“Potvrda investicijskog rejtinga koji nam je dala agencija Fitch je dobra snimka stanja i kako nas vide oni koji nas važu ‘apotekarskom vagom’. Poslali su nam nekoliko poruka – da imamo dugu tradiciju političke stabilnosti i kvalitetnog funkcioniranja institucija. Između ostalog kažu da je korupcija manji problem nego bi se to dalo zaključiti iz novinskih izvješća”, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade na svečanoj sjednici povodom Dana Brodsko-posavske županije (1, 2, 3).
Agencija Fitch prošli tjedan je potvrdila rejting Hrvatske ‘BBB+’ i stabilne izglede, procijenivši da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo sačuvati otpornost na vanjske šokove zahvaljujući poboljšanim fiskalnim i vanjskim pozicijama i uspješnom usvajanju eura (1, 2).
Sredinom srpnja prošle godine, nakon što je zaključen postupak prijema Hrvatske u eurozonu, Fitch je za jednu razinu, na ‘BBB+“ uz stabilne izglede, podigao ocjenu dužničkih papira Hrvatske. U listopadu je potvrđena ocjena i izgledi, uz upozorenje da bi gospodarski rast u ovoj godini mogao usporiti zbog inflacije i posustajanja rasta u eurozoni.
Potvrđujući raniju ocjenu rejtinga, Fitch je ponovio kako bi hrvatsko gospodarstvo trebalo sačuvati otpornost na vanjske šokove dijelom zahvaljujući poboljšanoj fiskalnoj i vanjskoj poziciji te usvajanju eura.
Hrvatska je, podsjeća ta agencija, početkom godine postala članica eurozone, a uvođenje eura trebalo bi dodatno unaprijediti integraciju Hrvatske s ključnim zemljama eurozone i ojačati njezin institucionalni kapacitet. Istodobno će pristup okviru vjerodostojne monetarne politike Europske središnje banke (EBC) i likvidnim olakšicama za banke, zbog eliminacije valutnog rizika, značajno smanjiti vanjske i financijske slabosti.
Kakve su procjene Fitcha?
Prema novoj procjeni Fitcha, domaće gospodarstvo lani je raslo 6,3 posto (u odnosu na listopad ta je procjena viša za 0,2 postotna boda). Rast bi u ovoj godini trebao usporiti na 1,7 posto (0,6 postotnih bodova više no što su ranije procijenili).
Kako raspoloživi dohodak i dalje pritišće inflacija, a povjerenje potrošača je i dalje prigušeno, očekuje se da bi osobna potrošnja u tekućoj, 2023. godini, usporila na oko jedan posto.
Ključni pokretač gospodarstva u ovoj godini, navodi Fitch, bit će ulaganja koja bi trebala rasti za oko 5,5 posto jer bi, kako navode, povlačenje novca iz EU fondova trebalo dosegnuti vrhunac. Pritom Fitch ističe brzi tempo povlačenja sredstava iz Programa za oporavak i otpornost.
Kako se ocjenjuje, javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se u ovoj godini spustiti na 65,2 posto (sa 68,3 posto u 2022.). Tako bi javni dug na razini tekuće godine trebao biti 20 postotnih bodova manji nego na vrhuncu pandemije. Njegovo smanjivanje očekuje se i u idućim godinama, ali sporijim tempom zbog slabijeg rasta nominalnog BDP-a.
Proračun bi u ovoj godini mogao biti u manjku, od 2,4 posto BDP-a, nakon viška u 2022., zbog slabijeg gospodarskog rasta i veće potrošnje. Pritom se podsjeća kako je zadnji paket pomoći gospodarstvu i građanima vrijedan 1,7 milijardi eura (2,9 posto BDP-a).
Fitch navodi i kako trošak energetskih subvencija pokriva HEP, zbog čega je to državno poduzeće potrebno dokapitalizirati s do 900 milijuna eura (1,5 posto BDP-a). Dokapitalizacija HEP-a uključena je u prognozu ovogodišnjeg proračunskog deficita.
Što se tiče bilance na tekućem računu plaćanja, ona bi trebala pokazati mali deficit zbog slabije potražnje glavnih trgovinskih partnera i većih ulaganja koja iziskuju uvoz. Pritom bi, kako procjenjuje Fitch, turizam dodatno mogao poduprijeti ulazak u schengenski prostor i eurozonu.
U slučaju kada bi javni dug rastao kroz dulje vrijeme, primjerice, zbog izraženijeg i duljeg razdoblja labavije fiskalne politike, Fitch bi mogao sniziti rejting. Na njega bi negativno utjecao i trend slabijeg gospodarskog rasta zbog strukturnih šokova ili slabijih demografskih pokazatelja.
S druge strane, na rast rejtinga bi utjecala ocjena agencije da vlada fiskalnom konsolidacijom može sačuvati trend smanjivanja javnog duga. Na rast rejtinga bi utjecale i pozitivne posljedice usvajanja eura, što bi, prema Fitchu, poduprlo približavanje Hrvatske zemljama s višim rejtingom i ojačalo njezine institucionalne kapacitete.
5+ za kontrolu korupcije
Osim makroekonomskih pokazatelja, Fitch u svoju ocjenu rejtinga uključuje i nefinancijske informacije. Promatra se tako utjecaj okolišnih, socijalnih i upravljačkih faktora na rejting (ESG, Environmental, Social and Governance).
Predsjednik Vlade je u pravu kada navodi kako je Fitch poručio da Hrvatska ima dugu tradiciju političke stabilnosti kvalitetnog funkcioniranja institucija.
Kada je riječ o upravljanju, prema Fitchu, Hrvatska je dobila visoku ocjenu (5[+]) u području političke stabilnosti, vladavine prava, institucionalne i regulatorne kvalitete te kontrole korupcije.
U Fitchovom modelu ocjenjivanja rejtinga države veliku ulogu imaju pokazatelji upravljanja Svjetske banke (World Bank Governance Indicators, WBGI) prema kojima Hrvatska ima dobre pokazatelje u području upravljanja. Oni su, kako se navodi, posljedica duge povijesti stabilnih i mirnih političkih tranzicija, dobro uspostavljenih prava na sudjelovanje u političkom procesu, kao i jakih institucionalnih kapaciteta i niske razine korupcije.
Nešto niže ocjene (4[+]) u segmentu ESG-a, Hrvatska je dobila u područjima ljudskih prava i političkih sloboda, kao i prava vjerovnika.
