Dezinformacije o klimi

Arktički led se malo oporavio, ali trend ostaje negativan

Kratkotrajni pozitivni pomaci u širini arktičkog leda nažalost ne znače da se polarni led oporavlja. Trend je i dalje negativan.
Izvor: Mario Hagen, Pixabay

Kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić objavio je na svom Facebook profilu dijagram koji prikazuje kretanje površine leda na Arktiku, prenesen sa stranica američke svemirske agencije NASA. On prikazuje kako je led na Arktiku u prvih nekoliko mjeseci ove godine povećao u odnosu na prošlih šest godina i postavio je pitanje zašto toga nema u medijima:

“Arktički led najširi u zadnjih 6 godina. Nadamo se da će i volumen leda pratiti taj trend. Nema u medijima. Pitam se zašto. (Zašto zadnjih 6: Jer tako prikazuje službeni danski portal, link u komentaru – dakle možda je i duže, lako moguće.)”

 

Izvor: EUMETSAT

Međutim, glaciolozi naglašavaju kako povremeni oporavci leda ne utječu na ukupan trend koji kaže da se arktički led smanjuje i tanji.

Trend i dalje je negativan

Obratili smo se glaciologinji Valentini Radić sa Sveučilišta u Vancouveru da nam objasni što bi se trebalo komunicirati prema javnosti temeljem ovakvih podataka o povećanoj površini arktičkog leda. Ona naglašava da mjerenja Arktičkog morskog leda postoje već desetljećima i da je trend i dalje negativan zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

“Varijabilnost leda iz godine u godinu je uzrokovana prirodnom dinamikom klimatskog sistema. Dakle, ako se gledaju kraći periodi, primjerice od pet do šest godina, i samo se na tim kraćim periodima izračunava trend može biti da trenda nema ili da je pozitivan, odnosno da ledena površina raste. No to ne znači da se dugogodišnji trend od dvadeset i više godina promijenio. On je i dalje negativan, odnosno ledena površina se smanjuje. Mediji koji ne znaju ništa o statistici niti kako se računaju trendovi će vjerojatno senzacionalizirati ove kratke trendove porasta površine leda”, navodi Radić (uz ogradu da se ona bavi kopnenim glečerima, a ne morskim ledom).

Ukazala nam je na sljedeći graf koji pokazuje kako se arktički led mijenjao od 1979. godine:

“Možete vidjeti da je trend preko čitavog razdoblja negativan, no ako se gleda samo zadnjih pet godina, trenutno je pozitivan ili ga nema”, pojašnjava.

Ono što se također može saznati s poveznice na koju nas upućuje Radić je značenje i razlog razlika u krivuljama maksimuma arktičkog leda u ožujku, te godišnjeg minimuma u rujnu. Od početka 20. stoljeća, ljeta u južnom dijelu vrtloga bila su pretopla da bi morski led preživio.

“Ove promjene u preživljavanju leda znače da iako se opseg morskog leda na zimskom maksimumu u ožujku smanjio sporije od opsega na ljetnom minimumu (2,6 posto po desetljeću u ožujku naspram 13 posto po desetljeću u rujnu), zimski led je bitno drugačiji nego što je nekad bio. Blizu početka satelitske ere, sredinom 1980-ih, čak jedna trećina ledenog pokrivača bila je sastavljena od debelog višegodišnjeg leda. U 2020. godini iznosio je 5 posto“, navodi se na stranicama Climate.gov, uz sljedeću ilustraciju:

Izvor: NOAA Climate.gov

I u prošlosti smo viđali oporavak površine i volumena leda, ali trend je ostao isti

O većem maksimumu ovogodišnjeg arktičkog leda nedavno je pisao i Renato Colucci, izvanredni profesor glaciologije na Odjelu za matematiku i geoznanosti Sveučilišta u Trstu i suradnik talijanskog Instituta za polarne znanosti.

On za SevereWeather.eu piše kako je ovogodišnji arktički led na kraju zime zauzeo visoko treće mjesto po veličini u posljednjih 10 godina i da je to vrijedno pažnje. No, upozorava da je širina zimskoga leda na Arktiku općenito slabiji pokazatelj kako će led izgledati u rujnu, kada ćemo se suočiti s godišnjim minimumom. “Vremenski obrasci i temperatura površine mora mogu igrati ključnu ulogu tijekom sezone otapanja”, dodaje.

