Hrvatski korisnici društvenih mreža već su mjesecima izloženi sintetskim video i audio dezinformacijama, generiranima pomoću različitih alata umjetne inteligencije (AI). Za sada se takve dezinformacije koriste primarno u svrhu pokušaja prevare, za krađu osobnih podataka građana, uključujući i podatke o bankovnim karticama. No, kako smo nedavno pisali na portalu Faktograf.hr – nažalost, izgledno je da AI dezinformacije neće stati na tome.
U narednih godinu i pol dana hrvatski će birači čak četiri puta imati priliku izaći na izbore. Tijekom 2024. i 2025. godine održavaju se europski, parlamentarni, predsjednički i lokalni izbori. 2024. nije superizborna godina samo u Hrvatskoj, štoviše, mogli bismo je nazvati svjetskom superizbornom godinom. Na izbore ove godine izlazi gotovo polovina svjetskog stanovništva.
Reutersov Institut za studij novinarstva (RISJ) pri Sveučilištu u Oxfordu u siječnju 2024. objavio je izvještaj “Novinarski, medijski i tehnološki trendovi i predviđanja” za 2024. godinu. Izvještajem dominiraju izazovi i prilike koje sa sobom donosi razvoj AI-a.
Autor izvještaja Nic Newman tako piše kako će prihvaćanje i integriranje u rad onog najboljeg što AI donosi, a pri tom ne zaboravljajući na rizike, biti dominantan podnarativ u ovoj godini. Newman zato razvoj AI-a posebno promatra u odnosu na izbore, napominjući kako raste “zabrinutost oko načina na koji nove tehnologije mogu koristiti političari i politički aktivisti, ali i vanjski ‘loši akteri’ s ciljem utjecaja na rezultate izbora”.
Razvoj AI tehnologija pokušava se zato integrati u rad novinarskih redakcija. U svijetu fact-checkinga Newman posebno ističe britansku organizaciju Full Fact. Njihov doprinos integraciji AI alata u rad fact-checkera pomaže ubrzavanju identifikacije umjetno generiranih i netočnih tvrdnji, piše Newman.
U sklopu projekta “Umjetna inteligencija i dezinformacije”, dio redakcije Faktografa krajem prošle godine sudjelovao je u studijskoj posjeti upravo toj londonskoj organizaciji. Tijekom 2024. godine, Full Fact podržavat će fact-checkere koji prate izbore diljem svijeta.
“Jedna od ključnih prednosti naših alata za provjeru točnosti činjenica koje pokreće AI leži u njihovoj sposobnosti da nadziru golemu količinu izvora. Fact-checkeri mogu pratiti tvrdnje povezane s izborima u različitim medijima, uključujući tekst, RSS feedove, audio, video, društvene mreže, pa čak i događaje uživo. U izbornoj godini, u kojoj je širenje informacija brzo i široko, ovi alati postaju nezamjenjivi”, govori nam Kate Wilkinson iz Full Factovog AI tima.
Na razvoju AI alata Full Fact radi još od 2015. godine, a njihov AI tim ne namjerava prestati razvijati nova rješenja. “Planiramo imati globalni, trajan utjecaj na provjeru točnosti činjenica putem naših sadašnjih i budućih AI proizvoda”, kaže Wilkinson.
No, Full Fact itekako računa na podršku ljudi, ne samo umjetne inteligencije.
“Jedan od naših ciljeva ove godine jest izgraditi aktivnu bazu podržavatelja koja broji tisuće ljudi – ljudi koji će poduzeti nešto, poput potpisivanja peticija vezanih za naše kampanje, doniranja ili dijeljenja naših fact-checkova”, priča nam Phoebe Arnold, Full Factova voditeljica komunikacija.
Baš kao što to čini i Faktograf.hr kroz rubriku “Pitali ste”, Full Fact se želi oslanjati na doprinos radu njihovih čitatelja i čitateljica.
“Tražit ćemo čitatelje i čitateljice da nam pošalju primjere izbornog materijala kao što su sumnjivi oglasi ili promotivni letci koji mogu doprinijeti našem radu i pružiti materijal za provjeru točnosti činjenica”, govori nam Arnold.
Svoju publiku žele pripremiti i prije no što se kampanja zahukta i to oslanjajući se na prethodna iskustva u predizbornim kampanjama.
“Želimo otežati obmanjivanje javnosti”, kaže Arnold. Full Fact to planira činiti “popunjavanjem informacijskog vakuuma, jačanjem medijske pismenosti, upozoravanjem birača na vrste taktika koje se koriste da ih se zavede te prebunking člancima, odnosno razotkrivanjem već poznatih vrsta obmanjujućih tvrdnji koje ugrožavaju izbore”.
Faktograf.hr je do sada već objavio desetke tekstova u kojima razotkriva na koje načine se AI tehnologija koristila u svrhu obmanjivanja javnosti, s ciljem ostvarivanja ekonomske ili političke koristi. U ovoj superizbornoj godini, kao i drugi fact-checkeri diljem Europe i svijeta, posebnu ćemo pozornost posvetiti praćenju ovog trenda.
Naslovna fotografija: Pexels/Tara Winstead