Razotkriveno

Pokus srednjoškolaca ne dokazuje štetnost bežičnog interneta

Snimka pokusa pokazuje da je u kutiji s ugašenim Wi-Fi ruterom sjeme proklijalo, dok nije proklijalo u kutiji u kojoj je ruter bio upaljen.
Ilustracija: Pixabay

Društvenim mrežama se ponovno širi snimka koja upozorava na navodnu štetnost bežičnog interneta.

Preko Facebook stranice rubnog portala Hop 13. studenog 2023. godine objavljen je video (arhiviran ovdje) u kojemu se uspoređuje napredak rasta biljaka koje su izložene ruteru koji emitira bežični internet i onima ispred kojih je ruter bio isključen.

Screenshot/Facebook

U objavi nema nikakvog tekstualnog opisa snimke. Na kraju snimke pojavljuje se isječak iz intervjua koji je za privatnu kanadsku televiziju CTV dao Frank Clegg, bivši predsjednik Microsofta u Kanadi, a kasnije osnivač neprofitne organizacije Canadians for Safe Technology (Kanađani za sigurnu tehnologiju). Kada ga je voditeljica upitala ima li bežični internet, odnosno Wi-Fi, u svojoj kući, Clegg je odgovorio da nema.

“Nikada nisam imao Wi-Fi jer jednostavno nisam osjećao da je to ispravno, nisam osjećao da je sigurno”, govori Clegg u isječku.

To se Cleggovo gostovanje emitiralo u srpnju 2014. godine. On je u svojim javnim nastupima često govorio o navodnim štetnostima bežičnog interneta i zalagao se za ograničavanje njegove upotrebe u kanadskim školama (1, 2).

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Eksperiment američkih srednjoškolaca iz 2019.

Dio videa koji slijedi prije snimke Cleggovog gostovanja nastao je 2019. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, a u njegovom stvaranju sudjelovali su učenici srednje škole Sacopee Valley koja se nalazi u saveznoj državi Maine. Oni su sudjelovali u projektu “Pioniri znanosti” u sklopu kojega su proveli eksperiment “o Wi-Fiju i potencijalnim rizicima za zdravlje”.

Video prikazuje eksperiment koji su proveli učenici uz vodstvo nastavnika. Izveli su ga u improviziranom Faradayevom kavezu koji bi u svojoj unutrašnjosti trebao štiti predmete od djelovanja električnih polja. U dvije plastične kutije obložene aluminijskom folijom učenici su postavili rutere i posijano sjeme potočarke. U prvu kutiju je stavljen upaljeni ruter, a u drugu ruter s isključenim pristupom mreži. Nakon tri dana sjeme iz kutije s upaljenim ruterom nije proklijalo, dok u drugoj jeste.

“Sa studentima je bilo nevjerojatno raditi, a prvi eksperiment koji smo proveli izlažući sjemenke potočarke Wi-Fiju bio je nevjerojatno snažan i poticajan za razmišljanje”, stoji na stranici projekta. Na originalnoj snimci se također vidi kako je eksperiment probudio znatiželju kod učenika pa su se upitali kakav je utjecaj Wi-Fija na druga živa bića i je li Wi-Fi u nekim dijelovima svijeta zabranjen. Mnogi od njih su tražili informacije internetskom pretragom. Jedan je učenik, vidi se na snimci, gledao gore spomenuti intervju s Frankom Cleggom.

Manjkavosti srednjoškolskog eksperimenta

Agence Science-Presse, kanadski medij specijaliziran za provjeru činjenica vezanih uz znanost, pisao je u veljači 2020. godine kako postoje brojne manjkavosti tog eksperimenta. Primjerice, propušteno je praćenje utjecaja temperature kojima su biljke bile izložene, a toplina koju oslobađa zračenje iz rutera mogla je usporiti klijanje sjemena potočarke.

“Posebna osjetljivost potočarke na temperaturne razlike od čak 0,3 °C poznata je već nekoliko godina. Kako u kutijama nije bilo termometara, ne znamo temperaturnu razliku između njih. No prije svega, autori zaboravljaju spomenuti da se snaga – ionako slaba – valova koje emitira ruter smanjuje čim se odmaknemo od njega. Ovo slabljenje valova u zraku otežava širenje i primjenu rezultata dobivenih sa sjemenkama potočarke na životinje ili ljude – koji su, štoviše, u pokretu. Konačno, eksperiment nije reproduciran, što u znanosti uvijek poziva na oprez”, stoji u analizi Agence Science-Pressa.

