Razotkriveno

Skriva li se u bageru dokaz da su automobili na dizel i benzin “čišći” od električnih?

Čak i računica na podacima iz viralne objave u kojoj se propituje ekološka održivost električnih vozila ide u korist električnog automobila - emisije su niže za gotovo 55 posto.
Ilustracija: Sindy Süßengut on Unsplash

Električni automobili česta su meta dezinformatora kojima je cilj nametnuti sliku da su oni zapravo neekološki te da ostavljaju puno gori ekološki otisak od automobila s pogonom na benzinsko ili dizelsko gorivo, o čemu je Faktograf pisao u više navrata (1, 2, 3).

Ovoga puta društvenim se mrežama širi objava stranice “Samo istina” koja prikazuje bager Caterpillar 994A za koji se navodi da potroši oko 1000 litara goriva u 12 sati, obrađujući oko 250 tona zemlje kako bi došao do materijala potrebnog za proizvodnju jedne baterije za jedan električni automobil.

Objava je, u nešto manje od deset dana na Facebooku,  podijeljena preko 1400 puta.

Autor također navodi kako je za jednu bateriju potrebno prokopati oko 250 tona Zemljine kore.

A ljudi i dalje vjeruju u bajku o ‘čistoj energiji’ kada voze svoje električne automobil“, stoji u objavi.

Čista energija

Električni automobili ekološki su onoliko koliko je “zelena” električna energija za njegovo napajanje. Količina zagađenja, dakle, varira o načinu proizvodnje energije, odnosno o tome dobiva li se pogonska energija korištenjem fosilnih goriva ili obnovljivih izvora energije.

Na primjer, studija Europske federacije za transport i okoliš donosi procjene onog najgoreg scenarija; da je baterija električnog automobila proizvedena u Kini, a automobil se koristi u Poljskoj (gdje ugljen ima veliki udio u proizvodnji električne energije), stvarao bi 28 posto manje emisija nego što bi ih proizveo benzinski automobil.

Da je pak baterija proizvedena u Švedskoj i da se električni automobil tamo koristi, emisije bi bile 81 posto manje nego kod benzinskih automobila.

Točno je i da ekstrakcija metala za proizvodnju baterija ostavlja ekološki učinak, iako te posljedice dezinformatori i protivnici električnih automobila često znaju preuveličavati.

Kako navodi američka Agencija za zaštitu okoliša, određene studije jesu pokazale da proizvodnja baterije za električni automobil može uzrokovati više emisija ugljika nego proizvodnja benzinskog automobila.

Međutim, uzevši u obzir da električni automobili ne ispuštaju stakleničke plinove za vrijeme vožnje, oni su i dalje “čišći” nego vozila na benzinski pogon.

Bager

Model bagera koji se prikazuje u viralnoj objavi uistinu je Caterpillar 994 u čiji spremnik, ako radi 24 sata, stane oko 5700 litara goriva. Međutim, zaključak koji se sugerira objavom nije toliko utemeljen.

Na to je u svom blogu upozorio Gianni Catalfamo, direktor talijanske start up tvrtke One Wedge koja se bavi razvojem infrastrukture za punjenje električnih automobila. Catalfamo navodi kako je, uzevši u obzir brojke koje se navode u postu, i dalje vidljivo da električni automobili ostavljaju manji ekološki otisak.

Primjerice, ako izgaranjem jedne litre dizelskog goriva nastane oko 2,7 kilograma CO2, to znači da bi navedeni bager, kako bi iskopao dovoljno litija za jednu bateriju, potrošio oko 2,7 tone CO2 u 12 sati rada. Catalfamo navodi kako baterija električnog automobila uobičajeno traje 160.000 kilometara te da bi dizelski automobil na toj kilometraži proizveo oko 24 tone CO2 (pod pretpostavkom da emitira 150 grama CO2 po jednom kilometru). Električni automobil bi pak potrošio oko 27.000 kWh, a uzevši u obzir je EU prosjek  od 300 grama CO2 po kWh, radi se o oko 8 tona CO2.

Kada se tome dodaju 2,7 tone CO2 potrebne za proizvodnju baterija, dođe se do brojke od 10,8 tona. Catalfamo navodi kako računica koja uzima u obzir podatke iz viralne objave također ide u korist električnog automobila – emisije su niže za gotovo 55 posto. Međutim, proces rudarenja litija u praksi nije tako jednostavan kakvim se prikazuje u viralnoj objavi stranice “Samo istina”.

Može i bez rudarenja

Catalfamo , ali i neki drugi stručnjaci, naglašavaju kako se litij ne dobiva samo rudarenjem iz čvrstih stijena.

