Razotkriveno

Halmed: Ako se ibuprofeni upotrebljavaju u skladu s uputama, koristi su veće od rizika

Iz Halmeda naglašavaju da se u Hrvatskoj u prometu mogu nalaziti samo oni lijekovi koji su dokazano učinkoviti i sigurni za primjenu.
Foto: Pixabay

“DOKTORI OŠTRO UPOZORAVAJU: Nikad Nemojte Da Pijete Brufen, Naročito Ako Imate Više Od…”, naslov je članka (arhivirano ovdje) objavljenog na portalu Lifestyle kuhinjica.

Kako navodi autor članka “prema mišljenju stručnjaka, upotreba brufena ima puno više nuspojava nego dobrobiti. Štoviše, iako vrlo efikasno može da ukloni bol, brufen često može da izazove srčane bolesti”.

“Još 2005. godine Administracija za hranu i lijekove upozorila je ljude da upotreba brufena može da poveća rizik od kardiovaskularnih bolesti ili čak srčanog udara i različitih napada. Također su istakli da se rizik od srčanih bolesti značajno povećava čak i kada ovaj analgetik koristite u kratkom vremenskom periodu. Naravno, što se duže koristi, rizik je već, i ne samo kod ljudi koji već imaju srčanih problema, već i kod onih koji nikada nisu iskusili simptome.

Upotreba brufena naročito je štetna za ljude nakon četrdesete godine, kada se ovaj rizik enormno povećava, za čak 20 posto. Ljudi ne treba da koriste ni nesteroidne antiupalne lijekove – zaključak je studije sprovedene na 10 miliona pacijenata, koja je objavljena u “Britanskom medicinskom žurnalu”, navodi se dalje u tekstu.

Screenshot/Facebook

Prema platformi CrowdTangle, objava je podijeljena na više Facebook stranica.

Trebamo li zaista biti zabrinuti ako koristimo ibuprofen?

O studiji objavljenoj u British Medical Journalu 2016. godine pisala je Britanska zaklada za srce (eng. British Heart Foundation) na svojim internetskim stranicama. Kako navode, većina ljudi, a osobito oni mlađi od 65 godina i oni koji nemaju problema sa srcem, ne trebaju se brinuti. Studija je pokazala da je rizik i dalje jako mali za većinu ljudi. Većina ljudi mlađih od 65 godina nije u opasnosti od zatajenja srca osim ako već imaju problema sa srcem.

Istraživanje sugerira da je povećanje rizika oko 37,5 prijema zbog zatajenja srca na 10 000 osoba godišnje – što je relativno mali broj. Štoviše, već je dobro poznato da su ti lijekovi povezani sa zatajenjem srca, srčanim i moždanim udarima. Većina liječnika ih već izbjegava propisivati ​​osobama s tim problemima. A zabrinutost u vezi s ovim lijekovima odnosi se uglavnom na ljude koji ih uzimaju svakodnevno, a ne za povremenu glavobolju.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Velika studija proučila je zdravstvene kartone više od 8 milijuna pacijenata, prosječne dobi 77 godina, te jesu li koristili nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) kao što su ibuprofen, naproksen i diklofenak.

Utvrđeno je da ljudi koji su koristili nesteroidne protuupalne lijekove u prethodna dva tjedna imaju 19 posto veći rizik od prijema u bolnicu zbog zatajenja srca (nakon što su istraživači prilagodili brojke kako bi uzeli u obzir druge čimbenike koji bi utjecali na rezultate). Povećanje rizika bilo je veće za neke lijekove poput diklofenaka, a niže za ibuprofen. Utvrđeno je da uzimanje veće doze ovih lijekova povećava rizik, piše Britanska zaklada za srce.

Povezanost nesteroidnih protuupalnih lijekova i rizika od zatajenjena srca poznata već godinama

“Ovi lijekovi zapravo sadrže nekoliko lijekova u sebi, kako bi imali analgetičko i antipiretičko svojstvo. Ublažavanje bola na ovaj način nije vrijedno povećavanja rizika od srčanih bolesti, upozorili su stručnjaci i dodali da je bolje potražiti prirodno rješenje, koje će vam, pored analgetskog, pružiti još zdravstvenih benefita”, stoji dalje u tekstu.

