Brojni Zagrepčani su se tijekom ljetnih mjeseci žalili na povećani broj uboda komaraca. Neki od njih izražavali su i čuđenje s obzirom da su iz gradske uprave u lipnju najavili da će se ove godine uvesti i nova metoda njihova suzbijanja, odnosno da će se u okoliš pustiti sterilne jedinke mužjaka u prirodu kako bi se parili s divljim ženkama i time smanjio njihov broj.
Faktograf je u tekstu s početka srpnja pisao što se tim projektom želi postići, a nakon što su se kritike građana da se stanje s “dosadnim krvopijama” nije promijenilo tijekom kolovoza, odlučili smo stručnjake upitati kakvi su rezultati tog projekta.
S obzirom na dobivene odgovore, jasno je zašto većina građana Zagreba nije primijetila manji broj komaraca. Naime, pilot projekt ovog ljeta proveden je samo na području Cvjetnog naselja i imao je vrlo ograničen utjecaj na situaciju u drugim dijelovima grada.
Sterilizacija gama zračenjem
Kao što smo na Faktografu već pisali, SIT tehnika je metoda ispuštanja sterilnih mužjaka u svrhu smanjenja populacije pojedinih štetnih kukaca. Razvijena je u SAD-u i primjenjuje se više od 60 godina u mnogim dijelovima svijeta.
SIT metoda je metoda kada se u laboratorijskim uvjetima masovno uzgojeni mužjaci pojedine vrste kukaca izlažu niskim dozama zračenja, najčešće gama zrakama. S obzirom na to da se mužjaci izlažu iznimno niskim dozama zračenja dolazi do njihove sterilizacije. Međutim, zračenje nema utjecaja na njihov životni vijek, ponašanje u prirodi i sposobnost parenja te oni moraju imati sve ostale karakteristike kako bi bili konkurentni mužjacima u prirodi.
Kako nam je tada objasnila Ana Klobučar, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” (NZJZAŠ), radi se o biološkoj metodi suzbijanja komaraca, bez uporabe insekticida.
“Rezultat je da ženke stvaraju i polažu jaja iz kojih se neće razviti nove jedinke komaraca. Puštanje sterilnih mužjaka u dovoljnom broju i tijekom dužeg vremena omogućava parenje mužjaka s velikim brojem ženki, što bi u konačnici trebalo dovesti do značajnog pada brojnosti jedinki tigrastih komarca na promatranom području”, kazala nam je tada.
Pripremna faza projekta
Opet smo se obratili Ani Klobučar. Zanimalo nas je koliko je uspješno bilo puštanje sterilnih komaraca u Zagrebu, postoje li neki preliminarni podaci o tome koliko je jedinki pušteno, kakvi su rezultati puštanja.
Ona nam je kazala kako je u Zagrebu u drugoj polovini lipnja ove godine pušteno ukupno 100.000 jedinki sterilnih mužjaka komaraca vrste Aedes albopictus (tigrasti komarac) i to na području Cvjetnog naselja.
Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” provodi program pod nazivom “Program istraživanja i praćenja invazivnih vrsta komaraca na području grada Zagreba u 2023. godini” kojega financira Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
“Jedna od aktivnosti koju smo uključili u navedeni Program na području grada Zagreba je provedba pripremne faze u kontroli brojnosti tigrastog komarca tehnikom primjene sterilnih jedinki mužjaka iste vrste – pilot projekt”, kazala je Klobučar. Ispuštanje 100.000 jedinki koje se odvilo u lipnju bilo je dio pripremne faze SIT-a. Za provedbu aktivnosti sa sterilnim komarcima predviđeno je približno 10.000 eura sredstava, dok je kupnja 100.000 sterilnih komaraca koštala 2.800 eura.
Prvi rezultati pilot projekta
Klobučar dodaje da je u okviru pripremne faze “cilj bio ispuštanje obilježenih laboratorijski uzgojenih sterilnih jedinki mužjaka tigrastog komarca na ograničenom području, a zatim njihovo hvatanje, kako bi se utvrdila njihova aktivnost, odnosno njihov domet leta, njihovo preživljavanje u prirodnim uvjetima urbane zagrebačke sredine te postoji li redukcija broja jaja u klopkama za jaja iz kojih neće nastati nove jedinke”.
