Nakon razorne oluje i svinjske kuge, Slavoniju u srijedu u noći pogađa treći šok ove godine. Oko 40 minuta nakon ponoći, u krugu postrojenja za obradu plastike Drava International d.o.o. u osječkom prigradskom naselju Brijest izbija golemi požar. Gusti kancerogeni dim širi se prema selima jugozapadno od Brijesta.
Teško je u ovom trenutku izračunati razmjere počinjenog ekocida. Mjerit će se u godinama života stanovnika izgubljenih zbog udisanja dioksina, furana, vodik-cijanida i drugih kancerogenih tvari, uzročnika hormonalnih poremećaja i drugih bolesti. Mjerit će se i kontaminacijom hrane za ljude i životinje koji su se našli na putu crnome oblaku, razvučenim i preko granice s Bosnom i Hercegovinom, kao i kontaminacijom tla i vode, zdravljem domaćih i divljih životinja…
Ono što se može kvantificirati je količina plastike koja se smjela nalaziti u krugu postrojenja Drava International d.o.o. Župan osječko-baranjski Ivan Anušić (HDZ) ustvrdio je: “Da se radilo po zakonu i pravilu ovdje ne bi bilo pola milijuna tona bačene plastike iz koje raste korov i trava. Ne bi ovdje bilo ovakvog požara jer je 20 tisuća kubika samo po zakonu koliko se moglo skladištiti, a ovdje je bilo pola milijuna.”
Vlasnik Drave International Zvonko Bede javno je odgovorio Anušiću, razgovarajući s novinarima tijekom prosvjeda koji je organiziran pred pogonom tvrtke, a na kojem su radnici Drava Internationala izrazili podršku svom poslodavcu.
“Ne može netko pričati o 500.000 tona plastike. U Dravu nije ušla kila plastike koja nije izvagana i za koju se ne zna”, kazao je Bede, dodavši da Anušić o njemu iznosi neistine zbog kojih, kako kaže, ima pravo podići kaznenu prijavu (N1).
Zapovjednik vatrogasnih snaga: Plastika je bila naslagana do sedam metara uvis
Kada smo zapovjednika vatrogasnih postrojbi u Osijeku, Gorana Ivkovića, upitali može li procijeniti koliko je bilo plastike u krugu tvornice, najprije je kazao – “nepregledno”. Zatim je precizirao podacima kojima raspolažu kao hitna služba.
“Radi se o površini od oko devet hektara, a visina tih paleta s balama plastike je između šest i sedam metara. Velika je šteta, ekološka katastrofa”, kazao nam je Ivković.
Devet hektara je 90.000 kvadratnih metara. Pomnožimo li ih sa 6,5 metara visine, doći ćemo do cifre od oko 585.000 kubnih metara.
Čak i ako pretpostavimo da nije čitav taj prostor bio ispunjen plastičnim otpadom, nego su bale plastičnog otpada zauzimale npr. polovicu te površine, to je i dalje znatno više od onoga što piše u dozvoli.
Autor elaborata se ne sjeća što je napisao, ali prije godinu dana je sve bilo u redu
U elaboratu o gospodarenju otpadom koji je priložen dozvoli, naime, piše da Drava International ima kapacitet skladištenja koji je višestruko manji od stanja koje je dočekalo vatrogasce.
Skladišni prostor označen je šifrom C1 i prikazuje tri parcele, veličine oko 2 hektara, na kojima je u visinu dozvoljeno naslagati tek tri metra bala.
b) KORISNI PROSTOR SKLADIŠTA OTPADA
Dimenzije skladišta
Skladišni prostori (Slika 1. Situacijski plan lokacije s oznakom tehnološkog procesa):
2.000 m2 + 5.000 m2 + 15.000 m2 + 7.200 m2 = 29.200 m2
Korisna površina skladišta: 70% skladišne površine: 20.440 m2 (ostalih 30% je
manipulativni prostor i protupožarni put)
Visina skladištenja: 3 m
Ukupni korisni volumen prostora za skladištenje otpada: 20.440 x 3 = 61.320 m3
Upitali smo autora elaborata, inženjera Damira Đurđevića, kako je moguća ovakva diskrepancija.
“Ne sjećam se što piše u elaboratu, nemam kompjuter pred sobom. Ali vi govorite o stanju sada, a ja sam pisao o onome što je bilo prije godinu dana. To je sirovina koja dolazi i odlazi, vrlo vjerojatno se promijenilo. U godinu dana se puno toga može promijeniti”, kazao nam je u telefonskom razgovoru.
