Cijene kvadrata u Hrvatskoj i dalje rastu te su protekle godine, u odnosu na onu prethodnu, skočile za 11,9 posto.
Razlog je to zbog čega sve više građana ima poteškoća u rješavanju stambenog pitanja. Manjak stanova za najam, polarizirano tržište nekretnina i nepriuštivo stanovanje gorući su problemi koje dodatno naglašava apartmanizacija u turističkim regijama te činjenica da sve više stranaca kupuje nekretnine u Hrvatskoj.
Iako je Ministarstvo uređenja, graditeljstva i državne imovine najavljivalo da će u prvom kvartalu ove godine objaviti Nacionalni plan stambene politike, to se nije dogodilo. Donošenje takvog strateškog dokumenta HDZ je najavio u slučaju pobjede na parlamentarnim izborima.
Uzevši u obzir razmjere krize stanovanja, gotovo sve veće stranke u svojim izbornim programima najavile su mjere koje se odnose na politike stanovanja. Analizirajući obećanja najvećih stranaka može se uočiti kako najkonkretnije prijedloge imaju SDP, platforma Možemo te Most, stranke koje ujedno najavljuju i mogućnost uvođenja poreza na nekretnine.
Povećanje broja stanova
Gotovo sve političke opcije složne su u tome kako treba povećati broj dostupnih nekretnina na tržištu, ali i aktivirati one koje zjape prazne. Takvih je, prema procjenama Državnog zavoda za statistiku iz prosinca prošle godine, oko 600.000 (1, 2).
HDZ planira to postići promjenom modela poticane stanogradnje (POS), izgradnjom novih stambenih zgrada, kreiranjem poticajnog investicijskog okruženja za profitne i neprofitne subjekte te neprofitne stambene zadruge. Također planiraju povećati studentske smještajne kapacitete i organizirati smještaj za starije te u suradnji s lokalnim vlastima neiskorištene zgrade (vojarne, tvornice) prenamijeniti u stambene zgrade.
Ipak, nigdje u svom izbornom programu nazvanom “Za sve izazove” HDZ ne navodi koliko točno praznih stanova planira staviti na tržište, niti koliko sredstava planira uložiti u mjere stambene politike,
SDP pak predlaže osnivanje namjenskog fonda za gradnju i obnovu stanova, donošenje zakona koji potiču razvoj stambenog sektora, promicanje stambenih zajednica, poticanje javno – privatnog partnerstva u izgradnji stanova te revitalizaciju napuštenih objekata.
Iako ne navode konkretno o kojem broju novih stanova na tržištu je riječ, koalicija obećava u četiri godine mandata usmjeriti 1,5 milijarde eura svoj program stambene politike. Podsjetimo, ranije je SDP u svom programu “Plan za stan”, objavljenom protekle godine, predložio osnivanje Fonda za izgradnju, izgradnju 15 000 društvenih stanova za dugoročni najam u pet godina, neprofitnu izgradnju i obnovu stanova putem stambenih zajednica, dugoročni najam s opcijom vlasništva, obnavljanje napuštenih objekata te poticanje izgradnje samoodrživih naselja.
Platforma Možemo najavljuje kako bi stambeni fond povećala kupnjom ili gradnjom novih stambenih jedinica te povećanjem proračuna za tu svrhu. Umjesto u subvencioniranje kredita, najava je stranke da će u četverogodišnjem razdoblju uložiti 900 milijuna eura u izgradnju javnog stambenog fonda.
Kako bi to realizirali, planira se uvesti kategorija priuštivog stanovanja u planske dokumente da bi se spriječila gentrifikacija cijelih naselja i osiguralo da se nove stambene jedinice uistinu grade za stanovanje.
Najave njihove stambene politike dolaze u vrijeme kada u Gradu Zagrebu, u kojem su na vlasti, traje postupak javne nabave za izvođača koji će graditi zgradu u Podbrežju namijenjenu socijalnom i priuštivom najmu. Grad će time dobiti 288 novih stanova koji će smjestiti oko 1000 ljudi (Zagreb.hr).
Most za osnivanje posebnog stambenog fonda i zadruge
Dio stranaka rješenje vidi u osnivanju nacionalne institucije koja bi gradila javne stanove i njima upravljala. Prijedlozi su to Mosta i Socijaldemokrata koji su se biračima predstavili s programom “Ozbiljno. Za Hrvatsku“.