U prosincu 2023., navodi Colucci, dogodio se neuobičajeno velik rast leda na Arktiku. Dnevni porast površine morskog leda iznosio je u prosjeku 87.400 četvornih kilometara, nadmašujući prosjek od 1981. do 2010. od 64.100 četvornih kilometara dnevno, navodi Colucci. U prosincu 2023. zabilježen je treći najveći mjesečni porast u 45-godišnjem rekordu. Tako je u prosincu 2023. arktički morski led u prosjeku iznosio 12 milijuna četvornih kilometara, što ga čini devetim najnižim u 45-godišnjem satelitskom zapisu.

“Jasno je da se u posljednjih šest godina, nakon što je dosegao minimum 2017., oporavlja opseg arktičkog morskog leda. Uz to se povećao i volumen morskog leda koji je sada veći nego 2016. Ovaj povećani opseg, koji se čini potvrđenim 2024. godine, sigurno može utjecati na atmosferske obrasce na sjevernoj hemisferi tijekom nadolazećeg proljeća. Međutim, valja napomenuti da je u prošlosti bilo i kratkih trendova oporavka, primjerice od 2011. do 2015. Ipak, dugoročni trend ostaje negativan”, piše Colucci.

Napominje da se “mora spomenuti da je toplina oceana primarni faktor koji pridonosi ranom otapanju arktičkog morskog leda”.

“Točnije, smanjena temperaturna razlika između Arktika i Tropa može dovesti do jakih vjetrova duž Golfske struje. Kombinacija rastuće oceanske topline i ovih jakih vjetrova može uzrokovati naglo kretanje topline prema Arktičkom oceanu, što rezultira smanjenjem površine morskog leda”, navodi on.

Inače, Svjetska meteorološka agencija objavila je da je u zadnjih 12 mjeseci svijet bio za 1,56 °C topliji nego u predindustrijskom razdoblju. Oceani bilježe rekordne temperature.

Što kažu Bakićevi izvori?

Bakić je u komentare postavio više poveznica. Poveznica na NASA-ine podatke o trenutnom stanju leda na polovima, među ostalim, navodi: “Satelitska evidencija podataka započeta krajem 1978. godine pokazuje da se na Arktiku doista događaju brze promjene, gdje se pokrivenost ledom značajno smanjuje. Nasuprot tome, na Antarktici se pokrivenost morskim ledom povećava, iako manjom stopom od smanjenja na Arktiku.”

Novi podaci, pak, pokazuju obratni slučaj. Led na Arktiku se zaista snažno povećao u prosincu 2023. i ostao na visokoj razini u 2024. godini, dok se onaj na Antarktici u veljači smanjio skoro na najniže razine otkad postoje mjerenja. Manja površina leda na Južnom polu bila je samo samo u veljači 2023., a onda se proširio i zauzeo veću površinu nego par godina unazad. Prošle jeseni je led na Antarktici, prema Copernicusu, postigao i najmanji maksimum u povijesti mjerenja.

Dakle, zadnja godina je donijela odstupanja ne samo na sjeveru, već i na jugu.

Izvor: NASA

Volumen

Kao što i sam Bakić navodi, volumen, odnosno debljina leda je jako važna. A isti taj volumen, prema danskom PolarPortal.dr na koji se i Bakić poziva, ne stoji dobro ni ove godine.

Na istoj stranici je vidljiva i debljina ledenog pokrivača, koja trenutno izgleda ovako:

Izvor: polarportal.dk

Prije samo deset godina, crvenih je regija s većom debljinom leda bilo daleko više:

Izvor: polarportal.dk

A prije dvadeset godina – još više.

Izvor: polarportal.dk

Dakle, kao i u slučaju temperatura, privremene lokalne varijacije ne moraju odražavati smjer niti ukupnu sliku klimatskih procesa. Pa tako i slavljenje porasta morskog leda na sjeveru, s obzirom na povijesno iskustvo s varijacijama unutar opadajućeg trenda, može dovesti do iskrivljavanja ukupne slike. A ona kaže da rast leda na Sjevernom, ne govori puno ni o stanju na Južnome polu, niti o srednjim temperaturama zraka ili oceana.

Zbog svega navedenog zaključujemo da Facebook objavi Nenada Bakića nedostaje kontekst.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.