Pod povećalom

Sabor ponovno raspravlja o reviziji Vatikanskih ugovora

Anka Mrak-Taritaš je prijedlog za saborsku raspravu o reviziji tzv. Vatikanskih ugovora podnijela prije gotovo pet mjeseci, a na red je došao jer ga je podržalo 30 saborskih zastupnika.
EPA/GIUSEPPE LAMI

“Došlo je vrijeme da se revidiraju tzv. Vatikanski ugovori. To su radile i neke druge države, to nije ništa novo”, rekla je zastupnica Anka Mrak-Taritaš (GLAS) prošlog tjedna na konferenciji za novinare u Saboru, najavljujući skoru raspravu o tome na plenarnoj sjednici. Zastupnica GLAS-a predlaže da Sabor donese zaključke kojima zadužuje Vladu da krene u pregovore o izmjenama sva četiri ugovora Hrvatske sa Svetom Stolicom.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Tri ugovora Hrvatska je potpisala sa Svetom Stolicom još 18. prosinca 1996. godine – Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, Ugovor o pravnim pitanjima i Ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi RH. Četvrti dokument, Ugovor o gospodarskim pitanjima, Sveta Stolica i Hrvatska potpisale su 9. listopada 1998. godine.

U ugovorima postoji odredba o mogućim prilagodbama

Mrak-Taritaš je prijedlog za saborsku raspravu o reviziji tzv. Vatikanskih ugovora podnijela prije gotovo pet mjeseci. Pitanje je bi li se uopće o inicijativi raspravljalo u mandatu ovog saziva Sabora da u međuvremenu prijedlog nije podržalo 30 saborskih zastupnika. U tom slučaju, prema Poslovniku, predsjednik Sabora mora zakazati raspravu u roku tjedan dana. Saborska rasprava najavljena je za četvrtak, 30. studenog.

Zastupnica GLAS-a smatra da je nužno preispitati obaveze koje Hrvatska ima temeljem tzv. Vatikanskih ugovora, zbog dva osnovna razloga – zaštite ustavnih prava svih građana bez diskriminacije te zbog gospodarskog aspekta, odnosno velikog financijskog opterećenja na koje se Hrvatska obavezala.

U svakom od četiri ugovora postoji odredba koja otvara mogućnost preispitivanja potpisanih prava i obaveza, što može pokrenuti bilo koja potpisnica ugovora. Doslovno stoji „ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima“.

Inicijativu Mrak-Taritaš podržali su zastupnice iz Kluba GLAS-a, Centra i SSIP-a i iz klubova SDP-a, Možemo!, HSS-a i Radničke fronte, IDS-a te Fokusa i Reformista.

„Pitala sam i Socijaldemokrate za potpise, ali su oni imali neke dvojbe, pa nisu potpisali“, rekla je Mrak-Taritaš.

Rasprava o reviziji ugovora sa Svetom Stolicom prvi put je u Saboru bila 2019. godine kada ju je također pokrenuo GLAS, ali tada u ime zajedničkog kluba s HSU-om, koji sada inicijativu nije podržao. I tada je predsjednik Sabora ignorirao zahtjev, i to punih 10 mjeseci, sve dok nije dobiveno 30 potpisa podrške. Saborska većina tada je odbila inicijativu i složila se s Vladom da nema razloga za revizijom jer se nisu stekli potrebni formalno-pravni uvjeti te da bi prihvaćanje revizije nanijelo ozbiljnu štetu međunarodnom ugledu Hrvatske i odnosima sa Svetom Stolicom i Katoličkom crkvom u Hrvatskoj.

Vjeronauku je mjesto u crkvi, a ne u školi

„Voljela bih da saborska rasprava ne ide u smjeru – tko je veći vjernik i prebrojavanja krvnih zrnaca. Jednostavno, riječ je četiri ugovora između dvije države, Hrvatske i Svete Stolice, kojima se reguliraju međusobna prava i obaveze, tako tome treba i pristupiti“, upozorava Mrak-Taritaš.

