Pod povećalom

Kako europski ekstremni desničari pokušavaju zastrašiti i ušutkati novinare

Studije slučajeva iz Njemačke, Austrije, Španjolske i Hrvatske otkrivaju obrazac koji ekstremna desnica koristi u pokušaju da zastraši kritične novinare i medije.
Ilustracija: 愚木混株 Cdd20 from Pixabay

Novinari i fact-checkeri diljem Europe na meti su kampanja zastrašivanja putem kojih ih se pokušava ušutkati, pokazalo je Faktografovo istraživanje koje je ranije ove godine provedeno u sklopu projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista”. U istraživanju je sudjelovalo 41 medijskih organizacija koje se bave fact-checkingom, a 90 posto ih je doživjelo napade i prijetnje.

Takve nalaze podupiru studije slučajeva iz Austrije, Njemačke i Španjolske, koje su u sklopu istog projekta istražili njemački dnevni list Die Tageszeitung i međunarodna organizacija International Press Institute (IPI). Die Tageszeitung istraživao je slučajeve iz Njemačke i Austrije, a IPI se fokusirao na slučaj španjolske Maldite, medijske organizacije koja je, poput Faktografa, specijalizirana za fact-checking i razotkrivanje digitalnih dezinformacija.

U studijama slučajeva, objavljenim na stranicama IPI-ja, opisani su napadi na njemačkog novinara Alexandera Rotha i austrijsku novinarku Franzisku Tschinderle, kao i uznemiravanje koje su doživjeli sudionici Malditinog edukativnog projekta “BuloBús”.

Studije slučajeva

Zastrašivanje i uznemiravanje koje je doživio Alexander Roth, novinar i urednik regionalnog njemačkog dnevnog lista Waiblinger Zeitung, vrlo je slično napadima kakve su na vrhuncima pandemije Covida-19 doživljavali članovi i članice redakcije Faktografa. Roth je tijekom pandemije istraživao aktivnosti antivakserskih grupacija i njihove veze s ekstremnom desnicom u Njemačkoj, koja se pokušavala okoristiti prosvjedima protiv epidemioloških mjera u toj državi. Zbog svog novinarskog rada primao je prijetnje nasiljem i smrću, a protiv njega je pokrenuta i hajka na društvenim mrežama koja mu je znatno otežala novinarski rad. Tijekom izvještavanja s prosvjeda protiv epidemioloških mjera u Stuttgartu bio je izložen različitim uvredama i pritiscima s očiglednim ciljem da ga se ušutka i onemogući mu daljnji rad.

“Ne napravim ni korak, a da se ne zapitam koliko sam siguran. Kad se približim svojoj kući, okrenem se svakih nekoliko sekundi. Kad sam vani privatno, u mislima imam sve datume prosvjeda, kako ne bih slučajno ušetao među prosvjednike”, napisao je Roth na X-u (bivšem Twitteru) osvrćući se na svoje iskustvo.

Sličnim oblicima uznemiravanja izloženi su bili i članovi Malditinog tima koji je tijekom travnja i svibnja 2023. obišao 20 španjolskih sela s ciljem da zainteresirane građane nauči kako prepoznavati lažne i manipulativne tvrdnje. Nekoliko korisničkih profila na Twitteru odgovorilo je koordiniranom kampanjom zastrašivanja, zbog koje su članovi Malditinog tima počeli primati uvrede i prijetnje putem kanala digitalne komunikacije. U nekoliko sela dočekali su ih prosvjedi, inspirirani neutemeljenim tvrdnjama da Maldita cenzurira protivnike cijepljenja protiv Covida-19 na društvenim mrežama, zbog čega je itinerar BuloBúsa morao biti izmijenjen. Istraživanje Maldite pokazalo je da je u pitanju bila koordinirana kampanja, vođena putem više anonimnih korisničkih profila na Twitteru i Telegramu, društvenim mrežama poznatima po tome što ne ulažu naročite napore u moderiranje sadržaja koji obiluje govorom mržnje i dezinformacijama.

Novinarka austrijskog tjednika Franziska Tschinderle se, pak, našla na meti napada mađarskih državnih medija pod kontrolom režima Viktora Orbana. Hajka koju su Orbanovi mediji danima vodili protiv nje je pokrenuta nakon što je Fideszu, Orbanovoj stranci, poslala nekoliko kratkih i jednostavnih pitanja. Inspirirana najavom iz ožujka 2021. da će Orban, zajedno s tadašnjim liderima talijanske i poljske desnice Matteom Salvinijem i Mateuszom Morawieckim, osnovati novi savez europskih desničara, Tschinderle je Fideszu poslala tri pitanja u kojima je tražila komentar vezano za buduće političke planove najavljenog saveza. Umjesto odgovora, našla se na meti dezinformacijske kampanje vođene putem mađarskih medija pod Orbanovom kontrolom, a koji su je optužili da želi sabotirati zajedničke političke ambicije Orbana i njegovih saveznika. Nakon hajke koju su orkestrirali mađarski mediji, Tschinderle je putem digitalnih komunikacijskih kanala počela primati uvrede i prijetnje, zbog čega je na koncu reagirao i austrijski ministar vanjskih poslova, poručivši mađarskim vlastima da je njihovo ponašanje neprihvatljivo.

Obrazac ekstremističkih napada na novinare

U svim opisanim slučajevima jasno se prepoznaje zajednički obrazac koji pripadnici europske ekstremne desnice koriste kako bi pokušali ušutkati i zastrašiti kritične novinarke i novinare.

Redom se radi o napadima koje ohrabruju i potiču političari koji su u pandemiji Covida-19 prepoznali priliku za okrupnjivanje biračke baze plasirajući netočne, neutemeljene i manipulativne tvrdnje odnosno zavjereničke narative u javni prostor.

Kad im se upute konkretna pitanja o njihovim dezinformirajućim tvrdnjama, odgovaraju izbjegavajući argumentiranu raspravu te usmjeravajući bijes svojih pristaša prema novinarima koji propituju njihove motive i namjere. Cilj takvog postupanja je izazvati strah i nelagodu te obeshrabriti buduće kritičko propitivanje njihovih neutemeljenih i manipulativnih teza. U istu se svrhu u pojedinim državama, među kojima prednjači upravo Hrvatska, koriste i tzv. SLAPP tužbe (tj. strateške tužbe protiv javne participacije), koje služe pokušajima da se novinare i medije iscrpi dugotrajnim pravosudnim postupcima.

Svrha takvih taktika napadanja novinara i medija je izazivanje refleksa autocenzure, tj. pokušaj da se novinare odvrati od kritičkog izvještavanja zbog kojeg bi kasnije mogli biti izloženi različitim neugodnostima – od sudskih tužbi do internetskih hajki obilježenih uvredama, prijetnjama i govorom mržnje.

 

Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.