Oko 240 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama s prvim danima travnja primit će prvu plaću prema novom jedinstvenom zakonu koji bi trebao ispoštovati načelo „jednake plaće za jednak rad“. Unatoč nezadovoljstvu dijela zaposlenih u državnoj i javnim službama, ali i činjenici da je Vlada uvođenjem cijelog niza iznimki na koje se Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama ne odnosi odustala od načela jednake plaće za jednaki posao, većina zaposlenih imat će nešto viša primanja. U prosjeku riječ je o rastu od oko 13 posto.
I prije određivanja datuma parlamentarnih izbora, za Vladu je rast plaća u njenom mandatu bila jedna od redovito isticanih tema. Uz plaće i njihovo kretanje u dva mandata vlade Andreja Plenkovića, i mirovine, minimalna plaća te gospodarski rast dominirajuće su gospodarske teme i u periodu predkampanje.
„(…) 2016. godine, na početku mandata, prosječna neto plaća bila je 749 eura, sada je 1 239 eura. Minimalna bruto plaća je u ovom trenutku 840 eura, medijalna plaća je sada 1 300 eura. (…) Da podsjetim, u vrijeme SDP-a rast plaća je bio 12, pardon 24 eura, mirovina 16 eura“, ustvrdio je Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja, sudjelujući na predizbornoj debati televizije N1.
„U osam godina smo napravili da su plaće realno porasle za 490 eura, mirovine za 223 eura. Za vrijeme SDP-ove Vlade svega 24 eura“, ustvrdio je naknadno Habijan.
Sličnu računicu ponovio je i Andrej Plenković, predsjednik Vlade, gostujući u Intervju tjedna Hrvatskog radija.
„Vlada SDP-a je u četiri godine povećala plaću za 24 eura, a u našem mandatu 490 eura (…)“, kazao je tada Andrej Plenković.
Točan je podatak prema kojem je prosječna neto plaća u listopadu 2016. godine iznosila 749 eura, dok je u siječnju ove godine prosječna plaća iznosila 1 239 eura neto (Državni zavod za statistiku, priopćenje, statistika u nizu). Iz toga proizlazi da su plaće porasle 490 eura u neto iznosu. Međutim, to nije realan, kako navodi Habijan, već nominalan rast plaća. U izračun realnog rasta plaća, naime, treba pridodati kretnje potrošačkih cijena, odnosno inflaciju.
U siječnju ove godine Vlada je izradila analizu kretanja plaća u državnoj i javnim službama prema kojoj su plaće za oko 240 tisuća zaposlenih od 2016. do 2023. godine (uzimajući prosjek za 11 mjeseci prošle godine) kumulativno u nominalnom iznosu rasle 57 posto, dok je kumulativni rast inflacije u istom razdoblju iznosio 26,9 posto. No, plaće su realno kumulativno rasle 23,7 posto. Dakle, njihov realni rast je bio niži u odnosu na inflaciju. Iako je ovdje riječ samo o kretanju plaća u državnoj i javnim službama, to je dobar pokazatelj za cijelo tržište rada.
Kada govori o kretanju prosječne plaće Habijan upotrebljava podatak o neto plaći, dok u slučaju minimalne plaće ne koristi njen neto, već bruto iznos koji je nešto viši. Točno je da minimalna plaća za 2024. godinu iznosi 840 eura bruto. No, neto kojeg radnik dobije na ruke iznosi 650 eura. U 2016. godini, minimalna bruto plaća iznosila je 414 eura, dok je radnik na ruke primao 331 euro.
Usporedbe jednog Milanovićevog s dva Plenkovićeva mandata
Uspoređujući kretanje plaća u vrijeme koalicijske vlade Zorana Milanovića s kretanjem plaća u vrijeme vlade Plenkovićeva HDZ-a Habijan uspoređuje podatke četverogodišnjeg mandata SDP-ove koalicije s dva mandata Plenkovićevih vlada. To isto čini i Plenković.
SDP-ova koalicijska vlada vlast je preuzela 23. prosinca 2011. godine, a mandat joj je završio 22. siječnja 2016. godine. Kada se promatra to razdoblje, ne treba zaboraviti da se Hrvatska nalazila u dubokoj recesiji. Globalna gospodarska kriza koja je krenula 2008. godine u Hrvatsku se prelila godinu dana kasnije, a to je vrijeme HDZ-ovih vlada. Uslijedilo je šest godina recesije, a gospodarstvo se tek u 2015. godini, na kraju mandata Milanovićeve vlade, počelo oporavljati.
U prosincu 2011. godine prosječna neto plaća iznosila je 729 eura (DZS, statistika u nizu), dok je u siječnju 2016. godine ta plaća bila 20 eura viša i iznosila je 749 eura. Uzme li se u obzir siječanj 2012. godine kao prvi mjesec punog mandata tadašnje koalicijske vlade, može se reći da je u njenom mandatu prosječna plaća rasla 24 eura (u siječnju 2012. godine iznosila je 725 eura).
U prvom mandatu Plenkovićeve Vlade, koja je vlast osvojila u listopadu 2016. godine (nakon raspada koalicijske vlade HDZ-a Tomislava Karamarka i Mosta) prosječna neto plaća porasla je sa 749 na 892 eura, što znači da je nominalno rasla 143 eura.
Značajni rast prosječne plaće bilježi se u drugom mandatu Plenkovićeve vlade, dakle u zadnje četiri godine.
Kada se promatra kretanje plaća, na umu valja imati i podatak da je Državni zavod za statistiku do 2015. godine te podatke prikupljao redovni mjesečnim istraživanjem koje je obuhvaćalo 70 posto zaposlenih iz svakog odjeljka Nacionalne klasifikacije djelatnosti (putem izvještaja RAD-1). Od 2015. godine podaci su sveobuhvatniji i povlače se iz JOPDD obrasca (izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja).