Jedinke su puštane tijekom dva tjedna, svaki tjedan po 50.000 jedinki. Nakon toga radila su se uzorkovanja komaraca tijekom sedam tjedana na 40 točaka, “pri čemu smo uzorkovali jako veliki broj jedinki”.
“Jedinke je potrebno pregledati, podatke obraditi. S rezultatima koje imamo do sada smo jako zadovoljni: aktivnost komaraca je bila vrlo dobra, zabilježili smo jedinke na svim točkama uzorkovanja u krugu od 250 metara od točaka ispuštanja, preživljavanje komaraca je bilo vrlo dobro (do tri tjedna), a u klopkama za jaja zabilježili smo i jaja iz kojih se nisu razvile nove jedinke. U tijeku je obrada uzoraka i rezultata”, kaže Klobučar.
Povećan broj komaraca kao posljedica izlijevanja rijeke Save iz korita
S obzirom na to da su građani Zagreba u posljednje vrijeme primijetili povećan broj komaraca, zanimalo nas je je li isto zabilježio i NZJZAŠ i ako je je odgovor potvrdan, koji je razlog tome. Klobučar smo pitali znači li povećanje broja komaraca da metoda puštanja sterilnih komaraca nije bila uspješna.
Ona odgovora kako je u Zagrebu “u južnim područjima grada zabilježen povećan broj poplavnih vrsta komaraca, a kao posljedica izlijevanja rijeke Save iz korita (nakon poplave u Sloveniji)”.
“Povlačenjem vode, na poplavljenim površinama mjestimično je zaostala voda u kojoj su se uz visoke ljetne temperature razvile jedinke poplavnih vrsta komaraca. Mi smo u lipnju puštali sterilne tigraste komarce koji nikako nisu mogli utjecati na brojnost poplavnih vrsta komaraca. Sterilni tigrasti komarci mogu utjecati na smanjenje broja jedinki unutar iste vrste na području gdje su pušteni (Cvjetno naselje), nikako na poplavne vrste”, kaže Klobučar.
Tigrasti komarac leti na relativno kratke udaljenosti, a na području gdje su pušteni, sterilni mužjaci se pare s divljim ženkama iste vrste. “Rezultat je da ženke polažu jaja iz kojih se neće razviti nove jedinke komaraca. Sterilni komarci žive relativno kratko, većina jedinki manje od dva tjedna, vrlo mali broj jedinki do tri tjedna. Radi svega navedenog jasno je da sterilni komarci nikako ne mogu utjecati na povećanje broja jedinki komaraca u Zagrebu”, dodaje.
U ovoj se godini više ne planira puštanje sterilnih komaraca
Klobučar smo upitali i kakvi su planovi za dalje te planira li se možda, s obzirom na situaciju, dodatno puštanje sterilnih komaraca u nekim drugim dijelovima grada. Planiranje za iduću godinu je u tijeku, odgovaraju iz “Štampara”, ali u ovoj se godini više ne planira puštanje sterilnih komaraca, već se trenutačno radi na obradi prikupljenih uzoraka i dobivenih podataka.
Ne planira se ni puštanje sterilnih jedinki poplavnih komaraca koji su trenutačni ‘krivci’ za porast uboda koje osjećaju Zagrepčani. Klobučar objašnjava zašto.
“Populacije poplavnih komaraca su izrazito brojne jedinkama, pa bi trebalo proizvesti i nabaviti enormno veliki broj sterilnih mužjaka u kratkom vremenu, što je vrlo teško izvedivo i vrlo, vrlo skupo”.
Također, radi se o migratornoj vrsti, pa bi promatranje njihova kretanja “bilo značajno teže, kao i procjena učinkovitosti metode”.
Klobučar naglašava i da poplavne vrste komaraca “nisu zdravstveno značajne pa kao takve ne donose rizike za zdravlje u smislu prijenosa uzročnika bolesti. K tome, nisu invazivne. Njihova pojava ovisi o količini oborina i plavljenju poplavnih površina.”
“Dakle, poplavne vrste su biološki značajno drugačije od tigrastog komarca koji je urbana vrsta (vrsta naselja), invazivna, zdravstveno značajna vrsta, ne leti daleko od legla i vrsta sve-prisutna bez obzira na količinu oborina”, zaključuje Klobučar.
