Razotkriveno

Opet se širi stara dezinformacija o paracetamolu zaraženom virusom Machupo

Iz HALMED-a su za Faktograf.hr potvrdili da nikada nisu zabilježili neispravnost lijeka koja bi se odnosila na prisutnost Machupo virusa.
Ilustracija: Pixabay

Društvenom mrežom Facebook širi se fotografija (primjer arhiviran ovdje).

U postu se ljude upozorava da ne uzimaju paracetamol na kojem piše “P-500”. “To je novi, veoma beli i sjajni paracetamol“, jer sadrži virus Machupo. Snimku zaslona statusa koje je prikupio 23 reakcije, dva komentara te je podijeljen čak 127 puta donosimo niže.

Izvor: Screenshot Facebook

Slične dezinformacije o paracetamolu, široko rasprostranjenom analgetiku (ublažava bol) i antipiretiku (snižava povišenu tjelesnu temperaturu), u Hrvatskoj su se već javljale. Faktograf.hr je o tome pisao još 2019. godine, dok sama prevara kruži od početka 2017. godine, kada ju je kao neistinitu raskrinkao portal Snopes.

Ista se dezinformacija širila i našom regijom: u siječnju 2018. je i portal Raskrinkavanje.ba upozorio svoje čitatelje da ne vjeruju lažnim tvrdnjama o paracetamolu zaraženim smrtonosnim virusom. Uz navedene portale kroz godine ovom dezinformacijom bavili su se i AFP Činjenice, Times of India, AFP i Africa Check.

Kako smo već pisali, lažna tvrdnja o tabletama zaraženim virusom Machupo izvorno je potekla iz Indonezije i Malezije, gdje su je odmah demantirale lokalne agencije zadužene za kontrolu kvalitete lijekova. Štoviše, objasnili su i da virus Machupo, poput većine virusa, ne može uopće preživjeti u suhom okruženju, kakvo je npr. tableta paracetamola (South China Morning Post).

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Što je Machupo virus?

Kao što pišu naši kolege s fact-checkerskog portala AFP Činjenice, virus Machupo ili “bolivijsku hemoragičnu groznicu” koja je otkrivena 1952. godine, prenose glodavci,  poput velikog vesper miša (Calomys callosus).

Machupo virus može prouzrokovati hemoragičnu groznicu koja se manifestira simptomima kao što su “groznica, malaksalost, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, krvarenja, petehije na gornjem dijelu tijela i krvarenje iz nosa”, navodi Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO), regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Stopa smrtnosti od bolivijske hemoragične groznice varira između pet i 30 posto, procjenjuje PAHO.

Iz hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) su nam kazali kako je hemoragijska groznica koju uzrokuje Machupo virus bolest slična onoj koju uzrokuje virus ebole i Marburg koji su karakteristični za područje Afrike. Bolest se prenosi kapljično/aerosolom iz preko sline, urina ili fecesa zaraženih glodavaca, prvenstveno određene vrste miševa.

Virus koji je otkriven u bolivijskoj šumi 1959. godine uglavnom se prenosi u Boliviji i okolnim područjima. Kada je ova dezinformacija kružila 2017. godine, singapurske zdravstvene vlasti precizirale su da je virus Machupo identificiran samo u Južnoj Americi, pišu AFP Činjenice. Virus se prenosi fekalijama različitih vrsta divljih glodavaca, koji žive u šumama, ruralnim i prigradskim naseljima te vrlo često urinom, dok su slučajevi prenošenja sa čovjeka na čovjeka rijetki, iako zabilježeni.

HALMED: Nije zabilježena neispravnost povezana s Machupo virusom

Iz HALMED-a su za Faktograf.hr potvrdili da “HALMED nikada nije zabilježio neispravnost u kakvoći lijeka koja bi se odnosila na prisutnost Machupo virusa”.

“Svi lijekovi koji se nalaze u prometu u EU proizvedeni su u uvjetima dobre proizvođačke prakse (GMP) koji uključuje i kontrolu/suzbijanje prisutnosti glodavaca u skladištima i to se redovno provjerava tijekom inspekcijskih nadzora. GMP uključuje i strogo kontrolirane uvjete u samoj proizvodnji lijeka (zrak, vlaga, oprema zaposlenika) tako da se niti tim putem virus ne može unijeti u proizvodni pogon”, dodaju iz HALMED-a.

Može li virus preživjeti u tabletama?

Međutim, kao što dalje pišu AFP Činjenice, suprotno onome što piše u objavama na društvenim mrežama, virus “ne bi mogao preživjeti” u tableti. Potvrdio je to za navedeni fact-checkerski portal Anderson Brito, računarni biolog na Imperial koledžu u Londonu (Imperial College of London).

Porodica virusa kojoj pripada Machupo, arenavirusi, “razmnožava se samo u vlažnom okruženju”, kaže taj stručnjak, a da biste “reproducirali (virus Machupo) u laboratoriju, morali biste zaraziti tekuće supstance ili naći način da ih hidrirate, jer su tablete (paracetamola) suhe”, dodao je.

I iz HALMED-a ističu kako je “vjerojatnost da bi virus preživjeti u tabletama gotovo nikakva, s obzirom na to da su tablete čvrsti farmaceutski oblik i na to da se u tehnologiji proizvodnje koriste povišene temperature (sušenje nakon oblaganja)”.

“Osim toga, lijekovi u prometu u EU imaju odgovarajuće kodove preko kojih se svaka kutijica lijeka prati od proizvođača, kroz distribucijski lanac do mjesta izdavanja/prodaje. Na taj način se sprečava ulazak krivotvorenih lijekova koji nisu proizvedeni na opisani odgovarajući način i mogu ozbiljno ugroziti zdravlje/život pacijenata. To naglašavamo jer se često krivotvore lijekovi s paracetamolom, pogotovo u Africi gdje je primjerice zabilježen slučaj krivotvorenog paracetamol sirupa za djecu”, kazali su iz HALMED-a za Faktograf.hr.

Lijekove kupujte isključivo u ovlaštenim prodajnim mjestima

Uz sve navedeno, pretragom HALMED-ove Baze lijekova za “Paracetamol P / 500” ili “Paracetamol P-500” ne nalazimo rezultate. Slična pretraga dozvoljenih lijekova na web-stanicama nadležnih agencija za lijekove u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori također ne daje rezultate. Također, na fotografiji koja se širi društvenom mrežom Facebook prikazana je slika kutije paracetamola indijske firme Apex koja nije na popisu dozvoljenih proizvođača u zemljama naše regije.

Iz HALMED-a također apeliraju da se lijekovi “trebaju kupovati isključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima, odnosno u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima, jer se tamo nalaze provjereni lijekovi koji su prošli postupak odobravanja”.

“Naime, prije stavljanja na tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri HALMED-u te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti. Odobravanjem lijekova nadzor nad njima ne prestaje, već se oni i nakon stavljanja na tržište neprekidno prate kroz niz mehanizama poput, primjerice, provjere kakvoće iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave i drugo. Na taj način se hrvatskim pacijentima neprekidno osiguravaju jednako kvalitetni i sigurni lijekovi u zakonitim prodajnim mjestima”, zaključuju iz HALMED-a.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.