Pojavio se još jedan lažni intervju (arhiviran ovdje). U ovom slučaju reklamira se “prirodni pripravak Flemoxal” za koji se tvrdi da “lako i brzo otklanja kašalj tako što potpuno čisti pluća, ali i regenerira zaprljano tkivo i time 100% sprječava razvoj malignih stanica”.
Članak je navodni intervju s izvjesnom Mirjanom Burkovski za koju se navodi da je “specijalista pulmologije i dugi niz godina radi na Regionalnoj klinici za pulmologiju u Zagrebu”. “Njena stručnost je na zavidnoj razini, a znanje i dugogodišnje iskustvo neosporno“, piše u članku.
Dalje se u članku navodi da “cigarete nisu glavni uzrok raka pluća” te se reklamira “prirodan čaj” Flemoxal, koji “djeluje na cijelo tijelo i potpuno, lako i brzo otklanja kašalj tako što potpuno čisti pluća, ali i regenerira zaprljano tkivo i time 100% sprječava razvoj malignih stanica”.
Pušenje cigareta glavni čimbenik rizika za nastanak raka pluća
Zbog svih ovih navoda Faktograf.hr obratio se Hrvatskom pulmološkom društvu. Zanimalo nas je postoji li “Mirjana Burkovski, specijalista pulmologije koja dugi niz godina radi na Regionalnoj klinici za pulmologiju u Zagrebu” koja se spominje u intervjuu. Također nas je zanimalo je li točno da cigarete nisu, kako se navodi u članku “glavni uzrok za dobivanje raka pluća”, kao i to koji su drugi uzroci raka pluća.
Odgovorio nam je Neven Miculinić, specijalist pulmolog i internist i predsjednik Hrvatskog pulmološkog društva, koji nam je kazao da “nikad nije čuo za navedenu liječnicu, niti zna da u Zagrebu postoji ‘Regionalna klinika za pulmologiju’. Postoji jedino Klinika za plućne bolesti KBC-a Zagreb (Jordanovac)”.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Miculinić kaže da je pušenje cigareta “neosporno i znanstveno dokazano glavni (iako ne i jedini) čimbenik rizika za nastanak raka pluća – oko 90 posto svih karcinoma pluća je uzrokovano pušenjem”.
“Štetno je i pasivno pušenje, a o tome se poklanja premalo pažnje. Uzroci raka pluća su uz pušenje cigareta i drugih duhanskih proizvoda onečišćen zrak, između ostalog i ispušni plinovi automobila (napose dizelski motori!), izlaganje štetnim parama i plinovima na radnom mjestu, pasivno pušenje, prirodna radijacija iz zemljine kore, na mjestima gdje je ista prirodno istanjene”, dodaje pulmolog.
Reklamiranje kvazi-ljekovitih pripravaka
Miculinić kaže da za lijek/pripravak Flemoxal nikad nije čuo, a upozorava i na brojne štetne posljedice ovakvih lažnih reklamiranja kvazi-ljekovitih pripravaka: “Često će puta odgoditi liječenje po pravilima struke, dat će bolesnicima lažnu nadu u ozdravljenje/ zaliječenje, navedeni pripravci mogu ozbiljno naškoditi zdravlju, materijalno će opteretiti budžete bolesnikove obitelji, imaju ozbiljne pravne posljedice s kaznenom odgovornošću – radi se o šarlatanstvu i stjecanju novčane koristi onih koji isto reklamiraju/prodaju”.
Faktograf je u više navrata pisao o lažnim intervjuima s raznim poznatim (ili izmišljenim) liječnicima čiji je cilj reklamiranje raznoraznih lažnih lijekova i pripravaka.
Kako su nam kazali iz Hrvatske liječničke komore (HLK), oni su u posljednje dvije godine dobili nekoliko prijava zbog pojave lažnih intervjua i izjava liječnika te da su u nekoliko navrata upozorili građane “na učestalu pojavu lažnih i netočnih oglasa o tzv. ljekovitim proizvodima i dodacima prehrani”.
