Newsletter

Jezičina na vagi

Kako trenutno izgleda komunikacija u državnom vrhu? Je li Hrvatska u ustavnoj krizi?
ilustracija: Ivana Živković/Faktograf.hr

Ovaj članak izvorno je objavljen kao 34. broj F-zina, Faktografovog newslettera od 26. ožujka 2024. F-zin možete i slušati!


HDZ je prošlog petka na Facebooku objavio da predsjednik Zoran Milanović planira nakon izbora “Hrvatima otimati djecu”. Toj tvrdnji priložili su video, pet sekundi tijekom kojih Milanović izgovara “Nakon izbora. Pa kažem, pohapsiti im sve i uzeti djecu za taoce”.

Predsjednik zapravo govori o ovlastima Ustavnog suda, a pet sekundi djelić je polusatne presice koju je održao u Vinkovcima 22. ožujka. Mediji su ubrzo počeli izvještavati da je izjava izvučena iz konteksta, a reagirao je i sam Zoran Milanović.

Ipak, kratka izjava o “otimanju djece” nastavila se širiti putem brojnih profila i grupa na Facebooku bez konteksta da Milanović govori o ovlastima Ustavnog suda, o čemu možete čitati na Faktografu.

U reakciji objavljenoj na Facebooku, predsjednik Milanović HDZ-ovu objavu naziva “prljavim uratkom koji kao da je potpisao sam Goebbels”. Nastavlja kako je “gangsterski Ustavni sud spreman učiniti sve da zaštiti HDZ-ove lopove od gubitka izbora”.

Milanović je Ustavni sud nazvao “gangsterskim” i na spomenutoj presici u Vinkovcima, gdje se osvrnuo i na Upozorenje koje mu je Ustavni sud uputio 18. ožujka: “Sad je zmija pokazala svoju jezičinu, rascvalu, kao u priči o Šumi Striborovoj Ivane Brlić-Mažuranić, kad snaha, tako lijepo opisana, isplazi jezik kad vidi jaje”.

Zmijskim usporedbama se krajem veljače poslužio i doajen HDZ-a Vladimir Šeks, kada je za Daliju Orešković kazao da “mržnja i otrov prema HDZ-u” izbijaju iz “svakog njenog šupljeg zuba” te zaradio pljesak okupljenih HDZ-ovaca. A Šeks je dan prije Upozorenja Ustavnog suda pažnju javnosti usmjerio i na članak 97. Ustava prema kojem Ustavni sud na prijedlog Vlade može utvrditi da je predsjednik nesposoban za obnašanje dužnosti.

“Ovo što on radi, i najneupućenijem je jasno da nešto ozbiljno s njim nije u redu”, glasila je poruka premijera Andreja Plenkovića iz Bruxellesa, koju je HDZ prije nekoliko dana objavio na službenoj stranici na Facebooku. Iz Bruxellesa je poručio i da “imamo posla s čovjekom koji ima problema”, koji “nudi kaos, nered, cirkus” te “Hrvatsku vodi u ruski kamp, u izolacionizam u EU-u”. S proslave HDZ-ovog rođendana u Osijeku sredinom ožujka poručio je da HDZ neće dopustiti Milanoviću da “izvuče Hrvatsku iz okrilja demokratskog Zapada, iz EU-a i NATO-a”, odnosno da mu neće dopustiti da “Hrvatsku isporuči Rusiji”.

Zastrašivanje javnosti tu ne staje. “Ja apeliram na svoje kolege, prijatelje i na hrvatski narod, građane, oni će na kraju presuditi ovu ustavnu krizu koja je ustavni puč. Dakle, ovo je čisti puč”, komentirao je Milanović iz Vela Luke Upozorenje Ustavnog suda. “Sve moramo nazvati pravim riječima – to je pravi mini državni udar“, kazao je istog dana Plenković, referirajući se na ranije najavljenu kandidaturu Milanovića na listi SDP-a s pozicije predsjednika države.

Na što je Ustavni sud upozorio Zorana Milanovića? Slažu li se s upozorenjem svi ustavni suci i sutkinje? Je li Hrvatska u ustavnoj krizi? Je li izvršen državni udar?

Upozorenje

Zoran Milanović šokirao je javnost 15. ožujka kada se pojavio na presici SDP-a i najavio da će na predstojećim parlamentarnim izborima kao nestranačka osoba nositi listu SDP-a u prvoj izbornoj jedinici. Tri dana kasnije, Ustavni sud na sjednici je zaključio kako nije ustavno da predsjednik Republike istovremeno bude i kandidat na parlamentarnim izborima. Sud je Milanovića pozvao da odmah podnese ostavku na dužnost predsjednika ili da, u suprotnom, ostane na mjestu predsjednika države, ali odustane od kampanje za parlamentarne izbore. Milanoviću i SDP-u izdano je Upozorenje.

