“Ne radi se o ničemu neuobičajenom i ovo pismo, kao i konzultacije koje smo obavljali s resorima, također je na tragu naše uobičajene prakse. Dakle nema ničeg izvanrednog”, poručio je Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija, dodajući pritom kako u njegovom dopisu ministarstvima u kojem traži uštede nema ništa neuobičajeno i izvanredno, već se radi o standardnom procesu konzultacija i priprema za jesenski rebalans proračuna (1, 2, 3).
Ministar Primorac tim je riječima nakon sjednice Vlade u četvrtak komentirao pisanje Jutarnjeg lista koji je objavio, kako su naveli, dramatičan dopis ministra financija kojeg je prije mjesec dana uputio svojim kolegama ministrima pozivajući ih na hitne pojedinačne sastanke zbog rebalansa proračuna za ovu godinu, kojim se rashodi žele smanjiti za 1,56 milijardi eura.
“Uzevši u obzir ciljani proračunski manjak za 2024. predstavljen Europskoj komisiji i trenutačnu fiskalnu poziciju Republike Hrvatske, ne postoji fiskalni prostor za daljnja povećanja rashoda državnog proračuna u 2024., već je nužno ozbiljno razmotriti mjere za njihovo smanjenje”, stoji u Primorčevu dopisu.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Proračun za tekuću godinu donesen je u studenom 2023. godine. Primorac je, objašnjavajući sadržaj pisma kojim se od svih resora traži rezanje troškova, naveo kako su rebalansi uobičajena stvar. Naveo je i kako, u pogledu proračunskih rashoda, neki nisu bili planirani ili ne u onoj mjeri u kojoj su stvarno zaživjeli. Odnosi se to, primjerice, na usluge osobne asistencije, inkluzivni dodatak, povećanje dječjeg doplatka, intenzivniju dinamiku obnove od potresa od očekivane. Tu je i povećanje plaća za državni i javni sektor, za koje su rashod također iznad inicijalno planiranih.
“Mi smo planirali povećanje plaća i u proračunu za ovu godinu, za to su bila predviđena sredstva, ali nakon razgovora sa sindikatima je rashod nešto veći nego što smo inicijalno planirali”, rekao je Primorac, dodavši da je Ministarstvo financija odgovorno za provedbu fiskalne politike pa tako prati izvršenje proračuna, prikupljanje prihoda te motivira druge resore na donošenje određenih mjera.
Cilj je Ministarstva financija u tekućoj godini ostvariti planirani deficit od 2,6 posto BDP-a.
“S ciljem ostvarenja tog deficita od 2,6 posto, i s ciljem spuštanja razine javnog duga ispod 60 posto BDP-a obavljali smo konzultacije s resorima – da vidimo kako stoje, kakva je dinamika projekata, što je s rashodima, kakva je dinamika izvršenja rashoda, i da za pravo znamo što nas čeka do kraja godine. Isto tako, da određene preraspodjele sredstava za koje su sami resori rekli da će moći pronaći kao uštede, da sada to deklariramo i da budemo spremni za donošenje rebalansa proračuna”, pojasnio je Primorac.
Kako bi se ostvarili ciljevi koje postavlja ministarstvo financija, svako bi ministarstvo trebalo svoje troškove smanjiti za 10 posto.
Rebalansi su uobičajeni
Kada Primorac govori o tome da su rebalansi proračuna uobičajena stvar i da u tome nema ničeg dramatičnog, potpuno je u pravu. No, u ovoj godini izostao je uobičajeni proljetni rebalans proračuna i to zbog izbornog ciklusa koji je, uostalom, pogurnuo snažniju proračunsku potrošnju.
Superizborna 2024. godina u kojoj su birači izašli na parlamentarne izbore i EU izbore, a krajem godine izaći će i na predsjedničke izbore, odrazila se i na samu državnu kasu.
Još je u studenom prošle godine bilo jasno da je Vlada predložila predizborni proračun težak 32,6 milijardi eura (3,3 milijarde više nego u 2023. godini), dok je u startu proračunska potrošnja u tekućoj godini povećana 11,2 posto.
„Ovo je osmi proračun koji predlažemo u znatno izmijenjenim geopolitičkim okolnostima u kojima nam je, kao što je to bilo i u zadnjih nekoliko godina, prioritet zaštiti najizloženije sugrađane, osigurati stabilnost javnih financija i istodobno ulagati u daljnji razvoj Hrvatske“, govorio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade, predstavljajući proračun za tekuću godinu.