Problem je, smatra, što je jedna strana – u ovom slučaju Hrvatska – ugovorima preuzela na sebe „sve i svašta“, a druga strana – Sveta Stolica – nema nijedne obaveze. Ne postoji nikakav reciprocitet prava i obaveza. Ukratko, riječ je o popisu privilegija jedne vjerske zajednice i to treba promijeniti.

Zastupnica GLAS-a smatra da su se i gospodarski i društveni uvjeti uvelike promijenili od prije 27, odnosno 25 godina, kada su ugovori potpisani.

Uvjeti su drukčiji i u odnosu na 2019. godinu kada je prvi puta izašla u Saboru s inicijativom za promjenom ugovora. Prije svega, Hrvatska se posljednjih godina suočavala s raznim krizama, zbog čega su nekoliko puta donesene razne krizne mjere. Pored promjene ekonomskih okolnosti, promjena je bilo i u popisu stanovništva. Na popisu 2011. godine bilo je 86 posto katolika, a na popisu 2021. godine udio građana koji se izjašnjavaju kao katolici pao je na 78 posto.

Prema mišljenju Mrak-Taritaš u svakom od četiri ugovora postoje dijelovi koje treba revidirati.

Tako je u Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture najsporniji  dio o nastavi katoličkog vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školama te predškolskim ustanovama.

„Vjeronauk ne smije biti u školama, nego ga treba vratiti u crkve“, smatra Mrak-Taritaš. U suprotnom, riječ je o kršenju ustavnih sloboda građana, pluralnih načela građanskog društva i načela odvojenosti crkve i države. Jedna od posljedica takvog ugovora je neravnopravan položaj djece koja ne idu na vjeronauk, jer nemaju alternativni predmet.

Problematično je i što vjeroučitelji u javnim školama dobivaju mandat od biskupa, bez mogućnosti utjecaja nadležnih državnih institucija. Istovremeno, plaću dobivaju od države koja u njihovom izboru ne može sudjelovati. Država novcem svih poreznih obveznika financira i udžbenike za katolički vjeronauk. Iz proračuna je izdašno financiran i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu i njegove podružnice u Đakovu, Makarskoj, Rijeci i Splitu. Crkvi je ostavljena mogućnost da osniva i druge fakultete i institute bez ograničenja njihovog broja koje bi, također, trebala financirati država.

U Ugovoru Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima posebno dvojbenim Mrak-Taritaš smatra dio kojim se propisuje da će u slučaju istrage nekog svećenika zbog mogućeg počinjenja kaznenog djela, nadležna državna tijela prethodno obavijestiti crkvene vlasti, odnosno biskupa. Takvu privilegiju ne uživa ni jedna druga organizacija ni pojedinac u Hrvatskoj, što je očito narušavanje ustavnog načela jednakosti građana pred zakonom.

„To je kao da krenete s izvidima aktivnosti nekog ministra pa prvo odete premijeru Plenkoviću i kažete mu da ćete poduzeti izvide prema njegovom ministru“, upozorava Mrak-Taritaš.

Potrebno je mijenjati i Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi RH, posebno u dijelu koji propisuje izgradnju i održavanje vojnih ordinarijata te isplatu plaća svim zaposlenim u tom sustavu.

„Ugovor je potpisan u vrijeme kada su Oružane snage brojale i do 300 tisuća pripadnika. Današnja vojska i policija ima značajno manji broj pripadnika, ukupno ispod 40 tisuća, pa se može govoriti o značajno promijenjenim okolnostima“, stoji u obrazloženju inicijative GLAS-a.

