Ocjena točnosti

Koliko u Hrvatskoj ima SLAPP tužbi?

Ministrica Nina Obuljen Koržinek pozvala se na "jedino istraživanje" i spomenula 35 do 40 tužbi, a u Ministarstvu pravosuđa i uprave spominju 79 tužbi. Pravi broj se, međutim, ne zna.
foto HINA/ Damir SENČAR/ ds

„Moramo znati da nije svaka tužba protiv novinara SLAPP tužba (…) Oni su stalno govorili o oko 900 tužbi, a jedino istraživanje koje je mjerilo je reklo između 35 i 40“, kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, optužujući Hrvatsko novinarsko društvo da, kad je riječ o broju SLAPP tužbi, širi dezinformacije.

Gostujući prije desetak dana u programu N1, ministrica je naglasila kako inače, po drugim pitanjima, dobro surađuje s HND-om, ali da se naprosto ne može tvrditi da u Hrvatskoj ima toliko puno tužbi koje se mogu karakterizirati kao SLAPP, odnosno kao strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja, već i stoga što još nije do kraja utvrđena metodologija kako se to mjeri.

Na sugestiju voditeljice da onda možda i jesmo najgori, ministrica je kategorički ustvrdila da nismo.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

“Službeno istraživanje o broju SLAPP tužbi u Europskoj uniji, pa tako niti u Hrvatskoj, nije provedeno, dok HND proteklih nekoliko godina provodi godišnju anketu o aktivnim postupcima pokrenutim protiv medija i novinara te pratimo i te anketne podatke. No, otvoreno je pitanje koliko se njih, od navedenog broja aktivnih postupaka, odnosi na postupke koje se mogu smatrati SLAPP tužbama, jer anketa nije provedena, odnosno prezentirana tako da se odgovori na to pitanje”, odgovorili su, između ostalog, na upit Faktografa iz Ministarstva kulture i medija koje smo zamolili da nam pojasni na koje se istraživanje i na koje brojke ministrica referirala.

“Budući da, kao što naglašavaju stručnjaci, svi postupci koji se navode ne mogu biti smatrani SLAPP tužbama, i da njihovo izdvajanje tek predstoji na razini cijele EU, od Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je stručni nositelj, odnosno nadležno tijelo državne uprave Republike Hrvatske o prijedlogu Direktive o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka, u predstojećem razdoblju očekuje se prikupljanje i agregiranih podataka na nacionalnoj razini o očito neosnovanim  ili zlonamjernim sudskim postupcima protiv javnog sudjelovanja”, dodaju.

Na pitanje na koje se “jedino istraživanje” ministrica referirala u emisiji “Točka na tjedan” odgovoreno nam je kako je riječ o istraživanju koje je objavila CASE koalicija (Coalition Against SLAPPs in Europe) u ožujku 2022. godine, na koje se Faktograf već i ranije osvrtao.

Izvještaj koalicije CASE spominje 33 tužbe

“Trenutačno jedino komparativno istraživanje o broju SLAPP tužbi u Europskoj uniji provodi i objavljuje CASE novinarsko udruženje – Coalition Against SLAPPs in Europe. U izvješću iz ožujka 2022. izvijestili su da su u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2021. podnesene ukupno 33 SLAPP tužbe, a prema tom istraživanju više SLAPP tužbi nego u Hrvatskoj bilježi se u Malti (42), Sloveniji (41), Bosni i Hercegovini (40) te Poljskoj (119) i Francuskoj (50), a prisutne su i u drugim zemljama”, odgovorili su nam iz Ministarstva kulture i medija, uz dodatak:

“Da problem postoji na razini cijele Europske unije konstatirali smo i na zajedničkom sastanku u Ministarstvu pravosuđa i uprave u svibnju prošle godine, kada smo o toj temi razgovarali i s Matthewom Caruanom Galizijom iz Fondacije Daphne Caruana Galizia te predsjednicima HND-a Hrvojem Zovkom i Sindikata novinara Hrvatske Majom Sever. Treba istaknuti da je član radne skupine Ministarstva kulture i  medija izv. prof. dr sc. Hrvoje Lisičar ujedno i član Odbora stručnjaka za SLAPP Vijeća Europe, a prihvatili smo i suradnju sa Zakladom koju predstavlja Matthew Caruana Galizia. I ova međunarodna suradnja je bitan korak dalje u zajedničkoj borbi protiv SLAPP-a”.