Mirovine nominalno veće
O kretanju mirovina u vrijeme Plenkovićevih mandata, kao i prošlogodišnjem rekordnom usklađivanju mirovina (koje je posljedica zakonskih odredbi) pisali smo i ranije. U listopadu 2016. godine prosječna starosna mirovina iznosila je 325 eura, dok je prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prosječna starosna mirovina isplaćena za veljaču tekuće godine iznosila 565,35. U nominalnom iznosu starosna mirovina je od listopada 2016. do veljače 2024. godine porasla 240,35 eura.
U četverogodišnjem mandatu SDP-ove koalicijske vlade prosječna starosna mirovina porasla je s 317,44 na 320,32 eura. Dakle, tek nešto više od tri eura.
Kada se pogledaju podaci o sveukupnim neto mirovinama bez međunarodnih ugovora, statistika HZMO-a kazuje da je u prosincu 2012. godine prosječna neto mirovina iznosila 346,87 eura, da bi do prosinca 2015. godine narasla na 354,73 eura što je rast od 7,86 eura.
U narednih osam godina Plenkovićeve vlade, sveukupna neto mirovina bez međunarodnih ugovora porasla je s 357,87 eura, koliko je iznosila u prosincu 2016. godine, na 556,85 eura u veljači 2024. godine. Riječ je o nominalnom rastu od 199 eura.
Međutim, kada se ta neto mirovina stavi u omjer s prosječnom plaćom, slika nije blistava. Ona pokazuje da je u Plenkovićevih osam godina neto mirovina imala manji udio u prosječnoj plaći nego u vrijeme SDP-ove koalicijske vlade.
Naime, u 2012. godini neto mirovina je predstavljala 47,6 posto neto plaće, da bi u 2013. godini njen udio porastao na 48,3 posto te potom u 2014. pao na 46,7 posto. U 2015. godini, kada je došlo do promjene formule usklađivanja mirovina, udio neto mirovine u prosječnoj plaći raste na 47,3 posto.
U 2016. godini, pak, taj udio pada na 46,2 posto da bi u 2017. godini došlo do blagog porasta na 46,9 posto. U 2018. godini udio neto mirovine u prosječnoj plaći pada na 46,5 posto. Taj pad se nastavlja pa je udio neto mirovine u prosječnoj plaći na kraju 2019. godine 46,3 posto, a na kraju krizne 2020. godine 44,4 posto. U 2021. godini i dalje pada udio ukupne neto mirovine u prosječnoj plaći te na kraju godine iznosi 44,1 posto da bi u 2022. došlo do blagog porasta na 44,3 posto, odnosno 45,6 posto na kraju 2023. godine. U veljači tekuće godine je, pak udio neto mirovine u prosječnoj plaći bio na 44,9 posto.
Ti pokazatelji govore kako je u vrijeme koalicijske Vlade SDP-a udio sveukupnih neto mirovina u prosječnoj plaći bio veći nego je zadnjih osam godina kada su i plaće i mirovine nominalno značajnije rasle.
Udio mirovina u prosječnoj plaći
„Nominalni rast zbunjuje i zabrinjava ljude (…)“, ustvrdio je tijekom prošlotjednog sučeljavanja o gospodarskim programima Damir Bakić iz Možemo!.
„Kada promatramo starosne mirovine, dakle to je bazična skupina umirovljenika, one su sada na 47 ili 46 posto prosječne plaće. Treba prestati licitirati s enormnim postotcima povećanja mirovina jer je to, zapravo, bacanje prašine u oči. Kada pogledamo starosne mirovine danas i prije četiri godine, to je podatak iz Statističkih informacija HZMO-a, tada su starosne mirovine bile na 47 posto plaće kao i danas. U međuvremenu mirovine su narasle za 36 posto“, ustvrdio je Bakić.
Podatak kojeg iznosi Bakić, govoreći o starosnim mirovinama, je točan. Mirovine su nominalno rasle, ali na kraju 2023. godine, pokazuju statističke informacije HZMO-a, udio starosne mirovine u prosječnoj plaći bio je na 46,6 posto dok je na kraju 2016. godine njen udio u prosječnoj plaći bio 47,50 posto. U veljači 2024. godine, pak, udio starosne mirovine u prosječnoj plaći pao je na 45,6 posto, što znači da je u osam godina vlasti HDZ-a udio prosječne starosne mirovine u prosječnoj plaći padao.
No, taj će udio vjerojatno porasti s isplatom mirovine za ožujak. Naime, od 1. siječnja ove godine mirovine se usklađuju za 4,19 posto, a mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit će se u travnju (s mirovinom za ožujak), zajedno s razlikom za siječanj i veljaču tekuće godine.
Polugodišnje usklađivanje mirovina regulirano je zakonom, a podaci o udjelu kako prosječne starosne mirovine, tako i sveukupne neto mirovine u prosječnoj plaći pokazuje kako mirovine realno ne rastu, već se s usklađivanjem samo pokušava držati korak s kretanjem prosječne plaće.
Nije, pritom, zanemariv podatak prema kojem je u zadnjih osam godina gotovo deset puta povećan broj umirovljenika koji uz mirovinu rade do pola radnog vremena. U listopadu 2016. godine, 2 844 umirovljenika su svoja mirovinska primanja „podebljavala“ radom do pola radnog vremena. Aktualna vlada u proteklim je godinama proširila krug umirovljenika koji mogu raditi u mirovini. Prema podacima HZMO-a, u siječnju ove godine, 27 336 umirovljenika radilo je do pola radnog vremena.