“U takvim oglasima i tekstovima se često pojavljuju izmišljene izjave ili intervjui stvarnih ili lažnih liječnika”, napisali su u odgovoru Faktografu iz Hrvatske liječničke komore.
Ukradeni i zlorabljeni identiteti liječnika
HLK je potvrdila da je komora, kao i njezini članovi čiji su identiteti ukradeni te zlorabljeni, prijavila te postupke nadležnim institucijama zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela i protuzakonitih radnji, no očekuju i reakcije drugih državnih institucija kako bi se ovakva opasna i štetna praksa prekinula.
“Liječnička komora poziva ponovno nadležne institucije uključujući Državno odvjetništvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravstva te u konačnici i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, pod čijom su ingerencijom tiskani i elektronički mediji, da žurno postupaju u skladu sa svojim ovlastima”, stoji u odgovoru HLK-a te se dodaje da će se “zbog zaštite zdravlja građana obratiti i Vijeću za elektroničke medije, od kojeg očekuje donošenje preporuke elektroničkim medijima vezano uz ove opasne primjere lažnog oglašavanja”.
Kao što je Faktograf ranije pisao, još opasnije od toga da se u prodaji lijekova i medicinskih proizvoda koriste izmišljeni intervjui sa zdravstvenim stručnjacima je činjenica da se kroz te članke provlači i cijeli niz neznanstvenih i opasnih teza o liječenju bolesti, na što upozoravaju i iz liječničke komore.
HLK: Postoji opasnost da ti proizvodi mogu ozbiljno narušiti zdravlje
“Komora je upozoravala građane da se tu ne radi samo o neistinitom oglašavanju te eklatantnoj krađi identiteta uglednih stručnjaka, nego i opasnosti da proizvodi koji se tako oglašavaju sadržavaju toksične tvari koje mogu ozbiljno narušiti zdravlje, pa i uzrokovati smrt. Nazivanje takvih proizvoda lijekovima zakonom je zabranjeno, budući da takvi proizvodi nisu i ne mogu biti registrirani kao lijekovi, niti im se mogu pripisivati svojstva koja imaju isključivo lijekovi. Proizvodnja, oglašavanje i distribucija lijekova i medicinskih proizvoda visoko je regulirana djelatnost, koja podliježe brojnim zakonskim propisima i inspekcijama”, stoji u odgovoru HLK.
Flemoxala, pak, nema u internetskim bazama lijekova i medicinskih proizvoda Agencije za lijekove i medicinske proizvode, što znači da u Hrvatskoj nije registriran kao lijek ili medicinski proizvod. Uz to, Flemoxal se ne može pronaći niti u registru dodataka prehrani. S druge strane, na internetu je nemoguće pronaći niti proizvođača ili sastav tog preparata koji se, na određenim internetskim stranicama (arhivirano ovdje), reklamira kao “djelotvoran lijek protiv pušačkog kašlja”. Zbog svih tih činjenica, možemo zaključiti da je taj preparat opasno koristiti.
HALMED: Ne kupujte lijekove iz ilegalnog lanca opskrba
Kako smo već pisali, HALMED navodi da su “na crnom tržištu Hrvatske (ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnici, elektronička pošta i sl.) zabilježeni lijekovi neodgovarajuće kakvoće i krivotvorine. Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer je u većini slučajeva podrijetlo tih lijekova nepoznato, njihova kakvoća je upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje pacijenata” te upozorio građane da lijekove, iz sigurnosnih razloga, kupuju isključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima jer se tamo nalaze provjereni i odobreni lijekovi”.
Iznijeli su i podatak da se prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), procjenjuje se da je oko 50% lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno. “Stoga HALMED apelira na hrvatske građane da ne kupuju i ne koriste lijekove iz ilegalnog lanca opskrbe jer takvi proizvodi nisu provjereni niti sigurni za primjenu. Građani uvijek moraju biti svjesni da time izlažu svoje zdravlje velikom riziku”, poručili su iz Agencije.
Podaci SZO-a pokazuju da se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života (lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici i sl.), dok u zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje po život opasnih bolesti (antibiotici, onkološki lijekovi, analgetici, kardiovaskularni lijekovi, antivirotici, antimalarici i sl.).