U spomenutom istraživanju CASE-a navodi se kako je točan broj slučajeva u kojima su moćnici potegnuli sudske postupke kako bi ušutkali novinare ili predstavnike nevladinih organizacija nepoznat, odnosno teško može biti precizno određen. Za potrebe tog izvještaja podaci su skupljani na način da su članovi CASE-a ispunjavali upitnike u koje su upisivali slučajeve za koje su znali. Većinu slučajeva obradili su istraživači s Amsterdam Law Clinics. Nevladine organizacije, mediji, novinari, aktivisti, političari pomogli su u kompilaciji slučajeva u 30 europskih država, uključujući Hrvatsku, u razdoblju od 2010. do 2021. godine, navodi se.

Tako su skupljeni podaci o ukupno 570 tužbi u Europi koje odgovaraju kriterijima da ih se može okarakterizirati kao SLAPP tužbe, odnosno kao postupke koje su politički ili ekonomski moćnici pokrenuli s namjerom ušutkavanja ili obeshrabrivanja kritičara – najčešće novinara. Međutim, sami autori istraživanja ograđuju se kako su skupljeni podaci samo ilustracija problema, ali se ne mogu smatrati sveobuhvatnima.

I u tom se izvještaju spominje kako je HND anketom prikupio podatke o 924 aktivne tužbe protiv novinara u 2021. te konstatira kako nije jasno koliko od njih su SLAPP tužbe. Hrvatska je uvrštena među zemlje koje izazivaju “rastuću zabrinutost”, odnosno među 10 najgorih zemalja u Europi kada je u pitanju podizanje tužbi, najčešće od strane moćnih političara koji koriste pravna sredstva kako bi ušutkali kritičare.

Iako je brojka kojom taj izvještaj barata 33 SLAPP tužbe, ona nas i dalje stavlja među najgore, naročito kada se brojka stavi u odnos sa stanovništvom. Hrvatska je, kada se stavi u kontekst broja stanovnika, četvrta najgora u Europi – iza Malte, Slovenije i BiH.

Ministarstvo pravosuđa i uprave pobrojalo je 79 SLAPP tužbi

Spomenuta brojka od 33 SLAPP tužbe u Hrvatskoj ipak nije jedina koja cirkulira javnim prostorom.

Na okruglom stolu u organizaciji HND-a početkom svibnja državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža Nikolić rekla je kako bi se od ukupnog broja tužbi koje se spominju, 79 moglo okarakterizirati kao SLAPP tužbe.

Kako nema jasne definicije, ustvrdila je, do te su brojke došli tako da su išli kroz eSpis vidjeti gdje se ponavljaju tužitelji te kakav je položaj tužitelja u društvu (političar, sudac, lokalni moćnik).

Ministarstvo pravosuđa i uprave sastavni je dio Stručne radne skupine za oblikovanje politike suzbijanja SLAPP tužbi koja je pri Ministarstvu kulture i medija osnovana još 2021. godine.

Gostujući na N1, ministrica Obuljen Koržinek pohvalila se kako smo prva europska država koja je formirala takvu radnu skupinu, ne čekajući konačan tekst Direktive o SLAPP-u koju je prošle godine predložila Europska komisija. Zajedno s Direktivom, koja će se odnositi na prekogranične slučajeve tužbi, Komisija je objavila i Preporuke koje bi u svoje zakonodavstvo trebale ugraditi pojedine zemlje. Radna skupina Ministarstva kulture okuplja novinare, nakladnike, predstavnike strukovnih udruga – HND-a i Sindikata novinara, profesore Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu specijalizirane za medijsku tematiku, Ured pučke pravobraniteljice, predstavnike Pravosudne akademije, Hrvatske odvjetničke komore, Ministarstva pravosuđa i uprave te Ministarstva kulture i medija.