Upitali smo ga je li izlazio na teren da posvjedoči tim kapacitetima.
“Jesam bio na terenu, bilo je tako, da. Kako bih vam to objasnio – njima je to sirovina, ona dolazi, oni će nekad imati više, nekad manje – to nema veze s elaboratom”, kazao je.
Pitali smo ga kako onda odgovara na prozivke župana osječko baranjskog, Ivana Anušića, koji je za RTL ustvrdio da se enormne količine plastike “talože 20 godina”. Istog Anušića čiji je Upravni odjel za zaštitu okoliša, inače, i odobrio dozvolu Dravi International.
“Ako je nekakav ured u županiji nešto izdao, imao je dokumentaciju za to. Inspektori u županiji nekoliko puta idu na teren, izrađuju i fotodokumentaciju… Lako je sad reći da se to skuplja godinama, šta nisi stao pa pitao za enormne količine kada si ih ugledao?”, pita on.
Enormne količine vidljive satelitom
Međutim, satelitske snimke pokazuju da je u trenutku dobivanja dozvola u listopadu 2022. Drava International itekako zagazila izvan gabarita predviđenog skladišnog prostora, kao i onoga predviđenog za prihvat plastike i separaciju. I to joj nije stalo na put da od županijskog tijela dobije dozvolu na deset godina, opravdanu Đurđevićevim elaboratom.
Štoviše, pogleda li se dalje u prošlost, Drava International širila se prema zapadu, van danas ucrtanih gabarita, još 2015. godine. Odvijalo se to daleko od pogleda s ceste koja razdvaja pogon od naselja Brijest, što opet nije trebala biti prepreka za okolišne inspektore.
Najkasniji satelitski snimak datira iz 2023. godine kada je Drava samo nastavila gomilati plastiku i popunjavati već zauzete površine. Sedam mjeseci kasnije izbija požar.
Prema službenom odgovoru Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Drava International smjela je skladištiti najviše 20.000 tona plastike. Površina pokrivena plastikom ukrštena s visinom plastičnih bala koje su dočekale vatrogasce, sugerira da su se u pogonu nalazile daleko veće količine.
Gdje je zakazalo?
Kada smo Đurđevića upitali o tvrdnji iz elaborata da “Tvrtka provodi sve potrebne mjere održavanja i servisiranja uređaja i opreme te vodi računa o njihovoj ispravnosti, a sve u skladu s posebnim propisima zaštite na radu i zaštite od požara”, odgovorio nam je da njegove ocjene nemaju veze s tim.
Tvornica Drava ima obveze prema Ministarstvu okoliša, što nadziru inspektori za zaštitu okoliša, pa onda i prema inspekciji za protupožarnu zaštitu, koja je pod Ministarstvom unutrašnjih poslova te za zaštitu na radu.
“Te stvari se rješavaju procjenom ugroženosti od požara. Morali bi imati kategorizaciju ugroženosti, koju izrađuje MUP i onda bi prema tome trebali znati koje uvjete zaštite moraju ispunjavati”, kaže Đurđević.
Zapovjednik vatrogasnih snaga Ivković nije htio ulaziti u detalje protupožarne zaštite, ne želeći ometati istragu. “Da je preventiva postojala”, dodao je samo, “vatrogasci ne bi danima gasili požar”.
Iako je istraga tek na početku, već sad je jasno da su nadzorni organi učinili premalo ili ništa.
Državni inspektorat utvrdio je brojne nepravilnosti, izrečene su kazne, no bez učinka. Prema Dozvoli za gospodarenje otpadom koja je dostupna u Registru dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom “obrađivač je dužan kvartalno, najkasnije do 10. u tekućem mjesecu za prethodni kvartal, dostaviti u Registar podatke o količini preuzete, oporabljene i reciklirane otpadne ambalaže te izvezenim količinama neobrađene otpadne ambalaže i obrađene otpadne ambalaže po vrsti ambalažnog materijala te stanju skladišta na Izvješću o oporabljenim količinama otpadne ambalaže (u daljnjem tekstu: Obrazac AO7) iz Priloga XI. ovog Pravilnika te na istom obrascu godišnje podatke do 20. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu (Čl. 20., stavak 4.)” Agencija za zaštitu okoliša i prirode zasad se nije očitovala o ovim izvješćima.
