Pod povećalom

Hrvatski porezni sustav ovim promjenama postaje jedinstven u Europi

Vlada intervencijom u sustav doprinosa ide u krivom smjeru i šalje lošu poruku, a cijeli sustav postaje bitno složeniji.
foto HINA/ HDZ/ ml

„Vlada želi podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast te ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave, a s obzirom na makroekonomske pokazatelje 2023. pravi je trenutak za porezno rasterećenje“, poručio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade na predstavljanju novog paketa poreznih izmjena (1, 2, 3).

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Vlada ide u izmjenu devet zakona, a osnova reforme koja bi trebala stupiti na snagu od 2024. godine je ukidanje prireza, subvencioniranje mirovinskog doprinosa za sve one čije se plaće kreću do 1.300 eura bruto, simbolično podizanje osobnog odbitka s 531 eura na 560 eura, podizanje praga za oporezivanje dohotka po stopi od 30 posto sa sadašnjih 47.780 na 50.400 eura, kao i prebacivanje loptice na gradove da manjak od prireza nadoknade oporezivanjem dohotka.

Za bruto plaće do 700 eura, osnovica za mirovinsko osiguranje, odnosno prvi stup generacijske solidarnosti, smanjuje se 300 eura. S druge strane, za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno će se smanjivati olakšica. Kako Vlada navodi, za obveznike mirovinskog osiguranja to će značiti povećanje neto iznosa plaće, „osobito za one s najnižim primanjima“.

Država će, tako, od iduće godine subvencionirati mirovinski doprinos iz prvog stupa (koji iznosi 15 posto, dok se u drugi obavezni stup kapitalizirane štednje izdvaja 5 posto) za više od polovice obveznika u zemlji. Točnije, državni proračun pokrivat će dio ili cjelokupan doprinos za 53,5 posto obveznika – 1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika.

Olakšica, uvjeravaju iz Vlade, neće smanjiti buduće mirovine jer će se za utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti koristiti puna mjesečna osnovica bez umanjenja za olakšice.

Lažne slabe plaće

Međutim, država neće subvencionirati obavezni doprinos samo radnicima s doista niskim primanjima, već i lažnim slabo plaćenim radnicima, odnosno svima koji su fiktivno prijavljeni na minimalne plaće. Riječ je članovima uprava i izvršnim direktorima koji nisu obvezno osigurani po nekoj drugoj osnovi te su se obavezni samostalno osigurati. Za njih je propisano da mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od umnoška svote prosječne plaće 1.367,18 eura i koeficijenta 0,65. Od siječnja ove godine ta uplata ne može biti niža od 888,67 eura.

I dok doprinos za obvezno osiguranje plaćaju na nisku osnovicu, zaradu iz tvrtki izvlače kroz dobit (na koju se plaća 10 posto poreza). Taj je problem pokušao prije sedam godina riješiti tadašnji ministar financija Zdravko Marić, ali je pod pritiskom javnosti  i bez podrške unutar Vlade, odustao od reforme.

Danas Vlada svojom reformom najavljuje da će zapravo i sve te fiktivno zaposlene na niske plaće ubuduće subvencionirati jednako kako i radnike s niskim primanjima.

Rastakanje socijalne države

Hrvatska intervencijom u sustav doprinosa ide u krivom smjeru i šalje lošu poruku. Kako navodi Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, niti jedna zemlja u Europskoj uniji to ne radi. Europa stari i iz toga je jasno da izdvajanja za mirovine trebaju rasti. Drugi je model, kako će reći Lovrinčević, model zvjerinjaka – tko može izdvajat će, tko ne može „neka krepa“. No, to nije model za kojim poseže Europa.

Vladinim najavljenim modelom rastače se sustav socijalne države i model generacijske solidarnosti. To rastakanje mirovinskog sustava, međutim, vidljivo je od ranih ’90-tih godina, pretvorbe i privatizacije, isplata minimalnih plaća i uz njih „plavih kuverti“, što je dovelo do toga da danas imamo umirovljenike koji su na rubu siromaštva.

„Ovom intervencijom Vlada daje poticaj za smanjivanje plaća“, ističe Lovrinčević, dodajući kako se tu ne rastače samo mirovinski, već i zdravstveni sustav.

„Preko 60-65 posto zaposlenih neće imati vezu između uplate i mirovine. To nije mirovinski sustav, već sustav socijalne skrbi“, jasan je Lovrinčević. Kao poseban problem on ističe i fiktivno prijavljene na minimalne plaće koji kroz porez na dobit izvlače novac iz tvrtki.

„Veliki je tu moralni hazard. Ako uputite poruku da vaše uplate nemaju nikakve veze s mirovinom, onda dajete legitimitet odlasku u sivu zonu pa ću se sam pobrinuti legalno i nelegalno za svoju budućnost“, slikovit je Lovrinčević.

Poreznom reformom država praktično slabi srednji sloj, a tu bi, kako navodi Lovrinčević, bili oni građani s primanjima od 10-11 do 16-17 tisuća kuna. Hrvatska je treća zemlja u Europi s najnižim poreznim klinom, a nakon novih intervencija u porezni sustav bit će na drugom mjestu. Pitanje je stoga kakva se poruka šalje aktualnim poreznim izmjenama.

U svakom slučaju one će dovesti do daljnjeg raslojavanja, jer država s jedne strane pomaže najsiromašnije (među kojima su i fiktivni siromašni), dok onima s najvišim prihodima pogoduje, podižući prag za primjenu više stope poreza na dohodak.

„Poslodavci, šefovi velikih korporacija, banaka, trgovačkih lanaca nisu mogli bolje poželjeti“, jasan je Lovrinčević, navodeći kako su vladinom poreznom reformom dobili ono što su htjeli, a da javno to nitko nije tražio.

Kada se gleda oporezivanje dohotka, smatra kako bi porezno opterećenje plaća trebalo ostati isto, ali će sustav postati složeniji.

Povećanje cijena usluga

„Neki će gradovi sigurno gubitak nastojati nadoknaditi kroz povećanje cijena usluga, a to će opet pogoditi one s najnižim primanjima“, navodi Lovrinčević.

Koliko će sustav biti jednostavan – a iz vlade tvrde kako idu prema pojednostavljenju poreznog sustava – jasno je iz samo jedne sličice koja se tiče oni 53,5 posto osiguranika kojima će država subvencionirati doprinose. Nema jedinstvene olakšice, već će praktično svaki radnik s plaćom koja se u bruto iznosu kreće od 700,01 do 1.300 eura imati svoju osobnu olakšicu. Pridoda li se tome mogućnost da gradovi koji gube prirez oporezuju dohodak, posao za tvrtke koje se bave izradom sustava za obračun plaća mogao bi procvjetati.

„Zamislite samo koliko će, primjerice, složena tvrtka poput HEP-a, koji ima 40 jedinica, imati rebalansa proračuna. Kad god će se mijenjati stope oporezivanja dohotka, morat će radit rebalans“, napominje Lovrinčević.

„Nećete naći u Europi da neka jedinica lokalne uprave ima tako formirane stope. Hrvatski porezni sustav tako postaje jedinstven u Europi, inovativan“, zaključuje Lovrinčević navodeći kako srećom „postoji ona tipka undo“. Samo kada dođe trenutak da se ona pritisne, napominje, sustav će već biti dotučen, a cijena popravka bit će previsoka.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.