Tvrtka Adriatic Farming d.o.o koja se bavi uzgojem kalifornijskih pastrvi, i koju smo ovo ljeto uhvatili kako kopa po rijeci Uni u Donjoj Suvaji bez svih potrebnih dozvola, mogla bi se suočiti s kaznom od 13 000 do 66 000 eura zbog kršenja Zakona o zaštiti prirode.
Naime, sredinom prošle godine na udaljenosti od 300 metara od zaštićenog Vrela Une te u blizini ribogojilišta, tvrtka je postavila cijevi u rijeku i napravila crpnu stanicu pola godine ranije nego što je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo mišljenje da je za isti zahvat potrebno provesti studiju utjecaja, odnosno, postupak Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.
Nakon gotovo pola godine odugovlačenja u donošenju mišljenja o tom zahvatu u blizini zaštićenog Vrela Une, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je rješenje u kojem stoji kako se ne može isključiti mogućnost negativnog utjecaja na ekološku mrežu, zbog čega je potrebno napraviti studiju utjecaja. U njemu također piše kako tvrtka u zahtjevu nije navela detaljan opis i obuhvat zahvata, zbog čega nije moguće ocijeniti utjecaj na sedrene barijere i ciljnu vrstu peš.
Podsjetimo, tvrtka koja se bavi uzgojem kalifornijskih pastrva želi crpiti vodu za svoje ribogojilište ljeti, odnosno, u danima kada je vodostaj Une nizak, zbog čega ne dobiva dovoljno vode s druge lokacije s koje već otprije zahvaća vodu.
“Mehanizam zahvaćanja vode predstavlja opasnost za vodene organizme, uslijed usisa vodenih organizama. Također, ispust vode iz ribnjaka nakon korištenja i recirkulacije potencijalno može imati značajan negativni utjecaj uslijed eutrofikacije vode i eventualnih patogena”, stoji u mišljenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koje je dostavljeno Zadarskoj županiji.
Inspekcijski postupak
Nakon što smo se počeli raspitivati oko zahvata na Uni prošlo ljeto, Državni inspektorat izašao je na teren te utvrdio kako je tvrtka crpnu stanicu postavila bez rješenja za prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu. Naime, tvrtka je zahtjev za navedenim rješenjem zatražila tek nakon što smo se počeli raspitivati o legalnosti zahtjeva.
U međuvremenu je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo navedeno mišljenje u kojem upućuje tvrtku na postupak Glavne ocjene.
“O činjenici donošenja tog rješenja obavijestili smo Državni inspektorat koji će po potrebi izvršiti (ponovni) nadzor na terenu”, odgovorili su nam iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Prema članku 227. Zakonu o zaštiti prirode, novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se osoba koja provede zahvat za koji je potrebna Glavna ocjena suprotno ili bez rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Budući da je ministarstvo donijelo rješenje da je potrebna Glavna ocjena, te da je Adriatic Farming već dovršila zahvat bez iste, tvrtka bi se mogla suočiti s kaznom.
Poslali smo upit i Državnom inspektoratu; zanimalo nas je jesu li ponovo izašli na teren i kakvo su rješenje donijeli.
“Inspekcija zaštite prirode će provesti inspekcijski nadzor te će slijedom utvrđenoga poduzeti zakonom propisane mjere”, stoji u odgovoru Državnog inspektorata.
Muljanje Općine Gračac
Kada smo krajem srpnja prošle godine poslali Općini Gračac upit o tome ima li tvrtka Adriatic Farming suglasnost općine (budući da je radove postavljanja crpne stanice jednim dijelom obavljala na javnoj površini) odgovorili su nam kako naš upit nije u njihovoj nadležnosti.
Međutim, to nije točno.
Načelnik Općine Gračac, HDZ-ov Robert Juko, 7. ožujka 2023. godine potpisao je dokument kojim daje suglasnost za izvanredne radove prekopavanja javne površine u sklopu postavljanja cijevi koje vode od crpne stanice do ribogojilišta. Dan poslije, 8. ožujka prošle godine, Jedinstveni upravni odjel također donosi rješenje kojim se odobrava izvođenje radova.
Navedene dokumente od Općine Gračac dobili smo tek kada smo se pozvali na Zakon o pravu na pristup informacijama.
