Premijer Andrej Plenković je zajedno s troje ministara iz relevantnih resora predstavio najnoviji paket zakonskih izmjena u poreznom sustavu. Mijenjat će se ukupno devet zakona, s glavnim učinkom povećanja primanja za onu polovicu građana Republike Hrvatske čija je bruto plaća manja od medijalne (a koja je u ožujku 2023. iznosila 1261 euro).
Nakon što Sabor usvoji Vladin prijedlog paketa izmjena poreznih zakona, veća primanja mogu očekivati građani čija bruto plaća ne prelazi 1 300 eura. Najveći rast neto plaće, u iznosu od 40-ak eura mjesečno, osjetit će građani čija je bruto plaća niža od 700 eura. Oni u višim platnim razredima povećanje mogu očekivati u slučaju da imaju više djece odnosno da se brinu za veći broj uzdržavanih osoba, s obzirom da im to podiže osobni odbitak.
Profitirat će i manji dio bolje plaćenih građana, s mjesečnim bruto plaćama u iznosima od 3 980 do 4 200 eura. Njihovim primanjima pogoduje povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 eura na 50.400 eura.
Porezno rasterećenje za većinu građana koji će njime biti obuhvaćeni dolazi po dvije osnove: povećava se osobni odbitak na plaću s 531 na 560 eura te uvodi olakšica za mirovinsko osiguranje, tj. proračunska subvencija na mirovinski doprinos za građane s bruto plaćom nižom od 1 300 eura (u što upadaju i poduzetnici na tzv. “direktorskom minimalcu”, koji su prijavljeni na niske plaće, a glavni izvor prihoda im je isplata dobiti).
Efekte povećanja ove dvije mjere Vlada je prikazala u dvije tablice:
Značajna novost je i da se prirez ukida, a jedinicama lokalne samouprave prepušteno je odlučivanje o visini poreza na dohodak za zaposlene na području tih gradova i općina, pri čemu će se zakonskim izmjenama definirati najniža i najviša moguća stopa.
Podsjetimo, Hrvatska trenutno ima dvije stope poreza na dohodak, od 20 i 30 posto. Nakon zakonskih izmjena, gradovi i općine će donju stopu moći postaviti u rasponu od 15 do 23,6 posto, a gornju stopu u rasponu od 25 do 35,4 posto, s tim da se dozvoljeni rasponi mijenjaju i ovisno o veličini gradova.
To znači da u ovom trenu nije moguće procijeniti ukupni fiskalni učinak paketa izmjena u poreznom sustavu kakve Vlada RH predlaže; građanima čija je bruto plaća iznad medijalne primanja mogu neznatno rasti, neznatno padati ili ostati ista, ovisno o odlukama koje će donijeti načelnici i gradonačelnici, odnosno gradske i općinske skupštine.
Sad kad smo ukratko sumirali ključne efekte predloženih izmjena poreznih zakona, treba se osvrnuti i na sadržaj izrečenog. Premijer Plenković i njegovi ministri su s press konferencije u javni prostor uputili neke netočne i obmanjujuće teze.
Premijer protiv velikih gradova
Najprije se potrebno osvrnuti na više puta ponovljenu tvrdnju kako središnja država predloženim paketom zakonskih izmjena ni na koji način ne nanosi štetu jedinicama lokalne samouprave. U stvarnosti, određene jedinice lokalne samouprave najavljene izmjene stavljaju u situaciju u kojoj njihovi čelnici moraju birati između političke štete za sebe odnosno svoju stranku i financijske štete po gradski proračun.
Podsjećamo, dok se u javnosti vodila rasprava o najnovijim intervencijama u porezni sustav, a prije njihovog predstavljanja, gradonačelnici velikih gradova u kojima na vlasti nije HDZ, dakle Zagreba, Splita i Rijeke, pobunili su se protiv ukidanja prireza poručivši da bi takav potez znatno destabilizirao gradske budžete i prisilio ih na podizanje cijene javnim uslugama (1, 2, 3).
Tijekom predstavljanja predloženih izmjena poreznog zakona, premijer je tvrdio da je to izvrtanje teza. Novinarima je prezentiran graf koji pokazuje koliko su prihodi od prireza najvećim gradovima porasli otkad je premijer Plenković na vlasti.
Očekivano, premijer sve zasluge za takvo povećanje budžeta velikih gradova pripisuje sebi odnosno politici svoje Vlade. Porast prihoda jedinica lokalne samouprave dominantno je rezultat rasta plaća i povećanja broja zaposlenih u tom razdoblju, što Plenković bilježi kao svoj uspjeh, iako je jasno da na tržište rada utječu i faktori nad kojima Vlada RH nema nikakvu kontrolu (poput npr. gospodarskih kretanja u državama u koje se izvoze hrvatski proizvodi ili u državama čiji turisti dolaze u Hrvatsku na odmor).