Objašnjavajući zašto su planirani prihodi 28,5 milijardi eura, a rashodi 32,6 milijardi eura kazao je: „Zato da bismo povećali plaće našim građanima, da bismo povećali mirovine našim građanima, da bismo ulagali u provedbu mjera pomoći građanima i gospodarstvu, da bismo ovaj proračun, koji je socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan, stavili u funkciju reformskih procesa, jačanja ekonomskog i socijalnog standarda građana, osobito onih najranjivijih, a posebice naših umirovljenika, ali isto tako da bismo realizirali naše druge prioritete”.
“Povijesni” rast plaća nije bio i realan
Iako je Vlada u taj proračun ugradila “povijesni“ rast plaća u državnim i javnim službama, planirano nije bilo i realno. Kao i mnogo puta ranije, Vlada je donijela okvir, a tek je nakon toga krenula u razgovore sa sindikatima. Naime, tek su u siječnju ove godine, mjesec dana nakon što je proračun donesen, sindikati na uvid dobili novi sustav koeficijenata. Nakon početnog nezadovoljstva uslijedili su razgovori i pregovori o popravljanju predloženih uredbi, a te su korekcije proračunu donijele dodatne izdatke.
Sve je to, kao i proračunske preraspodjele koje je donijela tehnička vlada u ožujku kako bi se osigurala sredstva za 6. paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena težak ukupno 503 milijuna eura, bilo u funkciji osiguranja izborne pobjede. A nakon izbora slijedi otrežnjenje i proračunski rebalans.
Ministar financija danas će priznati da se u kreiranju proračuna razmišljalo predizborno.
„Odluke su se donosile, jest bilo predizborno vrijeme, ali mislim da nitko ne može osporiti donošenje inkluzivnog dodatka i naknade za osobnu asistenciju ili povećanje dječjeg doplatka“, kazao je Primorac.
Rebalansom proračuna, međutim, trebala bi se osigurati i sredstva za osobnu asistenciju. Vlada je, da bi osigurala uskršnji paket pomoći za 830 tisuća umirovljenika “oštetila“ druge ranjive skupine za koje se sredstva osiguravaju u sklopu proračuna Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Tako su za po 30 posto smanjena sredstva namijenjena za osobnu asistenciju te jednokratne naknade kućanstvima koje isplaćuje Zavod za socijalni rad, ali je i manji dio novca za pomoći osiguran iz sredstava namijenjenih isplati starosnih mirovina. Ta bi sredstva, dakle, trebalo nadoknaditi.
Europska komisija još je u studenom upozoravala
Predizborna darežljivost danas dolazi na naplatu. No, da će tako biti znalo se još u studenom prošle godine kada je Hrvatsku Europska komisija upozorila na potrebu obuzdavanja proračunske potrošnje u tekućoj godini.
Komisija je tada prijedlog hrvatskog proračuna ocijenila ekspanzivnim te ponovila ranije preporuke koje podrazumijevaju da se što prije krene u postupno ukidanje mjera energetskih potpora i ostvarene uštede iskoristi za smanjenje državnog deficita.
Na potrebnu proračunskih rezanja upozorio je i Međunarodni monetarni fond (MMF) početkom srpnja u zaključnoj izjavi Misije MMF-a nakon redovite godišnje posjete Hrvatskoj.
Kao što je EK još od prošle jeseni Hrvatsku upozoravala na potrebu postupnog ukidanja energetskih potpora, tako se i MMF dotaknuo vladinih paketa mjera pomoći građanstvu i gospodarstvu. I dok EK govori o postupnom, MMF je za promptno ukidanje široko obuhvatnih mjera za smanjenje troškova života (posebno sniženja poreza i kontrola cijena). To bi, kako navodi MMF, proizvelo uštede od oko 1/3 postotnog boda BDP-a i obnovilo cjenovne signale.
“Sve preostale mjere potpore trebaju biti privremene i usmjerene na najranjivije, a sav prihod veći od predviđenoga treba uštedjeti“, naveo je među ostalim MMF početkom srpnja.
Posluša li Vlada ranije preporuke EK, kao i MMF-ove, na jesen bi se moglo očekivati odustajanje od kontrole cijena energenata i prehrambene košarice. Za očekivati je i da će se prorijediti isplate jednokratnih pomoći građanima, odnosno umirovljenicima i drugim socijalno ugroženim skupinama.
O konkretnim iznosima za uštedu po ministarstvima ministar financija ne želi govoriti “jer su to interni sastanci“. No, što god se bude diralo, rezultat treba biti deficit u okviru 2,6 posto.