“S obzirom na nedostatak definicije SLAPP tužbi, kako u nacionalnom zakonodavstvu tako i na razini Europske unije, pa time i nemogućnost preciznog utvrđivanja takvih sudskih predmeta, sukladno kriterijima Preporuke, putem sustava eSpis izvršen je pregled sudskih predmeta u parničnim i kaznenim postupcima u kojima su okrivljenici novinari i medijske kuće. Navedenim pregledom utvrđeno je da bi se od ukupnog broja predmeta u 2021. i 2022. godini, na tzv. SLAPP tužbe moglo odnositi 68 parničnih i 11 kaznenih predmeta, ukupno njih 79”, potvrđuju i iz Ministarstva kulture.

Nedovoljna edukacija sudaca za postupke koji se odnose na medije pokazuje se kao ključan problem u borbi protiv SLAPP-a. U svrhu edukacije sudaca, odvjetnika i medijskih djelatnika te osvještavanja teme održan je niz radionica u različitim krajevima Hrvatske. Zbog osvještavanja problema, pohvalila se ministrica Obuljen Koržinek, već su odbačena dva ili tri postupka pred sudovima.

Ministrica je ustvrdila kako su u novi nacrt Zakona o medijima već ugrađeni mehanizmi predloženi europskom direktivom, a koji predviđaju rano otkrivanje i odbacivanje SLAPP tužbi. Najavila je kako bi taj novi Zakon o medijima trebao biti donesen do kraja godine (iako treba podsjetiti kako se takva mogućnost najavljivala i do kraja prošle godine, ali se to nije dogodilo).

U njenom ministarstvu navode kako bi se borba protiv SLAPP-a trebala naći i u novom Nacionalnom planu razvoja kulture i medija od 2023. do 2027. godine.

Sukobljene europske institucije

U međuvremenu na europskom planu prijeti realna opasnost razvodnjavanja teksta Direktive kojeg je Komisija predložila u travnju prošle godine. Koalicija CASE, kao i strukovna udruženja pojedinih država članica, upozoravaju kako Vijeće inzistira na nedopustivom sužavanju opsega slučajeva koji će potpadati pod Direktivu. Vijeće se priklonilo vrlo uskom gledanju na međugranični karakter te stavljanju znatno većeg težišta na zaštitu prava tužitelja na „fair postupak“. Uz igre riječima (inzistiranje na „očigledno neutemeljenim“ tužbama), žele se iz odredbi izuzeti tužbe u kaznenom postupku te se unosi neizvjesnost oko obeštećenja žrtvama.

S druge strane, Europski parlament je ovog tjedna s velikom većinom glasova prihvatio svoja pregovaračka stajališta koja su znatno progresivnija i u kojima osim brzog odbacivanja slučajeva, odnosno brzih postupaka te kompenzacije žrtvama sugeriraju i novine poput formiranja „one stop shopa“, referentnih mjesta u pojedinim državama kojima će se za pomoć u vidu informacija i savjeta moći obratiti žrtve SLAPP-a. Od nacionalnih vlasti se traži da se metama takvih tužbi omogući financijska, pravna i psihološka pomoć. Također se traže edukacije sudaca i odvjetnika te sugerira kako bi njihove udruge trebale donijeti pravila koja bi obeshrabrivale suce da kreću u takve sudske postupke.

Od članica se traži da skupe adekvatne podatke o postupcima, a od Komisije da uspostavi registar SLAPP slučajeva na razini EU.

Ovog je tjedna započeo proces trijaloga među europskim institucijama.

„Pozicije Parlamenta i Vijeća nisu vrlo bliske. Mi idemo i dalje od onog što je Komisija predložila“, kazao je izvjestitelj EP-a Tiemo Wölken (S&D, Germany) izražavajući nadu da će uspjeti uvjeriti Vijeće da bude malo progresivnije jer su „novinarstvo i sloboda izražavanja u samoj srži demokracije“.

U Europskom parlamentu se nadaju da će adekvatno zakonodavstvo biti ispregovarano među institucijama što ranije, a najkasnije do kraja mandata ovog saziva u proljeće iduće godine.

U Ministarstvu kulture uvjeravaju kako će bez obzira na konačni tekst Direktive (koja se odnosi na prekogranične slučajeve, a kod nas takvih slučajeva gotovo da i nema) i pripadajuće Preporuke, izmjene domaćeg zakonodavstva i prakse biti zbog, navode, „neupitne i odlučne podrške neovisnom novinarstvu i jačanju zaštite slobodnog rada svih novinarki i novinara.“

Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.