Na korisničkom Facebook profilu s kojeg se učestalo šire različite dezinformacije objavljeno je da je u Meksiku ubijeno 37 predsjedničkih kandidata, nakon čega je izabrana predsjednica koja je po vjeroispovijesti Židovka. Korisnik koji dijeli ovu dezinformaciju insinuira da je u pitanju zavjera, čiji je “krajnji rezultat židovski predsjednik (predsjednica) u 99,99 posto katoličkoj zemlji”.
“Slučajnost!? Meksiko je imao 37 ubijenih predsjedničkih kandidata na posljednjim izborima!? Ponavljam 37(‼️) političkih kandidata na zadnjim izborima je UBIJENO‼️ A krajnji rezultat je židovski predsjednik (predsjednica) u 99,99% katoličkoj zemlji‼️ Stvarno da se čovjek zamisli”, stoji u statusu (arhivirano ovdje) uz koji je podijeljeno nekoliko screenshotova iz različitih medija na temu meksičkih izbora.
Nije ubijeno 37 predsjedničkih kandidata
Dakako, u Meksiku nije ubijeno 37 predsjedničkih kandidata na posljednjim izborima, niti je izabrana predsjednica Claudia Sheinbaum Pardo na izborima pobijedila zahvaljujući velikoj zavjeri koja podrazumijeva ubojstva protukandidata i protukandidatkinja.
Rezultati izbora pokazali su da je Claudia Sheinbaum Pardo, koja bi na dužnost predsjednice Meksika trebala stupiti 1. listopada ove godine, dobila 35,9 milijuna (61.1%) glasova birača te je tako postala kandidatkinja koja je dobila najviše glasova u povijesti meksičke demokracije. Također, ona je prva žena izabrana na dužnost predsjednice Meksika i prva osoba židovske vjeroispovijesti na toj funkciji. Govoreći o pogrešnoj informaciji o katolicima u Meksiku, njihov udio u ukupnom stanovništvu Meksika je 77,7%, a ne 99,99%, kako se to navodi u statusu korisnika Facebook profila.
Najkrvaviji izbori u suvremenoj meksičkoj povijesti
Opći izbori u Meksiku održani su 2. lipnja ove godine, a biračko tijelo ove države izabralo je novu predsjednicu na šestogodišnji mandat, 500 članova i članica Zastupničkog doma (Cámara Federal de Diputados) i 128 članova i članica Senata (Cámara de Senadores).
Istog dana održani su u Meksiku i lokalni izbori, na kojima je izabrano osam guvernera na mandat od šest godina te predsjednik vlade Grada Meksika na šestogodišnji mandat. Također, izabrani su zastupnici za trideset i jedan državni kongres i dužnosnici za 1.580 općina. Podsjetimo, Meksiko je federacija koja se sastoji od 31 savezne države i jednog saveznog distrikta, a to je glavni grad Mexico City. Svaka država ima svoj kongres i ustav, dok savezni distrikt ima ograničenu autonomiju s lokalnim kongresom i vladom.
Prije izbora Meksiko je uistinu potresao val ubojstava političkih kandidata i kandidatkinja, zbog čega su ovi opći i lokalni izbori u medijima okarakterizirani kao “najkrvaviji u suvremenoj meksičkoj povijesti”. Do dana izbora ubijeno je 38 političkih kandidata i kandidatkinja, ali nije riječ o kandidatima i kandidatkinjama za predsjedničke izbore, kako se to pogrešno navodi na Facebook profilu korisnika koji širi lažne vijesti. Pišući o političkim ubojstvima prije izbora u Meksiku, svjetski mediji su izvještavali o brojci od 37 ubojstava, pri čemu nije spomenuto posljednje predizborno ubojstvo, koje se dogodilo u noći 1. lipnja, praktički nekoliko sati prije otvaranja birališta. Ubijen je Israel Delgado Vega, kandidat za gradskog vijećnika u gradu Cuitzeo, koji se nalazi u saveznoj meksičkoj državi Michoacán.
U uistinu zapanjujućoj seriji političkih atentata nije ubijen niti jedan predsjednički kandidat ili kandidatkinja. Uvjerljivo najveći broj ubojstava otpada na kandidate i kandidatkinje koji su se natjecali na lokalnim izborima. Ubojstva političara nastavljena su i nakon 2. lipnja; dan nakon izbora ubijena je Yolanda Sánchez, gradonačelnica grada Cotija de la Paz. Četiri dana kasnije, 7. lipnja, ubijena je Esmeralda Garzón Campos, vijećnica u gradiću Tixtla, koji se nalazi u saveznoj državi Guerrero.
Analitičari sigurnosnih prilika u Meksiku tumače da je veliki broj ubojstava političara, odnosno političkih kandidata uzrokovan nastojanjima narko-kartela da ostvare što veći utjecaj na ishod lokalnih izbora.