Vlada financiranje Crkve skriva k’o zmija noge

Posebno financijsko opterećenje za Hrvatsku ima Ugovor sa Svetom Stolicom o gospodarskim pitanjima kojim je, među ostalim, propisana obaveza povrata oduzete imovine. Hrvatska nije ograničila učinke tih odredbi – nije definiran popis imovine, nisu definirani rokovi ni iznosi koji će biti isplaćivani u zamjenu za dobra koja se ne mogu vratiti.

„Teoretski, takav bi ugovor mogao stvoriti neograničene financijske obaveze Hrvatskoj neograničenog trajanja, što se protivi i zdravom razumu i načelima pri sklapanju ugovora“, navodi se u prijedlogu izmjena.

Uz sve to, država je obavezna plaćati i dvije mjesečne prosječne bruto plaće pomnožene s brojem župa. O broju župa, naravno, odlučuje Crkva samostalno. Prema registru pravnih osoba Katoličke crkve kojeg vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave, trenutno je upisano 1 564 aktivne župe. Uz obaveze države, tim se ugovorom obavezuju na pomoć i županije, gradovi i općine.

Upravo ogromni i netransparentni iznosi državnog novca koji se, temeljem sva četiri ugovora, već desetljećima obavezno isplaćuju Katoličkoj crkvi, ono je što posebno brine zastupnicu. To bi, upozorava, trebalo hitno dovesti u red.

Uoči prve rasprave u Saboru 2019. godine, Mrak-Taritaš je tražila od premijera Andreja Plenkovića i Vlade podatke o financiranju vjerskih zajednica u Hrvatskoj, kao i specifično Katoličke crkve po sva četiri ugovora sa Svetom Stolicom. Morala je pet puta (1, 2, 3, 4, 5) slati pitanja, jer je nakon svakog upita dobivala polovične odgovore.

„To je ispalo na kraju nešto malo manje od milijardu kuna godišnje. U to nisu uključene sve one donacije koje daju jedinice lokalne i regionalne samouprave, jer do tog podatka možete doći ako uđete u 576 lokalnih proračuna“, rekla je tada za saborskom govornicom Mrak-Taritaš.

Slično joj se s vladom premijera Andreja Plenkovića dogodilo i krajem prošle godine kada je zatražila podatke o financiranju Katoličke crkve iz državnog proračuna za 2020., 2021. i 2022. godinu.

„Ono što su nam sada pokazali, iznos je bio negdje oko 500 milijuna kuna godišnje, dakle upola manje nego prije, ali tu nisu pokazali sve ono što je vezano uz plaće vjeroučitelja“, rekla je prije neki dan zastupnica GLAS-a.

„Sve u svemu, kada želite dobiti od Vlade podatak koliko se sredstava po različitim osnovama izdvaja za Katoličku crkvu, to je kao da im vadite zube na živo“, zaključila je Anka Mrak-Taritaš.

Nemušti uradak

U prijedlogu revizije navedeni su neki modeli koji bi mogli biti primjer kako bi Hrvatska ubuduće mogla regulirati financiranje Katoličke crkve. Kao jedan od mogućih uzora mogla bi biti Njemačka u kojoj postoji crkveni porez za deklarirane vjernike. U Italiji i Španjolskoj građani 0,8, odnosno 0,52 posto poreza na dohodak izdvajaju ili za crkvu ili za humanitarne organizacije. Nizozemska i Francuska primjeri su država s dobrovoljnim financiranjem crkve.

U trenutku pisanja ovog teksta još nije stiglo mišljenje Vlade o inicijativi zastupnice GLAS-a. No, ako Vlada uopće u zadnji čas i pošalje svoje mišljenje, ono vjerojatno neće biti bitno drugačije od onog 2019. godine, jer zahtjevi GLAS-a su identični kao i pred četiri godine.

Vlada je tada, 2019. godine, listom odbila sve argumente Kluba GLAS-a i HSU-a, jer da se nisu bitno promijenile okolnosti zbog kojih bi trebala revizija tzv. Vatikanskih ugovora.

