Razotkriveno

Kirurg i HDZ-ovac Hrvoje Tomasović širi dezinformacije o električnim automobilima

Istraživanja pokazuju da su samozapaljenja električnih automobila rjeđa nego onih s benzinskim motorom. Međutim, točno je da se baterije u slučaju požara duže gase. Nema utemeljenja u tvrdnjama da električni automobili služe za kontrolu ljudi.
Foto:Pixabay

Splitski kirurg i HDZ-ovac Hrvoje Tomasović širi stare dezinformacije o električnim automobilima.

Na svom Facebook profilu podijelio je kompilaciju video isječaka koji prikazuju automobile i autobuse koji gore, i u kojoj se navodi kako su takvi automobili izuzetno opasni. Objavu s njegovog profila podijelilo je više od 50 ljudi.

Podsjetimo Tomasović je nedavno izazvao reakcije u javnosti kada je povodom smrti Indexovog novinara Vladimira Matijanića, napisao da je Matijanić umro jer “nije bio dobar ni s ovim njegovim jugo doktorima pa nije imao koga zvati”, zbog čega je reagirala i Hrvatska udruga bolničkih  liječnika (HUBOL).

Što je netočno u videu?

U video isječku tvrdi se da su električni automobili znatno nesigurniji od onih s motorom na unutarnje izgaranje.

“Ovi novi električni automobili su izuzetno teški, jer su im baterije izuzetno teške. Tako da kada se dva električna automobila sudare, to je izuzetno, izuzetno opasno! Bukvalno sjedite na litijumskoj bombi. Ceo pod je od litijumskih baterija bukvalno. Ako ta baterija napukne iz bilo kog razloga, vatra će odmah da zahvati i vas i automobil i taj požar ne može da se ugasi, videli smo već dosta takvih požara, samo ih ostave da izgore!”, tvrdi se u video isječku.

Osim toga, autor/i videa navode da vozači električnih automobila sjede “bukvalno na bombi”, te da se takva vozila moraju puniti osam sati kako bi se mogao prijeći određen broj kilometara do sljedećeg punjenja. Nadalje, tvrdi se kako se automobili mogu onesposobiti na daljinu te da se preko 5G mreže od automobila može napraviti pokretna bomba.

“U suštini… oni žele tako da vam oduzmu slobodu!”, zaključak je videa u kojem se gledatelje upozorava da je to “previše kontrole koje će ta vozila dati nekome !!!”.

Sigurnost

Nekoliko je slučajeva zapaljenja električnih automobila (na primjer, onaj proizvođača Tesla) utjecalo na percepciju javnosti da su ti automobili manje sigurni od onih s unutarnjim izgaranjem. Međutim, statistika pokazuje da to nije točno.

Američka tvrtka AutoInsuranceEZ radila je istraživanje koje je pokazalo da je od svih slučajeva samozapaljenja automobila u 2021. najmanje bilo onih koji se odnose na električna vozila.

Rezultati su pokazali da se, u slučaju hibridnih vozila, zapaljenje dogodilo na 3 475 od 100.000 automobila. Kada su automobili na benzinski ili dizelski pogon u pitanju, ta se brojka spušta na 1 530.

Najmanje slučajeva samozapaljenja zabilježeno je upravo kod električnih automobila – 25 (The New York Times).

Prema istraživanju tvrtke Battelle koje je provedeno za američku Nacionalnu upravu za sigurnost cestovnog prometa, vjerojatnost i ozbiljnost požara i eksplozija od litijskih baterija znatno je manja od one za benzinska ili dizelska goriva za vozila.

Kako navodi CNN, požar na benzinskom motoru počinje trenutno i brzo se širi kada gorivo dođe u kontakt s iskrom ili plamenom. Za samozapaljenje litijske baterije potrebno je vrijeme da se ona zagrije na pravu temperaturu.

U nekim slučajevima to “kašnjenje” može omogućiti putnicima u električnom automobilu koji su doživjeli nesreću da izađu iz vozila prije nego što požar počne. Međutim, u određenim situacijama to može predstavljati problem jer vozač možda neće biti svjestan oštećenja na autu, a sam požar mogao bi početi nakon nesreće (CNN).

Gašenje baterije

Tvrdnja da će automobil i vozača automatski zahvatiti požar ako baterija napukne, te da je takav požar nemoguće ugasiti, također nije točna. Međutim, točno je da je zapaljenu litijsku bateriju u električnom automobilu teže ugasiti nego automobil na benzin ili dizel.

Objašnjenje leži u činjenci da baterije imaju svoj izvor goriva zbog čega mogu gorjeti satima. Litijske baterije proizvode puno energije i dima, što može izazvati lančanu reakciju u kojoj jedna baterija zapali drugu. Posebni je problem taj što se u gašenju vatre vatrogasci moraju približiti izvoru požara kako bi ga učinkovitije gasili.

Gašenje je rizično za vatrogasce i zbog toga što je, uz uobičajene opasnosti od dima, plamena i topline, uključen i visoki napon (DisinfoCheck).

Ranije su društvenim mrežama kružile dezinformacije da se litijske baterije ne mogu gasiti vodom. To nije točno.

Američka  Zaklada za istraživanje zaštite od požara, koja djeluje pod pokroviteljstvom Ministarstva energetike SAD-a, 2013. godine je izvijestila da se vodom može ugasiti goruća litijska baterija. Međutim, za napraviti tako nešto potrebne su velike količine vode – istraživačima je bilo potrebno 2 600 galona vode da se ugasi jedan od testnih požara na bateriji koji je izazvan u svrhu istraživanja.

Kada se prošle godine nakon prometne nesreće zapalio automobil proizvođača Tesla, bilo je potrebno oko 28.000 galona vode kako bi se vatra ugasila (1,2).

Baterije

Kako su ranije za Faktograf objasnili iz Udruge Strujni krug koja okuplja vlasnike električnih automobila u Hrvatskoj, doseg električnih vozila ovisi o brojnim faktorima poput veličine baterije, aerodinamike, mase vozila te načina vožnje pa je tako teško dati prosječnu brojku kakav doseg ima određeno vozilo.

Električna vozila prije osam do deset godina u prosjeku su imala doseg od 80-150 kilometara te bateriju napravljenu od vrlo skupih materijala. Danas je prosjek doseg od 350 do 450 kilometara.

Osim baterije, razvijaju se i tehnologije punjenja. Električna vozila su se do prije sedam, osam godina punila maksimalnom snagom od 50 kW, dok se danas sve veći broj električnih vozila može puniti snagom od 150-250 kW. Na takvim brzim punjačima, prosječni automobil na struju može se napuniti za 25 do 40 minuta.

Kontrola putem 5G

Kako navodi portal Logically, video koji je podijelio Tomasović širio se i među korisnicima Facebooka na engleskom govornom području, a kao izvor informacija u objavi naveden je Max Igan. Riječ je o dezinformatoru o čijim je netočnim tvrdnjama Faktograf pisao više puta (1, 2).

Igan je i ranije širio tvrdnje da se električni automobili koriste za kontrolu ljudi, za što ne postoji nikakav dokaz. Isto tako, ne postoje dokazi da su električna vozila dizajnirana za otmicu ljudi ili da se 5G mreže mogu namjerno koristiti za njihovo paljenje.

O ostalim dezinformacijama koje se odnose na električne automobile Faktograf je pisao u ovom tekstu.

Live blog
Dezinformacije o koronavirusu
Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.