Most u svom programu naziva “Sačuvajmo Hrvatsku” navodi kako bi postojeću Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) trebalo transformirati u Hrvatski stambeni fond, instituciju koja će biti središnja instanca za provedbu strategije stanovanja, a koja bi sredstva trebala prikupljati iz državnog proračuna, EU fondova, te povoljnih zajmova banaka (Svjetske banke, Europske investicijske banke).
Navedeni fond bi financirao programe gradnje javno najamnih i socijalnih stanova u gradovima i općinama, kupovinu i gradnju prvog doma te kupovinu zemljišta općinama i gradovima za gradnju obiteljskih kuća i zemljišta za gradnju stanova. Osim toga, poticao bi programe prenamjene poslovnih i drugih prostorija u državnom i privatnom vlasništvu u stambene prostore, uz obvezu davanja istih u najam. Fond bi također poticao i udruživanja građana i razvoja neprofitnih stambenih zadruga.
Socijaldemokrati pak zamišljaju Nacionalni stambeni fond kao stožernu instituciju stambene politike koji bi se financirao sredstvima državnog proračuna dobivenima od otplate društvenih stanova. Sredstvima navedenog fonda financirala bi se gradnja socijalnih stanova i javnih stanova, kupnja stanova koji bi se prenamijenili u socijalne, kupnja i opremanje građevinskog zemljišta, građenje i adaptacija obiteljskih kuća te gradnja domova za starije.
Oporezivanje
Od svih političkih opcija, mogućnost oporezivanja nekretnina najavili su koalicija SDP, Most te platforma Možemo.
Antonija Komazlić, članica Tematske grupe za stanovanje platforme Možemo, prilikom predstavljanja mjera stambene politike najavila je kako će platforma progresivno oporezivati višak nekretninskog bogatstva u vlasništvu privatnih osoba i neiskorištene nekretnine u vlasništvu pravnih osoba, sve kako bi demotivirali “parkiranje kapitala” u stambene nekretnine i porast praznih stambenih jedinica.
SDP najavljuje mogućnost i poreza na nekretnine, ali se protive oporezivanju prve nekretnine stanovnika koji imaju prebivalište u Hrvatskoj.
Porez na nekretnine, navode, trebao bi biti formuliran na način da potakne aktivaciju stambenih nekretnina u urbanim središtima te učini povlačenje nekretnina sa stambenog tržišta financijski neatraktivnim. Osim toga, smatraju da bi plaćeni porez na dohodak od najma trebao biti odbitak poreza na nekretnine za sve one koji su legalno iznajmili nekretnine.
Porezu na kupnju/gradnju prve nekretnine protive se i u Mostu u kojem predlažu da se porez ne plaća ni na kupnju većih stanova uvjetovanu povećanim brojem članova kućanstva, računajući pripadajuću veličinu stambenog prostora po osobi (samačko kućanstvo do 50 m2, bračni par do 80 m2 svaki novi član 40 m2 ). Smatraju kako bi se pri gradnji socijalnih i javno – najamnih stanova PDV na materijale i usluge trebao smanjiti na pet posto. Kada je riječ o porezu na nekretnine, Most navodi kako se o njemu treba raspravljati, te kako bi prilikom uvođenja tog poreza trebalo učiti iz iskustva drugih zemalja koje su krenule u tom smjeru.
Kupnju prve stambene nekretnine bez plaćanja PDV-a i poreza na promet obećavaju i Socijaldemokrati, kao i koalicija FOKUS-Republika koja u svom programu navodi kako treba ukinuti PDV na kupnju i gradnju prve nekretnine. Računica je koalicije sljedeća: na 160 000 eura vrijednosti novogradnje stana ili kuće plati se 40 000 eura PDV-a. Njegovim ukidanjem, navode, taj bi iznos ostao obiteljima.
Najam stanova i apartmanizacija
Stranke su se u svojim programima uhvatile i problema dugoročnog i kratkoročnog najma stana te apartmanizacije koja je uzela maha u gradovima na obali.
Platforma Možemo podstanarstvo planira regulirati novim Zakonom o najmu stanova, a jedinicama lokalne samouprave planira se dati više alata kako bi mogle ograničiti dnevni najam, agresivnu turistifikaciju i gentrifikaciju. Na tom je tragu mjera koju je platforma već počela provoditi u Zagrebu, a koja se odnosi na povećanje paušalnog poreza na djelatnosti iznajmljivanja u turizmu. On je, početkom ove godine, skočio s 40 na 200 eura po smještajnoj jedinici (N1).
Podsjetimo, novi Zakon o turizmu koji je stupio na snagu ove godine otvorio je gradovima i općinama mogućnost ograničavanja broja, vrste i kategorije turističkih objekata na svom području.
