Pod povećalom

Ni iz novog proračuna Grada Zagreba ne nazire se sveobuhvatno rješenje za zbrinjavanje otpada

Uz stabiliziranje financija, gradska vlast zadovoljna je odlukom Ustavnog suda oko roditelja odgojitelja te napretkom na izgradnji vrtića.
foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Ustavni sud odbacio je na prošlotjednoj sjednici tužbe roditelja odgojitelja u povodu zakonitosti odluke Visokog upravnog suda o mjeri roditelj odgojitelj. Ustavni sud je o tome odlučivao u punom sastavu te je većinom glasova odlučeno da je revidirana odluka Gradske skupštine Grada Zagreba iz rujna 2022. o postupnom ukidanju mjere roditelj odgojitelj zakonita i ustavna (1, 2, 3).

Mjeru roditelj odgojitelj uvela je 2016. godine prethodna gradska vlast koju je vodio pokojni Milan Bandić, a Grad Zagreb za nju je ukupno izdvojio 320 milijuna eura. Aktualna gradska vlast je prije dvije godine donijela odluku o postupnom ukidanju mjere. Izvorno se naknada trebala primati do 15. godine djeteta, a odlukom Gradske skupštine ograničena je do sedme godine djeteta. Iznos naknade smanjen je s 5 000 na 1 000 kuna, i obustavljeno je širenje mjere na nove korisnike. Cilj postupnog ukidanja mjere bio je vratiti žene na tržište rada i djecu u vrtiće.

„Ovo je jedna od najvažnijih tema u našem mandatu, za nas je ova odluka ispravna i očekivana. Neustavna je jer je ženama priječila pravo na rad, a djeci pravo upisa u vrtić. Bili smo uvjereni da imamo pravo tu mjeru izmijeniti i postepeno ukinuti”, istaknula je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba komentirajući odluku Ustavnog suda, koja još nije službeno objavljena (1, 2, 3). Odluka Ustavnog suda, prema riječima Dolenec, bit će jedan od najvećih uspjeha otkako platforma Možemo! upravlja Zagrebom.

Vrtići za svu djecu

Samo u prošloj godini Zagreb je za mjeru roditelj odgojitelj izdvojio 70 milijuna eura, a prema riječima Dolenec za taj se iznos mogu napraviti svi potrebni vrtići.

Mogućnost da svako dijete u Gradu Zagrebu upiše vrtić jedno je od glavnih predizbornih obećanja Možemo!. Sudeći prema najavama gradskih vlasti to bi trebalo biti, za sada, jedino ispunjeno predizborno obećanje.

Zamjenica gradonačelnika je komentirajući odluku Ustavnog suda, podsjetila da su prošli tjedan otvorili drugi vrtić u ovom mandatu te će do kraja godine otvoriti još dva. Trenutno je sedam gradilišta vrtića otvoreno, a za još pet se traže izvođači. Do kraja 2024. godine, prema planovima gradske uprave, bit će otvoreno 14 novih vrtića (četiri do kraja 2023. godine i 10 vrtića u 2024. godini).

Vrtići se mahom grade sredstvima gradskog proračuna s obzirom na to da stupanj razvijenosti Zagreb priječi u značajnijem dobivanju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, o čemu smo ranije pisali.

Ključni projekti

U treću godinu mandata Možemo! ulazi s prijedlogom proračuna teškim 2,53 milijardi eura, što je povećanje od oko 5 posto u odnosu na 2,4 milijarde eura (koliko bi trebao težiti ovogodišnji proračun nakon rebalansa). Za kapitalna ulaganja u predškolsku infrastrukturu planiraju utrošiti nepunih 38,8 milijuna eura za razliku od nepunih 15,3 milijuna izvorno planiranih u ovoj godini. Izgradnjom planiranih vrtića otvorila bi se mjesta za oko 2,5 tisuća djece čime bi se ostvario plan dostupnosti vrtića svoj djeci na području Grada Zagreba.

I prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2024. godinu, kao i  prijedlog drugog rebalansa proračuna za tekuću godinu, na Gradskoj skupštini će se naći 12. prosinca.

Proračun kojeg će Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik, predstaviti na idućoj sjednici Gradske skupštine uvod je za lokalne izbore 2025. godine. Gradski oci smatraju kako je razvojan i kako prati ključne teme njihova izbornog programa, odnosno ključna područja ulaganja u škole, vrtiće, zdravstvo, socijalne usluge, prometnu infrastrukturu, zbrinjavanje otpada, kulturu, sportsku infrastrukturu.

“Nakon dvije i pol godine odgovornog upravljanja, koje je rezultiralo stabilizacijom financija, a koje su potvrdile i svjetske kreditne agencije višekratno povećavši kreditne izglede i rejting Grada Zagreba, Proračun Grada za 2024. možemo usmjeriti na izgradnju i obnovu čak 7 strateških projekata. To su gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin, bazen Špansko, Dom sportova, stadion Kranjčevićeva, kino Europa, nova tramvajska pruga u Sarajevskoj, kao i nova tramvajska pruga u Heinzelovoj“, rekao je Tomašević, predstavljajući javnosti ključne elemente gradskog proračuna za narednu godinu (1, 2). Tih sedam strateških projekata gradska vlast planira započeti u ovom mandatu, no ne i dovršiti.

Bez zatvaranja Jakuševca

U treću godinu mandata gradska vlast, sudeći prema prijedlogu proračuna, ulazi bez sveobuhvatnog rješenja problema zbrinjavanja gradskog otpada, što je jedna od ključnih tema na kojoj su osvojili vlast.

Već je ranije gradonačelnik najavio kako predizborno obećanje o zatvaranju Jakuševca u ovom mandatu neće ostvariti. Pitanje je i što će biti s kompostanom, sortirnicom otpada i centrom za gospodarenje otpadom. Naime, nakon propalog projekta izgradnje kompostane u Novskoj, najavljena je objedinjena gradnja sortirnice, kompostane i centra za gospodarenje otpadom u Resniku (1, 2, 3).

No, taj projekt nije obuhvaćen prijedlogom proračuna za 2024. godinu, odnosno iz kapitalne pomoći se za Centar za gospodarene otpadom planira utrošiti 975 tisuća eura koja će se utrošiti na pripremu projekta.

Iz gradske uprave se može čuti kako postoje tri opcije koje se razmatraju te da postoji mogućnost financiranja sredstvima Europske investicijske banke (EIB), ali o njima za sada ne žele izlaziti u javnost. Ako se dogovor postigne, u proračun će biti uključen kroz budući rebalans.

Umjesto u centar gospodarenja otpadom u idućoj godini, prema proračunskom prijedlogu, značajnija sredstva uložit će se u gradnju spremnika za otpad. Tako se u idućoj godini planira potrošiti 4,5 milijuna eura (za razliku od 2,49 milijuna u ovoj godini) za gradnju podzemnih i polupodzemnih spremnika. Izdvojit će se i pet milijuna eura za gradnju boksova za spremnike za otpad jer je Grad preuzeo njihovo financiranje.

Osim ulaganja u izgradnju novih vrtićkih kapaciteta, u planu je izgradnja i dvije nove osnovne škole.  Investicijsko ulaganje u odgojno-obrazovne ustanove s ovogodišnjih 18,6 milijuna raste na 29,5 milijuna eura u idućoj godini. Pritom se značajno povećavaju sredstava za tekuće održavanje i opremanje prvenstveno osnovnoškolskih ustanova u što je plan iduće godine utrošiti 12,2 milijuna eura, za razliku od 5,23 milijuna planiranih u ovoj ili 3,4 milijuna ostvarena u prošloj godini.

Planirane investicije u sportu u 2024. godini povećat će se za čak tri puta – s 5,4 milijuna eura u ovoj godini na 16,2 milijuna eura.

ZET bi iduće godine trebao nabaviti, uz  tramvaje (rabljene koji kasne i nove koji se sukcesivno isporučuju) i 10 specijaliziranih vozila za prijevoz osoba s invaliditetom za što je gradskim proračunom osigurano 1,3 milijuna eura.

