Koliko je Grad Zagreb platio jedinke sterilnih komaraca koji su ovoga ljeta u sklopu projekta kojega provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija štampar” pušteni na području Cvjetnog naselja?
Zanimalo je to brojne čitatelje portala Faktograf.hr koji su nam se javili u komentarima na naš zadnji članak na temu puštanja sterilnih komaraca u Zagrebu, nakon što su takvi projekti koji koriste metodu sterilnih jedinki komaraca uspješno provedeni na području Grada Pule.
Naime, kako smo već pisali, brojni Zagrepčani su se tijekom ljetnih mjeseci žalili na povećani broj uboda komaraca. Neki od njih izražavali su i čuđenje s obzirom na to da su iz gradske uprave u lipnju najavili da će se ove godine uvesti i nova metoda njihova suzbijanja, odnosno da će se u okoliš pustiti sterilne jedinke mužjaka u prirodu kako bi se parili s divljim ženkama i time smanjio njihov broj.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Faktograf je u tekstu s početka srpnja pisao što se tim projektom želi postići, a nakon kritika građana da se stanje s “dosadnim krvopijama” nije promijenilo tijekom kolovoza, odlučili smo stručnjake upitati kakvi su rezultati tog projekta.
S obzirom na dobivene odgovore, jasno je zašto većina građana Zagreba nije primijetila manji broj komaraca. Naime, pilot projekt ovog ljeta proveden je samo na području Cvjetnog naselja i imao je vrlo ograničen utjecaj na situaciju u drugim dijelovima grada.
Konfuzija nakon izjave gradonačelnika Tomaševića
Do konfuzije oko iznosa potrošenih sredstava najvjerojatnije je dovela izjava gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića koji je sredinom lipnja kazao kako se sa “Zavodom Andrija Štampar radi taj projekt s puštanjem sto tisuća sterilnih muških jedinki komaraca i nadamo se da će zapravo istjerati tigraste koji su veći od običnih. Samo za taj projekt izdvojeno je 380 tisuća eura” (Zagreb.info).
Kada se Faktograf.hr obratio Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” da nam pojasne, između ostaloga, koliko je koštao projekt i zašto građani primjećuju povećanje komaraca, odgovoreno nam je kako je povećanje ovog ljeta posljedica velikih poplava te kako se radi o drugačijoj vrsti komaraca (poplavni komarci) od onih koji su pušteni u sklopu projekta i koji su bili sterilni (tigrasti komarci).
Iz “Štampara” su nam također kazali kako je za provedbu aktivnosti sa sterilnim komarcima predviđeno približno 10.000 eura sredstava, dok je kupnja 100.000 sterilnih komaraca koštala 2.800 eura.
Sterilni komarci jedna su od aktivnosti
Stoga smo se obratili Gradu Zagrebu s upitom da pojasne na što se odnose sredstva u iznosu od 380.000 eura koje je Grad osigurao.
“Programom mjera i Provedbenim planom dezinsekcije komaraca, kojeg izrađuje na temelju stručnih znanja, epidemioloških indikacija, rezultata dosadašnje provedbe dezinsekcije te dobre DDD prakse, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, u suradnji sa Službom za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’, organizira i provodi suzbijanje komaraca. Program se operativno provodi neprekidno od ožujka do kraja godine, u zatvorenim prostorima i na otvorenim površinama, za što je u Proračunu Grada Zagreba osigurano ukupno 380 000,00 eura koji su namijenjeni dezinsekciji komaraca do kraja 2023. godine”, odgovorili su nam.
Dodatno, NZJZ dr. Andrija Štampar u okviru “Programa istraživanja i praćenja invazivnih vrsta komaraca na području grada Zagreba u 2023. godini” provodi pilot projekt sa sterilnim komarcima. “Iznos previđen za taj program iznosi 33.163,80 eura”, kažu iz Grada i ta će sredstva “biti realizirana” do kraja ove godine.
“Aktivnosti sa sterilnim komarcima su jedna od tri aktivnosti ovog Programa, za koju je predviđeno približno 10.000 eura, što uključuje troškove kupnje 100.000 sterilnih komaraca u iznosu od 2.800 eura, potrošni materijal za uzorkovanja komaraca koja su se provodila nakon njihova puštanja: električni aspiratori i akumulatori potrebni za aspiratore, posudice za spremanje komaraca, ovipozicijske klopke te ostala potrošna sredstva rada, radne sate utrošene za terenski rad i obradu uzoraka” dodaju.
SIT metoda
Podsjetimo, metoda primjene sterilnih jedinki mužjaka iste vrste (eng. sterile insect technique, SIT) je metoda ispuštanja sterilnih mužjaka u svrhu smanjenja populacije pojedinih štetnih kukaca. Razvijena je u SAD-u i primjenjuje se više od 60 godina u mnogim dijelovima svijeta.
Radi se o biološkoj metodi suzbijanja komaraca, bez uporabe insekticida, a prošle je godine u Premanturi u Istri proveden prvi dio pilot projekta ispuštanja sterilnih komaraca kako bi se utvrdila sposobnost leta i dužinu preživljavanja u okolišu ispuštenih jedinki, kao i odnos brojnosti sterilnih mužjaka naspram “divlje” populacije koja se već nalazi na tom području.
Kako nam je u prvom članku na tu temu pojasnio Nediljko Landeka, voditelj Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, radilo se o projektu primjene sterilnih mužjaka komaraca koji je dio velikog projekta Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Sterilni komarci obilježeni su posebnom bojom. Komarci se potom ponovo love nakon puštanja u okoliš te znanstvenici na temelju broja uhvaćenih mužjaka mogu zaključiti koji je odnos između naših obojenih i divljih, neobojenih komaraca. Također se mjere i parametri poput kondicije letenja, u kakvoj su formi komarci, kakva je distribucija u okolišu te koliko dugo požive u okolišu nakon ispuštanja.
Sterilni komarci se inače uvoze iz Italije, ali cilj je uspostavljanje vlastitog uzgoja sterilnih mužjaka u laboratoriju i uvođenje ove metode u rutinski način kontrole komaraca, a da se u isto vrijeme značajno smanji ili posve ukine upotreba tzv. metode “zamagljivanja” ili oprašivanja u kojoj nastradaju i drugi, neciljani, kukci poput leptira, pčela ili cvrčaka, a koje su bitne za ekosustav.
Radi se o metodi koja “nema negativne strane”, budući da se u prirodu ispušta isti biološki materijal, odnosno vrsta koja već obitava u određenom okolišu. Metoda ima rezultate dobre primjene u drugim državama.