Prije nego je službeno izašao HDZ-ov izborni program, ministar graditeljstva Branko Bačić na konferenciji koja je nedavno održana u Splitu govorio je kako bi država mogla subvencionirati najam kroz “model mrkve”, tako da se vlasnicima stanova koji bi ušli u njezin program priuštivog najma ponudi naknada iz državnog proračuna koja bi bila razlika između priuštive i tržišne cijene. U tom slučaju, vlasnici stanova bi sklopili ugovor o najmu s najmoprimcima na razdoblje od pet do 10 godina, a država bi ih subvencionirala razlikom između priuštive i tržišne cijene najma.
Ideja je to koja je, čim je najavljena, izazvala kritike u javnosti, a koja u konačnici ipak nije završila u izbornom programu stranke.
U slučaju subvencioniranja najamnina podstanarima, Most se zalaže za model subvencija najamnina koji bi prošao prethodnu evaluaciju, a zatim bi se evaluirao poslije prve godine provedbe te po potrebi nadogradio.
Socijaldemokrati pak najavljuju uvođenje subvencioniranja najamnina i troškova stanovanja. Svakoj mladoj obitelji, čija primanja ne prelaze prosječnu plaću po članu, dala bi se subvencija do 200 eura za najam, a najviše do trećine vrijednosti najma.
Domovinski pokret u svom se programu također dotaknuo mogućnosti subvencioniranja stanovanja, odnosno, stambenog kredita za one obitelji koje ga već imaju. Prijedlog je te stranke da bi porastom broja članova u obitelji trebao rasti i udio financijske pomoći za otplatu stambenog kredita.
SDP navodi kako bi plaćeni porez na dohodak od najma trebao biti odbitak poreza na nekretnine za sve one koji su legalno iznajmili nekretnine.
Javni stanovi i socijalne politike
Više stranaka u svom programu ističe potrebu stavljanja stanova u javni najam po povoljnijim cijenama.
Most se zalaže za to da najamninu javno-najamnih stanova namijenjenih mlađim obiteljima, a osobito obiteljima s djecom koji su podstanari ili žive kod roditelja, treba odrediti kao visinu mjesečne rate kredita, umanjenu za 25 posto za dani stan koji se otplaćuje na rok od 30 godina. Nadalje, u izbornom programu stranke stoji i kako za gradnju socijalnih i javno-najamnih stanova treba osigurati zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili države te smanjiti komunalne doprinose za njihovu gradnju.
Koalicija FOKUS-Republika najavljuje kako bi neiskorištenu državnu imovinu trebalo prenamijeniti za javni najam po povoljnijim cijenama te izgradnju studentskih domova.
Socijaldemokrati također najavljuju donošenje propisa o gradnji socijalnih i javnih stanova za kućanstva koja ne mogu ući na socijalnu listu, a koja se nisu u stanju kreditno zadužiti za kupnju stana. Kandidati za ove stanove trebat će dati polog što će sniziti i cijenu najma te će im se kroz neko vrijeme dati mogućnost da kupe ove stanove.
U Domovinskom pokretu smatraju kako gradovi i općine, sami i/ili uz financijsku dotaciju države, moraju ulagati u stanogradnju za mlade osobe te za mlade i ostale obitelji.
“Gradovi i općine mogu dio stambenih kapaciteta davati u dugoročni i sigurni najam, po prihvatljivim cijenama, uz poštivanje kriterija od strane najmoprimaca. Također, mogu stanove prodavati po realnim cijenama, također po kriterijima koji će obiteljima omogućiti proširivanje”
Stambene zadruge
Više je stranaka najavilo i poticanje stvaranja stambenih zadruga, odnosno, modela kolektivnog vlasništva i kolektivnog upravljanja stambenim prostorom koji promiče načela demokratičnosti, participacije, održivosti.
U svom ih programu spominje većina stranaka.
Platforma Možemo tako je najavila stvaranje financijskog i zakonodavnog okvira za financiranje neprofitne gradnje, poput zadružnog stanovanja, kreiranje fonda zemljišta za neprofitnu gradnju te razvijanje javno-civilnih partnerstva u tu svrhu. Takve se najave mogu pronaći i u programu Socijaldemokrata koji obećavaju donošenje zakona o poticanju rada neprofitnih stambenih organizacija tipa stambenih zadruga.
Poticanje udruživanja građana i razvoja neprofitnih stambenih zadruga, kao jednu od zadaća novog Hrvatskog stambenog fonda, jedna je od mjera koju spominje i Most.