Video koji društvenim mrežama cirkulira već nekoliko godina (1, 2, 3) nedavno je analizirao i litvanski portal za provjeru činjenica Delfi Melo Detektorius jer se on širio i među tamošnjim korisnicima Facebooka. Taj je portal ocijenio da se radi o manipulativnim tvrdnjama. Wi-Fi ruter emitira zračenje elektromagnetskog polja, koje je neionizirajuće i prema dosadašnjim saznanjima, nije opasno za ljude.

Nije prvi put da je dio publike shvatio učeničke eksperimente zdravo za gotovo. Učenice u Danskoj su još 2013. godine radile pokuse s izlaganjem sjemena biljaka zračenju rutera. Nakon 12 dana eksperimenta, objavljeno je da sjeme u blizini rutera nije proklijalo. Njihovo je istraživanje pobudilo velik interes javnosti i izazvalo zabrinutost (1, 2). No kao i u eksperimentu koji su provodili američki Pioniri znanosti, potrebna je preciznija i razrađenija metodologija kako bi se njegovi rezultati mogli uvažiti u znanstvenoj zajednici.

SZO: Istraživanja ne potvrđuju zdravstvene posljedice izloženosti elektromagnetskim poljima niske razine

Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), u posljednjih 30 godina objavljeno je oko 25 000 članaka vezanih uz biološke učinke i medicinsku primjenu neionizirajućeg zračenja.Iako neki ljudi misle da je potrebno više istraživanja, znanstveno znanje u ovom području trenutno je opsežnije nego za većinu kemikalija. Na temelju nedavnog detaljnog pregleda znanstvene literature, SZO je zaključio da trenutačni dokazi ne potvrđuju postojanje bilo kakvih zdravstvenih posljedica izloženosti elektromagnetskim poljima niske razine. Međutim, postoje neke praznine u znanju o biološkim učincima i potrebna su daljnja istraživanja”, stoji na stranici organizacije.

Europski kodeks protiv raka (ECAC), inicijativa Europske komisije za educiranje građana mjerama koje mogu poduzeti kako bi smanjile rizike od onkoloških bolesti, navodi kako te vrste zračenja nisu prepoznate kao uzroci raka.

“Električna, magnetska i elektromagnetska polja koja emitiraju električni uređaji, radioodašiljači, strujni vodovi i instalacije, mobilni telefoni i druga bežična komunikacijska tehnologija nemaju dovoljno energije za razbijanje kemijskih veza. Zbog toga se ta polja nazivaju ‘neionizirajuće zračenje’. Do poznatih bioloških učinaka tih polja može doći kod daleko viših razina izloženosti od onih iz svakodnevnih situacija. Među njima su nervna stimulacija i zagrijavanje tkiva, no te tehnologije usklađene su sa zaštitnim smjernicama koje su uspostavljene kako bi se takvi zdravstveni učinci spriječili”, navodi ECAC.

Također, SZO je upozorio i na senzacionalistički pristup pojedinih medija ovoj temi: “Novinar može odabrati i izvijestiti o priči vođen nizom ne-tehničkih razloga: novinari se međusobno natječu u brzini [objave] i količini [materijala], a različiti časopisi i novine natječu se za broj naklada […] Loše vijesti nisu samo velike vijesti, to su često i jedine vijesti koje čujemo. Velik broj studija koje upućuju na to da su elektromagnetska polja bezopasna dobivaju malo ili nimalo pokrivenosti. Znanost još ne može dati jamstvo apsolutne sigurnosti, ali općenito ohrabruje razvoj takvih istraživanja”.

Građani, naravno, imaju pravo propitivati i istraživati domet i utjecaj tehnologije na život čovjeka, pa tako i njegovo zdravlje. Međutim, valja biti oprezan s informacijama i tvrdnjama koje nisu znanstveno dokazane. U ovom slučaju dječji eksperiment poslužio je za širenje neprovjerenih tvrdnji o štetnosti bežičnog interneta. Brojni korisnici društvenih mreža širili su video s biljkama i ruterima, a izostavili su navesti njegovo vrijeme nastanka, izvor i kontekst.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.