Istovremeno, premijer zanemaruje činjenicu da se Zakon o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave tijekom njegovog mandata već mijenjao triput, kao i da su te izmjene pratile kompenzacijske mjere za one jedinice lokalne samouprave kojima je zbog izmjena u poreznom sustavu nanesena financijska šteta. Dakle, nije utemeljena tvrdnja da su politike Vlade kontinuirano doprinosile rastu prihoda jedinica lokalne samouprave.
Vladina mjera koja je najviše doprinijela porastu prihoda velikih gradova donesena je 2017. godine, kada je jedinicama lokalne i regionalne samouprave prepušten čitav iznos poreza na dohodak (na način da gradovi i općine zadržavaju 74 posto, a 20 posto ide županijama).
Prema tvrdnjama Vlade RH, ukidanje prireza će ukupno u budžetima jedinica lokalne samouprave stvoriti rupu od stotinjak milijuna eura. Prema tvrdnjama gradskog zastupnika iz vladajuće zagrebačke stranke Možemo Damira Bakića, najviše će izgubiti Grad Zagreb, oko 40 milijuna eura.
Premijer Plenković je gradovima koji smatraju da će biti na gubitku, međutim, poručio da taj problem mogu vrlo lako riješiti, naplaćujući porez na dohodak svojim stanovnicima po višim stopama nego do sada. Iako je premijer u više navrata rekao da ova izmjena poreznog zakonodavstva nema dimenziju predizborne kampanje, sasvim je jasno da će rejting političkih opcija koje upravljaju Zagrebom, Splitom i Rijekom (a radi se o strankama Možemo, Centar i SDP) pretrpjeti štetu ako budu prisiljeni uoči skorih parlamentarnih izbora donijeti odluku o povećanju poreza na dohodak.
Reforma koja to nije
Druga velika obmana tiče se tvrdnje da će Vladina porezna reforma svim građanima donijeti povećanje prihoda. Kao što smo već utvrdili, neveliko povećanje prihoda sigurno može očekivati siromašnija polovica radne snage, kao i manji dio bolje plaćenih radnika koji imaju više djece ili će profitirati od pomicanja donje granice za primjenu više porezne stope. Međutim, kako jedinice lokalne samouprave moraju odlučiti o visini poreza na dohodak, tako je izgledno da će velikom dijelu građana plaće ostajati uglavnom iste, tek za koji euro uvećane zbog malog povećanja olakšice, a u teoriji bi nekome mogle i pasti kada bi se, primjerice, gradovi koji trenutačno nemaju prirez sada odlučili povećati stope poreza na dohodak, što, međutim, u predizbornoj godini nije za očekivati.
Na koncu, različiti kritičari već su upozorili kako je prilično pretenciozno predstavljati ovaj paket zakonskih izmjena kao poreznu reformu, s obzirom da se u sustav zapravo ne uvode znatne izmjene. Većinu poreznih prihoda Republika Hrvatska prikuplja od oporezivanja potrošnje kroz PDV, što će i dalje biti slučaj.
Uzmimo za primjer državni proračun za 2023. godinu. U njemu je Vlada RH predvidjela da će od poreza prikupiti ukupno 13,3 milijardi eura, od čega na PDV otpada čak 9,1 milijardi, tj. skoro 70 posto. Otprilike isti udio PDV-a u poreznim prihodima planira se i za 2024. te 2025. godinu.
Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj s 25 posto je druga najveća u Europskoj uniji, iza Mađarske. Međutim, i predsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na predstavljanju paketa izmjena poreznih zakona su naglasili kako se u PDV naprosto ne isplati dirati.
Premijer je kazao da se snižavanje PDV-a kroz primjenu međustopa na određene proizvode nije odrazilo na cijene tih proizvoda pa se snižavanje stope PDV-a građanima ne bi isplatilo. Ministar financija je dodao kako je pozitivno da je Hrvatska fokusirana na oporezivanje potrošnje, a ne prihoda jer zbog toga dio proračuna kroz potrošnju pune i turisti.
Nije se pritom referirao na činjenicu da turisti visok PDV plaćaju samo dok su na godišnjem odmoru, dok građani Hrvatske to čine kroz čitavu godinu, što im utječe na životni standard, kao i na međunarodnu tržišnu konkurentnost hrvatskih proizvoda. Nije se posebno osvrtao ni na činjenicu da uz potrošnju i prihode postoji i treća kategorija koju je moguće oporezovati – kapital odnosno prihodi od kapitala.
S obzirom da ne postoje planovi za znatnijom izmjenom strukture poreznih prihoda, jasno je da se ne razmišlja ni o dodatnom oporezivanju kapitala, kroz uvođenje odavno najavljenog poreza na nekretnine. Radi se o obliku poreznog nameta koji je raširen unutar EU te čije uvođenje zagovaraju europske i međunarodne institucije. Odgovarajući na pitanje razmišljaju li o uvođenju poreza na nekretnine, premijer je odgovorio da se u ovom mandatu time ne namjeravaju baviti.