Naime, najveća svjetska nalazišta litija nalaze se na južnoameričkom kontinentu u podzemnim slanim jezerima. Takav način ekstrakcije litija uopće ne uključuje korištenje bagera kao što je Caterpillar.

Ekstrakcija izgleda tako da se smjesa iz zemlje pumpa u bazene i neko vrijeme isparava na suncu. Ta se slana smjesa kasnije filtrira i iz nje se dobiva litij-karbonat. Kako se navodi u nekim izvorima, kod te metode ekstrakcije emisije CO2 su relativno niske – 50 do 100 kilograma CO2 za jednu automobilsku bateriju. S druge, strane, takav pristup također ostavlja ekološki otisak jer zahtjeva velike količine vode.

No unatoč tome što se najveće zalihe nalaze u Južnoj Americi u podzemnim slanim jezerima, zemlja koja proizvodi  najviše litija (oko 61 000 tona u 2022. godini) jest Australija, gdje se ta sirovina ipak dobiva rudarenjem. Procjena je da vađenje jedne tone litija iz stijena emitira oko 15 tona CO2 (MIT).

Osim vađenja litija iz podzemnih slanih jezera i iz čvrstih stijena, litij se može dobiti i uz pomoć termalnih voda, što je ujedno i način ekstrakcije koji emitira najmanje CO2 te koristi najmanje vode.

 

Koliko je zemlje i materijala potrebno?

Na društvenim mrežama i ranije su se donosile procjene koje se odnose na rudarenje minerala potrebnih za proizvodnju jedne baterije za električni automobil. U verziji viralne objave na engleskom jeziku (arhivirano ovdje) brojke su nešto niže od onih koje je podijelila stranica “Samo istina”, pa se tako navodi da baterija električnog automobila ima 11 kg litija, 27 kilograma nikla, 20 kilograma mangana, 13.5 kg kobalta, 90 kilograma bakra te 181 kg aluminija, čelika i plastike.

O ovim je procjenama pisao AFP, koji navodi da brojka od 250 tona zemljine kore koje je navodno potrebno iskopati kako bi se napravila baterija za jedan elektronički automobil potječe iz izvješća Instituta Manhattan koji je ranije promicao skepticizam prema klimatskim promjenama (1, 2).

Peter Newman , profesor na australskom Sveučilištu Curtin, za AFP je rekao kako je teško odrediti koliko se zemlje iskopa tijekom procesa rudarenja. “Čimbenici kao što su geografija, vrsta i koncentracija sirovina i stope oporabe utječu na ishod. Ovisno o vrsti baterije za električno vozilo, sirovina potrebna za svaku od njih može zahtijevati drugačiji proces rudarenja i stoga se istiskuje različita količina zemlje”,  rekao je Newman.

Marko Paakkinen, voditelj istraživačkog tima u Finskom tehničkom istraživačkom centru, također je za AFP  komentirao brojke koje se odnose na količinu minerala koje sadrži jedna baterija. Jedan dio njih je otprilike točan, no neke su zaokružene na veću cifru te predstavljaju generalizaciju.

Paakkinen ističe kako takve i slične objave pretpostavljaju da bi sve baterije električnih automobila bile takozvane NMC baterije koje se sastoje od nikla, mangana i kobalta. “Američki proizvođač Tesla prešao je na proizvodnju oko polovice svojih automobila s LFP baterijama koje koriste litij, željezo i fosfat kao ključne sirovine i stoga su ekološki prihvatljiviji od NMC-a” rekao je Paakkinen, koji naglašava i da se benzin, za razliku od minerala u baterijama električnih automobila, ne može reciklirati.

Dezinformacije o vađenju litija

Društvenim mrežama i ranije su se širile manipulativne objave kojima se nastojao preuveličati utjecaj proizvodnje litija koji se koristi u baterijama u električnim automobilima. U dobrom dijelu tih objava često se prikazuju rudnici koji se ne koriste za ekstrakciju litija, već nekih drugih sirovina (1, 2, 3, 4, 5).

Točno je da postoje određeni izazovi u razvijanju tehnologije električnih automobila, međutim riječ je o sektoru koji se vrlo brzo unaprjeđuje. Sve više se razvijaju metode ekstrakcije litija ne samo iz starih baterija električnih vozila, već i iz drugih elektroničkih uređaja poput mobitela.

Osim toga, u dezinformirajućim objavama o električnim vozilima vrlo se često izostavlja bitna činjenica: čak i ako proizvodnja baterije ima veći ekološki otisak od proizvodnje automobila na fosilni pogon, ukupni ekološki učinak električnog automobila ipak je znatno manji jer električna vozila u vožnji ne emitiraju stakleničke plinove.

Zbog toga ocjenjujemo ovu objavu kao neutemeljenu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.