Razotkriveno

Đokovićev lažni intervju služi kao mamac za krađu novca i podataka

Lažni intervju Novaka Đokovića Zoranu Šprajcu na stranici koja imitira Jutarnji list mami na "investiciju" 250 eura i odavanje podataka.
Izvor: Photo/Vinod Divakaran, DDSP, Flickr

Društvenim mrežama širi se lažni intervju srpskog tenisača Novaka Đokovića RTL-ovom novinaru Zoranu Šprajcu, na stranici koja imitira izgled portala Jutarnjeg lista. Korisnike društvenih mreža nastoji se namamiti na “investiciju” od 250 eura preko alata, odnosno bota, koji se zove Avex AI.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

“Zahvaljujući visokopreciznoj umjetnoj inteligenciji, Avex AI ima pristup neiscrpnom izvoru podataka o burzama, platformama i drugim tržištima… Platforma samostalno analizira tržišta, donosi odluke o trgovanju i izvršava transakcije bez potrebe za kontinuiranim nadzorom od strane trgovca.”, navodi se, među ostalim, u opisu ove prevare.

Naslov samog intervjua glasi: “Novak Đoković morat će odgovarati na sudu: Hrvatska narodna banka planira pokrenuti postupak protiv proslavljenog tenisača zbog otkrivanja tajne kako se svi u Hrvatskoj mogu obogatiti”.

Zoran Šprajc nam je potvrdio da se takav intervju nikada nije dogodio, premda je prilično jasno da ova prevara sadrži previše elemenata koji zadovoljavaju kriterij predobro da bi bilo istinito. Naime, lažno oglašavaju i da taj bot koriste investitori Warren Buffet te Jack Ma Yun. Sadrži i brojne “recenzije” izmišljenih korisnika na društvenim mrežama koji su u kratkom roku zaradili novac bez ikakvoga truda.

Stranica ScamDetector upozorava da ova stranica ima više nedostataka, što je čini sumnjivom. Primjerice, identitet vlasnika web stranice skriven je na WHOIS-u, ima prilično nizak promet, web stranica se nalazi u zemlji visokog rizika, poslužitelj stranice ima nekoliko drugih web stranica s lošim pregledom, stranica je postavljena vrlo nedavno i ne dopušta Scam Detectoru analizu sadržaja.

O objavama ovoga tipa pisali smo puno puta do sada [1, 2, 3]. Ovakve prevare, koje se nazivaju i phishingom, imaju za cilj prikupiti osobne podatke i natjerati žrtve da uplate novac kako bi navodno zaradili. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) navodi da se termin phishing odnosi na internetske prijevare u vidu lažnih e-poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije (primjerice banka, tijelo javne vlasti ili internet stranica za kupovinu), a koje primatelja navode na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Na ovaj način prevaranti dobivaju pristup korisničkim imenima, lozinkama ili podacima s kreditnih kartica.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.