Upozorenje glasi: Milanović ne smije biti na izbornim listama niti se pojavljivati na izbornim skupovima. Ni on, ni SDP, ne smiju tijekom kampanje spominjati da je Milanović njihov kandidat za premijera. Kako je izjavio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, ako se utvrdi postupanje protivno Ustavu ili zakonu, Ustavni sud koristit će se svojim ovlastima iz Ustavnog zakona o Ustavnom sudu – od obavještavanja javnosti do poništavanja svih ili pojedinih izbornih radnji i odluka, što može uključivati poništenje kandidacijskih lista, ali i samog raspisivanja izbora.

Par sati kasnije, Milanović je odluku Ustavnog suda prekršio. Osim što je izvrijeđao Ustavni sud i njegovog predsjednika, jasno je ponovio kako će biti premijer u slučaju pobjede SDP-a.

Suci Andrej Abramović te Ingrid Antičević glasali su protiv izdanog upozorenja, a suci Lovorka Kušan i Goran Selanec napustili su sjednicu prije glasanja, izvijestio je Šeparović novinare, ne objasnivši njihove razloge. Abramović, Kušan i Selanec sastavili su izdvojeno mišljenje koje je Faktograf dobio na uvid.

Nije na odmet ponoviti – izdvojena mišljenja ne osporavaju suštinu upozorenja Ustavnog suda, slažu se da se Zoran Milanović dok je predsjednik ne smije natjecati na parlamentarnim izborima kao SDP-ov kandidat za premijera, nositelj liste u 1. izbornoj jedinici. Međutim, iako je većina sudaca odlučila da će se Ustavni sud javnosti obratiti u formi “upozorenja”, troje sudaca se ne slaže da je to u skladu sa zakonom koji definira rad Ustavnog suda. Smatraju i da “nije precizno određeno koja to točno postupanja (izjave, radnje, odluke) predstavljaju povredu Ustava”, da je prijetnja poništavanjem izbora nesrazmjerna da “upozorenje djeluje ograničavajuće na slobodu izražavanja i djelovanja” SDP-a.

“Ustavna kriza”, “mini državni udar” – što su činjenice?

Je li Hrvatska u Ustavnoj krizi? Događa li se u Hrvatskoj državni udar, kako to navode i Milanović i Plenković?

Riječ kriza podrazumijeva stanje konflikta koje se razrješava donošenjem konačnog suda, odnosno odluke. Ustavna kriza, pak, podrazumijeva sukob oko nadležnosti ili djelovanja koja nisu u dovoljnoj mjeri razrađena samim Ustavom.

Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu za Faktograf je potvrdila da nema ustavne krize: “Nismo, niti smo bili, u ustavnoj krizi. Diskurs ‘krize’ ne može se koristiti u situaciji u kojoj Ustav regulira izazove s kojima se hrvatska demokracija suočava i u kojoj Ustavni sud svojim reakcijama osigurava stabilnost. Samorazumljivo je da Ustav ne može detaljno propisati svaku situaciju do koje u životu jedne države može doći. Iracionalno je to očekivati, kao što je i neprihvatljivo nastojati stjecati političke bodove na toj notornoj činjenici”, objašnjava stručnjakinja.

Ako Milanović ne bude uvažavao odluke Ustavnog suda i dalje se nećemo naći u ‘krizi’ sve dok se svi ostali sudionici sustava ponašaju u skladu sa svojim ustavnim dužnostima, ističe Horvat Vuković.

I njezin kolega s Pravnog fakulteta, stručnjak za ustavno pravo Đorđe Gardašević, slaže se da nema ustavne krize. U gostovanju za N1 televiziju kazao je da “ustavna kriza nastaje u momentu kad nemate odgovor na novonastalo stanje ili kad netko napravi stvar na koju nitko nije računao u smislu vojnog udara, građanskog rata”. Drugim riječima, kaže Gardašević, “dok god Ustav predviđa određene mehanizme, a ovdje predviđa (…), krize nema.”

Sa zaključkom je suglasan i profesor prava Ivan Pađen, koji je na pitanje jesmo li u ustavnoj krizi u Newsroomu N1 televizije odgovorio “Kakva ustavna kriza, dajte molim vas”.

Što je s tvrdnjama o državnom udaru, odnosno puču? Državni udar definira se kao “neustavna i obično nasilna smjena vlasti, često uz pomoć vojske”. Ana Horvat Vuković pojasnila nam je da nema govora o državnom udaru te da razbacivanje ovim terminima služi političkom nadmetanju.

“Međusobna optuživanja premijerskih (protu)kandidata o državnim udarima i mini-pučevima treba ostaviti u političkom ringu i domeni afekta“, zaključuje profesorica.

Milanović je u Veloj Luci kazao da je odluka Ustavnog suda “zaglušivanje i ubijanje ljudske volje”. Međutim, ako Milanović i Plenković nastave s istim rječnikom u predstojećim tjednima, rezultat bi mogao biti – zaglušivanje biračke volje.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.