Povezanost između uporabe nesteroidnih protuupalnih lijekova i povećanog rizika od zatajenja srca poznata je godinama. Ono što ova studija dodaje je više detalja o učincima pojedinačnih lijekova u ovoj skupini i učinku koji različite doze mogu imati na rizik.

Razlozi koji stoje iza svega ovoga su što nesteroidni protuupalni lijekovi mogu uzrokovati da bubrezi zadržavaju više soli i vode u tijelu, što može povećati rizik od zatajenja srca. Oni također mogu učiniti neke lijekove za snižavanje krvnog tlaka, poput ACE inhibitora i diuretika, manje učinkovitima – a porast krvnog tlaka vjerojatno će pogoršati zatajenje srca.

Profesor Peter Weissberg, bivši medicinski direktor Britanske zaklade za srce, rekao je:

“Rezultati studije u skupini starijih pacijenata ne moraju se odnositi na mlađe pacijente. Poznato je već nekoliko godina da se takvi lijekovi moraju koristiti s oprezom kod pacijenata sa srčanim bolestima ili kod pacijenata s visokim rizikom od srčanih bolesti. To se uglavnom odnosi na one koji ih uzimaju svakodnevno, a ne samo povremeno. Budući da problemi sa srcem i zglobovima često postoje istovremeno, osobito kod starijih osoba, ova studija služi kao podsjetnik liječnicima da pažljivo razmotre kako propisuju nesteroidne protuupalne lijekove, a pacijentima da trebaju uzimati samo najnižu učinkovitu dozu kroz najkraće moguće vrijeme. Trebali bi razgovarati o svom liječenju sa svojim liječnikom opće prakse ako imaju bilo kakvih nedoumica.”

HALMED: U prometu se mogu nalaziti samo lijekovi koji su sigurni

Kako bismo razjasnili navode iz članka, obratili smo se i Hrvatskog agenciji za lijekove i medicinske proizvode (Halmed). Iz Halmeda naglašavaju da se u Hrvatskoj, kao i Europskoj uniji, u prometu mogu nalaziti i biti dostupni pacijentima samo oni lijekovi koji su dokazano učinkoviti i sigurni za primjenu odnosno koji imaju pozitivan omjer koristi i rizika, koji se pomno prati i ocjenjuje tijekom cijelog životnog ciklusa lijeka.

“Svaki odobreni lijek, neovisno o tome izdaje li se na recept ili ne, mora zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti, odnosno imati dokazanu, stalnu i ponovljivu (farmaceutsko-kemijsku i proizvodnu) kakvoću, kliničku djelotvornost i odgovarajuću sigurnost primjene”, ističu.

Zanimalo nas je i povećava li korištenje ibuprofena rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Kako pojašnjavaju, Ibuprofen je nesteroidni protuupalni lijek koji se najčešće primjenjuje u liječenju bola, visoke temperature i određenih upalnih stanja (poput upale zglobova).

“Lijekovi koji sadrže ibuprofen dostupni su kao lijekovi koji se izdaju na liječnički recept, te lijekovi koji se izdaju bez recepta. Ibuprofen koji se izdaje bez recepta namijenjen je za kratkotrajno simptomatsko liječenje blagih do umjerenih bolova, kao što su glavobolja, menstrualna bol, zubobolja te snižavanje povišene tjelesne temperature. Prema uputama za ove lijekove najveća dopuštena ukupna dnevna doza je 1200mg te je najdulje dozvoljeno trajanje samoliječenja 3 dana u slučaju vrućice ili 5 dana u slučaju liječenja bola, nakon kojih je, ukoliko tegobe i dalje traju, potrebno potražiti liječničku pomoć. Lijek je općenito potrebno koristiti tijekom najkraćeg mogućeg vremena u najmanjoj učinkovitoj dozi”, stoji u odgovoru Halmeda na upit Faktografa.

