Razotkriveno

Da, u Zagrebu je i prije bilo vruće. No, to nije dokaz da globalno zatopljenje ne postoji

Pobornici teorije da globalno zatopljenje ne postoji dijele članak u kojem se navodi da je i prije u Zagrebu bila izmjerena temperatura od 38 stupnjeva Celzijevih.
Foto: HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

Društvenim se mrežama širi stari novinski članak (1, 2, 3) o ljetnim vrućinama u Zagrebu. Dio korisnika Facebooka taj članak koristi kako bi neutemeljeno tvrdili kako globalno zatopljenje zapravo ne postoji.

“Me jel moguće da je i prije globalnog zatupljenja bilo vruće”, status je korisnika Facebooka objavljen 21. lipnja 2024. godine (arhiviran ovdje).

Radi se o skeniranom članku iz nepoznatih novina, a na njemu se vidi tek dan, ne i godina objave. Autor je također nepoznat. U članku se izvještava kako je zabilježena “maksimalna žega”, da se živa popela do 38 stupnjeva Celzijevih, te da su se Zagrepčani stoga zaputili na savska kupališta.

Taj je članak ponovno aktualan sada, usred ljeta i toplotnog vala, a pojavljivao se i ranijih godina, kako na društvenim mrežama, tako i na pojedinim portalima i forumima (1, 2, 3, 4). Neki izvori navode da je članak nastao u srpnju 1936. godine, a korisnici Facebooka uglavnom pišu da se radi o 1960-im godinama.

Da, vrući ljetni dani zabilježeni su i ranije

Bez obzira na točnu godinu objave gore citiranog članka, točno je da su visoke vrijednosti temperature zraka zabilježene i ranije, kako u glavnom gradu, tako i u ostatku zemlje.

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), koji su objavljeni u srpnju 2022. godine, do sada apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama i iznosila je 42,8 stupnjeva Celzijevih. Svi su apsolutni maksimumi izmjereni ljeti.

Što se tiče zagrebačkih meteoroloških postaja, prednjače “Zagreb Maksimir” i “Zagreb Grič” na kojima je 5. srpnja 1950. godine zabilježeno 40,4 te 40,3 stupnja Celzijevih. Postaja “Zagreb Pleso” apsolutni maksimum izmjerila je 24. kolovoza 2012. godine (39.1 stupanj), a postaja “Zagreb Rim” 8. kolovoza 2013. godine s 38,4 stupnja Celzijeva.

Zagrepčani su se dugi niz desetljeća kupali na Savi, u potrazi za osvježenjem. Kako navodi Muzej grada Zagreba već 1926. godine gradska općina otkupila je zemljište za javno kupalište te su uređeni obala i sunčalište.

“Postojao je čak i izdvojeni dio za nudistice, takozvani ‘babinjak’. Na kupalištu je istodobno moglo boraviti oko 5 000 ljudi. Za sigurnost plivača brinulo se Društvo savskih čuvara. Tijekom poplave, 1964. godine, kupalište je bilo znatno oštećeno, no unatoč tome, Zagrepčani su ga koristili sve do kasnih osamdesetih godina 20. stoljeća. Godine 1993. izgorjele su i posljednje kabine”, stoji na stranicama muzeja.

Ipak, činjenica da su ljetne vrućine zabilježene desetljećima ranije, ne ide u prilog teoriji da globalno zatopljenje ne postoji.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Zemlja se zagrijava

Globalno zatopljenje dugoročno je zagrijavanje ukupne temperature planeta.Iako ovaj trend zagrijavanja traje već duže vrijeme, njegov tempo se značajno povećao u posljednjih sto godina zbog izgaranja fosilnih goriva. Kako se ljudska populacija povećavala, tako je rastao i volumen sagorijevanja fosilnih goriva. Fosilna goriva uključuju ugljen, naftu i prirodni plin, a njihovo izgaranje uzrokuje ono što je poznato kao ‘efekt staklenika’ u Zemljinoj atmosferi”, pojašnjava časopis National Geographic.

Izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) za prošlu godinu pokazalo je da su rekordi ponovno oboreni, a u nekim slučajevima i probijeni, za razine stakleničkih plinova, površinske temperature, toplinu i zakiseljavanje oceana, porast razine mora, antarktički ledeni pokrivač i povlačenje ledenjaka.

To je izvješće potvrdilo da je 2023. bila najtoplija zabilježena godina, s globalnom prosječnom temperaturom blizu površine od 1,45 stupnjeva Celzijevih iznad predindustrijskih razina. Podaci pokazuju i da je u zadnjem desetljeću zabilježeno 10 najtoplijih godina od kada su 1850. godine počela mjerenja. Europa je prošle godine doživjela svoju drugu najtopliju godinu u povijesti, što je utjecalo na građane porastom broja dana s ekstremnim toplinskim stresom i toplinskih valova. Te povišene temperature pojačale su pojavu i žestinu ekstremnih vremenskih događaja.

Temperature zabilježene u prošlosti nisu negacija globalnog zatopljenja

Isticanje podataka iz prošlosti, primjerice o vrućim ljetnim danima, primjer je selektivnog izvještavanja i nesagledavanja konteksta. Takve se dezinformacije redovito šire među domaćim i stranim korisnicima društvenih mreža.

“Kratkoročne fluktuacije temperature ne poništavaju dugoročne trendove globalnog zatopljenja, koji su potkrijepljeni opsežnim znanstvenim dokazima koji pokazuju stalni porast globalnih prosječnih temperatura u posljednjih 100 godina”, objasnio je portal Lead Stories kada je provjeravao točnost slične klimatske dezinformacije. Portal USA Today također ističe da trendove u globalnoj klimi “treba utvrđivati samo na temelju dugoročnih skupova podataka”, a ne na temelju dnevnih skokova temperature.

Kada smo prošle godine analizirali sličnu tvrdnju,  stručnjaci su nam pojasnili da maksimalno izmjerene temperature na određenoj postaji nisu reprezentativan podatak za objašnjenje klimatskih promjena. Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju DHMZ-a, rekla je za Faktograf kako “pojedini dnevni rekordi ne garantiraju da će i srednje godišnje temperature biti najviše ikada izmjerene”.

Podjednako tako, činjenica da je jednog srpnja, prije nekoliko desetljeća, u Zagrebu zabilježena temperatura zraka od 38 stupnjeva Celzijevih, ne govori da se Zemlja ne zagrijava, odnosno, da se ne nastavlja zagrijavati.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.