U provedbu odluke o socijalnoj skrbi, u idućoj godini uložit će se 6,5 milijuna eura više nego u tekućoj godini. U planu je preuređenje tri doma za starije osobe – Trešnjevka, Centar i Medvešćak, kao i izgradnja dnevnog boravka i prenoćišta za beskućnike.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Oko 2,5 milijuna eura planirano je za izgradnju novog objekta u kojem će se pružati skrb djeci s teškoćama, a oko 3,5 milijuna eura predviđeno je za URIHO.

Više za kulturu

Značajno se povećava i financiranje programske djelatnosti ustanova u kulturi za što je u idućoj godini planirano 4,8 umjesto trenutnih 3 milijuna eura. Posebno će profitirati nezavisna kulturna scena čije financiranje s pet milijuna eura u tekućoj godini skače na 12,3 milijuna eura u idućoj godini.

Ulaganja su predviđena i u vatrogasni sustav. Tako bi se javna vatrogasna postrojba trebala ojačati novim kadrom, a u planu je i nabava novih specijaliziranih vozila. Za opremanje JVP-a predviđeno je preko dva milijuna eura, dok je u ovoj godini za tu namjenu trebalo biti utrošeno 119,5 tisuća eura.

Novih 19 vozila trebala bi dobiti i Hitna pomoć, a realizirat bi se trebala i izgradnja ambulante u Gračanima (za koju je kamen temeljac položen ljetos), kao i izgradnja ambulante u Odri.

Plan je i da iduće godine krene realizacija projekta priuštivog stanovanja. Tako bi trebala početi izgradnja zgrade s 288 stanova u naselju Podbrežje, za što je osigurano 3 milijuna eura.

Gužve na gradskim prometnicama trebale bi biti rješenje uspostavom Centra za upravljanje prometom, za što će se potrošiti oko 10 milijuna eura. Tim sredstvima bi se u idućoj godini jedna četvrtina gradskih semafora spojila na centralizirani sustav koji bi trebao biti automatiziran. Drugim riječima, algoritam će uživo rješavati gužve u prometu, ali će se, ovisno o potrebi, moći i fizički upravljati prometom. U 2025. godini planirano je daljnje umrežavanje semafora.

Za treću godinu mandata gradske vlasti planiraju i izgradnju novih tramvajskih pruga – u Sarajevskoj ulici, vrijednu 25 milijuna eura i Heinzelovoj ulici, čija je vrijednost procijenjena na 32 milijuna eura. Za obje pruge u idućoj godini je u proračunu osigurano po 6,25 milijuna eura.

Paromlin, društveni i kulturni centar kraj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, jedan je od najvećih projekata aktualne gradske vlasti. Njegova izgradnja kreće iduće godine i za to je osigurano 20 milijuna eura od ukupno 85 milijuna koliko će projekt koštati. Tu je i još za prošle gradske vlasti najavljivani projekt izgradnje bazena u Španskom. Provedba kreće iduće godine, za što će se utrošiti šest milijuna eura (ukupna vrijednost projekta je 23 milijuna eura), a započet će i rekonstrukcija Doma sportova koja će koštati 32 milijuna eura, od čega će u idućoj godini biti utrošeno deset milijuna eura. Gradit će se i stadion u Kranjčevićevoj ulici, a s 2,45 milijuna eura kreće se i s obnovom Kina Europa ( 10 milijuna ukupna vrijednost).

Grad će, osim vlastitim sredstvima, projekte financirati i iz kredita. Stoga se prihodi od zaduženja planiraju veći za 25 posto te se zaduženje u idućoj godini penje na 119 milijuna eura. Od toga se oko 78 milijuna eura odnosi na  kredit sklopljen s EIB-om. Dio tih kreditnih sredstava koristit će se i za sufinanciranje projekata iz fondova EU, iz kojih se planira u idućoj godini povući 112 milijuna eura.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.