Napominju da je prema odobrenim dokumentima o lijekovima koji sadrže ibuprofen, jedan od rizika kardiovaskularni rizik te da je oprez potreban kod bolesnika koji boluju od povišenog krvnog tlaka ili zatajenja srca jer je pri primjeni nesteroidnih protuupalnih lijekova (uključujući i ibuprofen) zabilježeno zadržavanje tekućine, porast krvnog tlaka i nastanak oteklina (edema).

Kardiovaskularni rizik nije izraženiji kod osoba starijih od 40 godina

“Postoje podaci iz kliničkih ispitivanja ibuprofena o blago povećanom riziku od događaja povezanih s ugrušcima u krvnim žilama, poput srčanog infarkta ili moždanog udara, međutim to blago povišenje rizika izraženo je tek prilikom primjene visokih doza lijeka (2400 mg/dan). Dostupni podaci ne ukazuju na postojanje ovog blagog povišenja rizika prilikom primjene nižih doza, odnosno doze do 1200mg/dan koja je najveća dozvoljena doza u ibuprofenima koji se izdaju bez liječničkog recepta”, poručuju.

Istaknuli su i da ne postoje podaci koji bi ukazivali na to da je kardiovaskularni rizik ibuprofena izraženiji kod osoba starijih od 40 godina.

“Potrebno je, međutim, naglasiti da općenito rizik od kardiovaskularnih oboljenja, neovisno o uzimanju lijekova, raste s dobi, a najvažniji rizični čimbenici su pušenje, povišeni krvni tlak, povišena razina masnoća u krvi, šećerna bolest, obiteljska sklonost i prekomjerna tjelesna težina.

Navedeni bolesnici trebaju se prije uzimanja ibuprofena obratiti svojem liječniku za savjet koji će pažljivo procijeniti opravdanost uzimanja lijeka, pogotovo ako će se lijek upotrebljavati u visokim dozama (2400 mg/dan):

– bolesnici koji imaju srčane probleme, poput zatajenja srca, angine (bol u prsištu), koji su prethodno imali srčani udar, ugradnju premosnice, koji boluju od bolesti perifernih arterija (slaba cirkulacija u stopalima zbog uskih ili začepljenih arterija) ili su imali bilo koju vrstu moždanog udara (uključujući “mini moždani udar” ili prolazni ishemijski napadaj)

– bolesnici koji boluju od visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi, imaju obiteljsku sklonost srčanim oboljenjima ili su pušači”, objašnjavaju iz Halmeda.

Ibuprofen se, ističu, ne smije primjenjivati u bolesnika s teškim zatajenjem srca (NYHA stupanj IV).

Posebno su naglasili da, ako se lijek primjenjuje u skladu s uputama, odnosno uzimajući u obzir preporuke o doziranju, mjere opreza i kontraindikacije, prednosti njegove primjene za odobrene namjene nadmašuju eventualne rizike.

Zaključno, studija na koju se poziva autor teksta objavljena u British Medical Journalu pokazala je da je kardiovaskularni rizik ibuprofena jako mali za većinu ljudi. Podaci zapravo pokazuju da osobe mlađe od 65 godina nisu u kardiovaskularnom riziku osim ako nemaju ranije probleme sa srcem. Također, nije točno da se rizik povećava čak i kod kratkotrajnog uzimanja lijeka već je taj rizik veći kod ljudi koji ibuprofen uzimaju svakodnevno i u većim količinama.

Netočna je i tvrdnja da je kardiovaskularni rizik ibuprofena izraženiji kod osoba starijih od 40 godina. Iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode pojasnili su nam da je blago povišenje rizika od ugrušaka u krvnim žilama, srčanog infarkta ili moždanog udara izraženo tek prilikom primjene visokih doza lijekova odnosno 2400 mg lijeka na dan. Zbog svega navedenog ovu objavu ocjenjujemo djelomično netočnom.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.