove vještačenja bez kojih u značajnom broju predmeta nije moguće donijeti državno odvjetničku odluku“, kazala je Hrvoj Šipek.
Navela je i kako su, uz to, „veliki troškovi prevođenja pismena, prevoditelja i dokumentacije u predmetima međunarodne pravne pomoći“.
Problem s opremljenosti
Problemi s kojima se DORH-susreće, a na koje je ukazao i Dobranić, detaljnije su opisani u samom izvještaju Hrvoj-Šipek o radu državnog odvjetništva u 2021. godini.
„Iako je Ministarstvo pravosuđa i uprave tijekom 2021. nastavilo s opremanjem državnih odvjetništava računalnom opremom, opremljenost državnih odvjetništava nužnom informatičkom opremom, ponajprije opremom za snimanje te računalima i prijenosnim računalima, još uvijek nije zadovoljavajuća“, među ostalim stoji u izvještaju u kojem se ukazuje i kako cijeli niz odvjetništava radi u neadekvatnim uvjetima.
Pozitivnim se, pritom, ocjenjuje što su u 2021. godini povećani koeficijenti za obračun plaća financijskim istražiteljima. Naime, ta su radna mjesta „zbog niskih plaća do sada bila neatraktivna te više godina nepopunjena“, a nakon povećanja koeficijenata koncem 2021. godine su zaposlena tri financijska istražitelja u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
„Međutim, moramo ukazati na probleme u popunjavanju radnih mjesta službenika i namještenika na svim razinama. Naime, zbog izrazito niskih plaća, iskusni i za rad u državnim odvjetništvima educirani službenici i namještenici odlaze iz državnih odvjetništava, nerijetko u druga državna tijela i institucije, što značajno otežava uredno i neometano funkcioniranje i rad državnih odvjetništava“, ističe se u Izvještaju o radu DORH-a za 2021. godinu. Pritom se ističe kako se u „iznimno teškoj situaciji“ nalazi Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u kojem je problem nedostataka službenika i teškoće u popunjavanju slobodnih radnih mjesta i dalje prisutan.
„Treba naglasiti da su na postojeći broj od 24 zamjenika ravnatelja u sjedištu Ureda u Zagrebu veći dio 2021. godine radila samo 4 upisničara i samo 4 zapisničara, što je apsolutno nedovoljno, imajući u vidu iznimno velik opseg poslova koji se nakon stupanja na snagu Zakona o kaznenom postupku 2009. i uvođenja državnoodvjetničke istrage neprekidno povećava“, stoji u dokumentu.
DORH, pritom ističe kako službenici zaposleni u USKOK-u „gotovo svakodnevno poslove koji ne trpe odgodu obavljaju izvan redovitog radnog vremena, što uz niske plaće koje primaju rezultira odlascima službenika na bolje plaćena radna mjesta“. Stoga su im na ispomoć upućivani službenici iz drugih državnih odvjetništava „iako i ta državna odvjetništva imaju problem nedostatka službenika“.
„Iako je Ministarstvu pravosuđa i uprave ukazivano na ovaj problem te su davani određeni prijedlozi, nije pronađeno odgovarajuće rješenje. Stoga je, za uredno i pravodobno obavljanje zakonom propisanih poslova nužno u što kraćem roku povećati koeficijente za obračun plaća službenicima i namještenicima u državnim odvjetništvima kako bi se zaposlio dovoljan broj službenika i namještenika i time osigurao neometan rad državnih odvjetništava“, stoji u izvještaju državne odvjetnice za 2021. godinu koje u saborsku proceduru ušlo početkom svibnja 2022. godine, ali se o njemu raspravljalo tek 9. veljače 2023. godine.