Dodatno smo poslali mail HDZ-ovom načelniku jer nas je zanimalo zašto su nam prvotno odgovorili da naš upit nije u njihovoj nadležnosti kada je on sam dao suglasnost za navedene radove.
Nije nam odgovorio, objavit ćemo odgovor ako stigne.
Crpna stanica pod vodom
Posjetivši lokaciju u siječnju, primijetili smo da je pumpa, koja bi trebala biti udaljena deset metara od prirodnog vodotoka rijeke Une, uslijed velikih vodostaja rijeke jednim dijelom bila pod vodom.
Budući da je tvrtka ishodila vodopravne uvjete od Hrvatskih voda, zanimalo nas je postoji li u ugovoru koji je tvrtka potpisala dio koji nalaže da se u slučaju viših vodostaja pumpa ukloni kako bi se spriječila šteta za rijeku.
Iz Hrvatskih voda također nismo dobili odgovor na pitanje, objavit ćemo ga ako stigne.
Ranije smo pisali, Javna ustanova Natura Jadera, zadužena za upravljanje ekološkom mrežom na području Zadarske županije, bila je upoznata s radnjama tvrtke Adriatic Farming, ali po tom pitanju nije poduzela ništa naročito.
Megalomanski projekt
Podsjetimo, tvrtku Adriatic Farming d.o.o zastupa Miodrag Lacić, poduzetnik koji je zadarsku tvrtku Adria odveo u stečaj i koji, prema nedavnom izvješću Porezne uprave, državi duguje 595 tisuća eura. Tvrtka uzgaja mlađ kalifornijske pastrve u ribnjaku na Uni, a zatim ih prebacuje u more, u ribogojilište u Velebitskom kanalu u uvali Porat u mjestu Lukovo Šugarje.
Laciću je ovo drugi pokušaj uzgoja kalifornijskih pastrvi u Velebitskom kanalu; prvi put je to pokušao preko tvrtke kćeri bivše Adria – Jadran riba d.d. koja je završila u stečaju. Sada je pak našao druge investitore, na početku Norvežanina Richarda Daamgarda, s kojim je na kraju završio na sudu, a onda i poljskog investitora poznatog po ulaganjima u akvakulturu – Jerzya Ryszarda Maleka.
Adriatic Farming 2018. godine od države je dobio dvije koncesije za uzgoj kalifornijske pastrve u moru, na nešto više od 300 metara od obale, u Lukovom Šugarju i Jablancu. Namjera je tvrtke postaviti još četiri takve lokacije na potezu od Karlobaga i Senja, i za te im je projekte Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odobrilo studiju utjecaja na okoliš koja je ranije nekoliko puta slana na doradu.
Na manjkavosti u studiji utjecaja na okoliš za vrijeme javne rasprave upozorili su lokalni mještani, kao i Hrvatske vode. Unatoč brojnim nedostacima, Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša studiju je više puta slalo na doradu te je u konačnici odobrilo.
Kako smo već izvijestili, dosadašnji pokušaji uzgoja kalifornijskih pastrvi u Velebitskom kanalu redovito su završavali uginućem ribe, njenim bježanjem iz kaveza ili okolišnom devastacijom. Kalifornijska pastrva je, inače, prema rezultatima FISK analize provedene za Hrvatsku, procijenjena kao umjereno do visoko rizična invazivna vrsta (Priručnik Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj).
Slično se počelo događati i u najnovijem pokušaju uzgoja; Faktograf je ranije s više strana dobio informaciju da se u najnovijem pokušaju uzgoja događaju mortaliteti i gubici, a lokalni su ribari u par navrata izvijestili da su u Jadranskom moru uočili kalifornijsku pastrvu za koju se pretpostavlja da potječe iz ribogojilišta.
Ranije smo pisali i o tome kako su nam mještani Lukova Šugarja rekli da se u ribogojilištu uginula riba baca u more. Provjerili smo te tvrdnje kod Agroproteinke, tvrtke s kojom Adriatic Farming ima ugovor o poslovima preuzimanja, prijevoza i zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla. Iz te tvrtke su nas preusmjerili na Ministarstvo poljoprivrede, navodeći da toj instituciji svakodnevno šalju podatke o preuzetom otpadu.
Iz Ministarstva poljoprivrede su nam pak odgovorili da u posljednje tri godine nisu dobili podatke o uginulim ribama i nusproizvodima od Agroproteinke koji se odnose na uzgoj Adriatic Farminga.
