Srpski marketinški stručnjak Saša Borojević, koji često gostuje u televizijskim emisijama u Srbiji, na svom je Facebook profilu (arhivirano ovdje) iznio dezinformaciju da je iz japanske oštećene nuklearne elektrane Fukušima u Tihi ocean ispušteno 1.300.000 litara radioaktivne vode te da zbog toga treba izbjegavati konzumaciju ribe ulovljene na tom području.
“Upozorio sam večeras javnost da vode računa kada idu u kupovinu da pogledaju dekleraciju odakle vodi poreklo riba oslić, škarpina, bakalar i ako na dekleraciji piše FAO 7, FAO 28, FAO 30 i FAO 32..IZBEGAVAJTE!!!
Zašto!?Zato što je Fukušima ispustila 1 300 000 litara radioaktivne vode ovih dana u Tihi okean, to je preogromna količina, jer samo 1 litra radioaktivne vode je mnogo a ne 1 300 000.
I tu se nalazi ribolovno područje gde je Fukušima, koje je Svetska zdravstvena organizacija označila kao oblast ribolovno FAO 30 i FAO 32. Molim vas čitajte deklaracije!”, piše u statusu na profilu Opet Saša Borojević.
Status je od objave 29. lipnja prikupio 92 dijeljenja, 28 komentara i 502 ostale reakcije.
Sljedeći tjedan u Japan dolazi čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju
U statusu nije točna ključna informacija, a to je da je iz Fukušime u Tihi ocean ispuštena ogromna količina radioaktivne vode. Kao što u današnjem članku piše japanska informativna agencija Kyodo News (arhivirano ovdje), sljedeći tjedan u utorak u Japan dolazi čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju “kako bi ocijenio plan te zemlje da ispusti tretiranu radioaktivnu vodu u more tijekom ljeta iz oštećene nuklearne elektrane Fukušima Daiichi”.
Japansko Ministarstvo vanjskih poslova najavilo je da će generalni direktor IAEA Rafael Grossi tijekom četverodnevnog posjeta napraviti inspekciju nuklearnog postrojenja koje je uništeno u snažnom potresu i naknadnom tsunamiju u ožujku 2011. godine.
Iz ovog priopćenja japanskog ministarstva jasno je da radioaktivna voda još nije ispuštena u more, nego se tek rade planovi za takvu akciju, što je u suprotnosti Borojevićevom navodu iz statusa na Facebooku.
NPR u svom članku objašnjava da je Japan nakon katastrofe u Fukušimi 2011. godine počeo u velike rezervoare skladištiti vodu za hlađenje nuklearnog goriva, kišnicu i vodu koja se nalazila u zgradi oštećenog reaktora. 2021. godine država je odlučila napraviti plan ispuštanja te vode jer očekuju da će im u postojećim rezervoarima za nju ponestati prostora.
Vodu se planira pročistiti koristeći metodu nazvanu “Napredni sustav za preradu tekućina (ALPS)”.
Nakon što je plan objavljen, glavni direktor IAEA Mariano Grossi je kazao da je taj plan “tehnički izvediv i u skladu s međunarodnom praksom”. Navodi se i da Japan planira kroz izgrađeni tunel vodu ispuštati narednih 30 godina.
Nakon što je Japan zatražio pomoć IAEA, ta međunarodna organizacija je uspostavila task-force u koji su uključili i 11 međunarodno priznatih stručnjaka koji rade procjenu plana ispuštanja vode.
IAEA napravila završnu sigurnosnu procjenu plana ispuštanja vode
“Očekuje se da će se Grossi susresti s premijerom Fumiom Kishidaom kako bi mu predao završnu sigurnosnu procjenu plana ispuštanja vode”, navodi se u vijesti Kyodo Newsa te dodaje kako je ta voda tretirana tako da su iz nje otklonjena većina radionuklida, osim tritiuma.
Prema natuknici Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža radionuklidi su “nestabilne, radioaktivne jezgre atoma (radioaktivni nuklidi) koje se spontano raspadaju i pritom emitiraju alfa-zračenje, beta-zračenje i gama-zračenje”. U prirodi postoji oko 1 500 radionuklida. Umjetno je proizvedeno još 800, a tržišno ih je dostupno pedesetak. Prema istom izvoru, tritium ili tricij je nestabilan, radioaktivan izotop vodika (relativna atomska masa 3,01605) s vremenom poluraspada 12,32 godine. Stručnjaci HPS-a (Health Physics Society) navode da se može smatrati opasnim samo u slučajevima u kojima se u tijelo unesu velike količine tritiuma. Na internetskim stranicama IAEA stoji da većina nuklearnih elektrana diljem svijeta rutinski i sigurno ispuštaju u okoliš tretiranu vodu koja sadrži i niske koncentracije tricija.
IAEA objašnjava da je jako teško “maknuti” tricij iz vode u Fukušimi. Postoje tehnologije za njegovo uklanjanje u slučajevima kada postoji velika količina u maloj količini vode, no to nije slučaj u Fukušimi gdje je mala koncentracija tricija u velikoj količini vode i zato postojeće tehnologije nisu primjenjive.
Kishidina Vlada, navodi dalje Kyodo, će zajedno s tvrtkom koja upravlja nuklearnom elektranom pregledati procjenu IAEA prije “donošenja formalne odluke o ispuštanju vode” s ciljem “početka ispuštanja ovog ljeta”. Kishida je relevantnim japanskim ministarstvima dao nalog da nastave i lokalnoj zajednici i na međunarodnoj razini objašnjavati tu akciju s obzirom na zabrinutost da bi voda mogla naštetiti morskom okolišu, sigurnosti hrane i zdravlju ljudi.
Japanski ministar industrije Yasutoshi Nishimura kazao je na konferenciji za medije da je u ponedjeljak završeno postrojenje, odnosno tunel, za ispuštanje te vode, dok japanska Agencija za nuklearnu regulativu trenutno obavlja posljednji sigurnosni pregled. “Nastavit ćemo s naporima da jasno poslušamo mišljenja i zahtjeve ljudi iz sektora ribarstva, kao i da im pokušamo objasniti plan ispuštanja, uključujući i sadržaj izvještaja IAEA”, kazao je ministar.
Kina i Rusija protive se ispuštanju radioaktivne vode
Kina i Rusija već su iznijele svoju zabrinutost i protivljenje planu ispuštanja vode, a i lokalni ribari zabrinuti su zbog potencijalne reputacijske štete, odnosno da zbog te akcije potrošači neće htjeti kupovati njihove proizvode. Delegacija južnokorejskih stručnjaka iz vladinih agencija i drugih organizacija već je u svibnju posjetila oštećenu nuklearnu elektranu jer se i u toj državi pojavila zabrinutost planom Japana.
Iz svega navedenog jasno je da, suprotno navodu iz statusa na Facebooku, Japan nije ispustio radioaktivnu vodu u Tihi ocean već, u ovom trenutku, ima plan ispuštanja te je ovog tjedna završio izgradnju postrojenja koje se još uvijek pregledava. U isto vrijeme japanska Vlada uvjerava lokalnu i međunarodnu javnost da ispuštanjem radioaktivne vode neće nastati štete za prirodu, sigurnost hrane i zdravlje ljudi.