Vlada i Sabor najprije prihvatili izvještaj, a koji dan kasnije glavnu državnu odvjetnicu nadopunjavali
Dan ranije, Vlada je s redovite sjednice uputila pozitivno mišljenje na Izvješće glavne državne odvjetnice na rad odvjetništava u 2021. godini. U tom dokumentu, među ostalim i sama Vlada navodi kako su u 2021. godini za rad svih odvjetništava odobrena sredstva u iznosu nepunih 419,26 milijuna kuna „od čega je 65.790.615,00 kuna odobreno za rad Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koje 67 % tih sredstva, odnosno 44.102.000,00 kuna izdvaja za troškove zastupanja u međunarodnim arbitražama“ (Vlada, točka 14. c).
No, dva dana nakon što se u Saboru odvila sedmosatna rasprava o radu odvjetništava u 2021. godini, Ministarstvo pravosuđa i uprave reagiralo je na napise o smanjenju sredstava za rad DORH. U izvješću se govori o smanjenju sredstava u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu.
Prema podacima koje je u priopćenju navelo Ministarstvo pravosuđa i uprave, sredstva za redovno poslovanje DORH-a u posljednje četiri godine porasla su za 34,88 posto.
„U Državnom proračunu 2019. godine za redovno poslovanje Državnog odvjetništva osigurano je 20.417.931,00 kn, 2020. godine 21.685.954,00 kn, 2021. godine 25.262.467,00 kn, 2022. godine 25.385.143,00 kn, a 2023. godine 3.655.040,00 EUR (27.538.899,00 kn)“, navodi Ministarstvo pravosuđa i uprave dodajući kako se proračun planira sukladno iskazanim potrebama i planiranjima Državnog odvjetništva slijedom kojeg se osiguravaju sredstva kako za redovno poslovanje DORH-a, tako i za sudjelovanje u arbitražama u kojima DORH zastupa Republiku Hrvatsku.
„U navedenom razdoblju Državno je odvjetništvo u Državni proračun vratilo 10.919.788,63 kuna, što jasno ukazuje da su im osigurana sredstva bila dostatna za podmirenje svih obveza“, navelo je Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Pritom su podsjetili da se sredstva za kapitalna ulaganja, opremu – računalnu i infrastrukturnu ne osiguravaju u okviru proračuna Državnog odvjetništva, već se za to sredstava osiguravaju iz razdjela Ministarstva pravosuđa i uprave.
„Tako je samo u 2022. godini u opremu odvjetništava uloženo 203.761 eura, 458.663 eura za hitne intervencije i nabave manje vrijednosti, dok je za građevinske radove protekle dvije godine izdvojeno 1.660.673,17 eura (12.512.342,05 kuna)“, stoji u priopćenju Ministarstva.
No, nadležne službe u Ministarstvu pravosuđa i uprave „svjesne su i problematike ljudskih potencijala u Državnom odvjetništvu, nedostatnih plaća za službenike s nižim primanjima, odlaskom iz državne službe i slabijim odazivom za rad u državnoj službi s čime se, nažalost, suočava državna uprava u cjelini“.
Odgovor na taj problem je reforma sustava plaća „koju Ministarstvo pravosuđa i uprave u suradnji s drugim resornim ministarstvima provodi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti“.
Do kraja lipnja, kao što smo ranije pisali, Vlada planira izraditi novi zakon o plaćama u državnoj upravi i javnim službama. On je jedna od „ključnih etapa“ za isplatu četvrtog obroka od 700 milijuna eura u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Novi, jedinstveni zakon o plaćama pokušava se donijeti od 2013. godine, ali do sada to niti jednoj Vladi nije uspjelo.
Prošli tjedan Ministarstvo pravosuđa i uprave u proceduru javnog savjetovanja uputilo je Obrazac prethodne procjene učinka za Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama za taj propis i on bi do kraja lipnja trebao biti donesen. Za manje od šest mjeseci, Hrvatska bi tako trebala dobiti propis kojim će se na jednak način urediti sustav plaća u državnoj upravi i javnim službama.
Ministarstvo pravosuđa i uprave navelo je i kako je svjesno svih izazova s kojima se Državno odvjetništvo suočava, kao i nedovoljno adekvatnih uvjeta rada u kojima pojedina odvjetništva rade te navelo kako se na rješavanju tih otvorenih pitanja i pronalaženju optimalnog rješenja kontinuirano radi.