U Banskim dvorima su smatrali da bi ponovno otvaranje pregovora sa Svetom Stolicom moglo izazvati ozbiljne političke i diplomatske posljedice.

„To nije klasični međudržavni ugovor, nego on regulira odnose države i Crkve u Hrvatskoj, odnosno prava katoličkih vjernika u Hrvatskoj. Slične ugovore Sveta Stolica ima s osamdesetak država“, stoji, među ostalim, u tadašnjem očitovanju Vlade.

Ako bi se krenulo s revizijom to bi, smatrali su, dovelo u pitanje i ugovore s drugim vjerskim zajednicama, što je politički osjetljivo pitanje (SPC, židovska i muslimanska zajednica). Bila bi dovedena u pitanje i karitativna djelatnost, a i održavanje spomenika kulture i umjetnina.

Vlada je, naravno, negirala da se radi o diskriminaciji djece vezano za vjeronauk u školama, jer on nije samo katolički i nije obavezni nego izborni predmet o kojem roditelji samostalno odlučuju. Ne vide problem ni u izdašnom financiranju Katoličke crkve. Navode da se temeljem posebno sklopljenih ugovora iz državnog proračuna financira i ostalih 19 vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Na tragu stavova Vlade bila je i petosatna rasprava u Saboru u kojoj su prednjačili zastupnici HDZ-a. Jedan za drugim sipali su uvrede i ironizirali inicijativu za revizijom Vatikanskih ugovora. Prijedlog Kluba GLAS-a i HSU-a nazivali su dnevno-političkim prikupljanjem poena uoči tadašnjih EU izbora i borbom na ljevici za birače. Prozivali su Anku Mrak- Taritaš da ima pojačan animozitet prema vjerskim zajednicama i da iznosi neistine. Za prijedlog revizije rekli su da je „običan nemušti uradak pun promašenih i neargumentiranih stvari“. Zastupnici GLAS-a savjetovali su da drugi puta prvo naruči znanstvenu studiju, pa da tek nakon toga izađe pred njih – zastupnike.

Na kraju je reviziju Vatikanskih ugovora podržao samo dio opozicije među kojima su, uz GLAS i HSU, bili SDP i IDS. Protiv su bili HDZ, HDSSB, Reformisti, HSLS, BM 365 i većina zastupnika nacionalnih manjina. Suzdržano su glasali HNS-liberalni demokrati i SDSS.  Most i HSS nisu glasali.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Napomena (30.11.2023.): „Vlada Republike Hrvatske drži da nije došlo do bitne promjene okolnosti u kojima su sklopljeni ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, čime bi se ispunio osnovni preduvjet za predlaganje drugoj strani-ugovornici pokretanje postupka pregovora za njihovu izmjenu“, zaključila je Vlada na sjednici koja se održala isti dan za koji je bila najavljena saborska rasprava. Osim što se, po Vladi, nisu stekli potrebni formalno-pravni uvjeti za izmjene ugovora, „prihvaćanje navedenog Prijedloga nanijelo bi ozbiljnu štetu međunarodno-političkom ugledu Republike Hrvatske, unazadilo bilateralne odnose Republike Hrvatske sa Svetom Stolicom te se negativno odrazilo i na uređenje odnosa vjerskih zajednica i tijela vlasti u Republici Hrvatskoj, posebno kada je u pitanju odnos s mjesnom Katoličkom Crkvom“. 

Kako bi još podebljala svoju privrženost dobrim odnosima s Crkvom, Vlada je na istoj sjednici prihvatila i Sporazum o utvrđivanju sljedništva pravnih osoba Katoličke Crkve u RH u kojem se, među ostalim, definira pravna osoba Katoličke Crkve čije akte ili djelatnosti odobrava, ukida, mijenja ili nadzire crkvena vlast, a sva statusna pitanja prosuđuju se isključivo prema kanonskom pravu, sve sukladno vatikanskom Ugovoru o pravnim pitanjima.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.