Smanjenje emisije stakleničkih plinova nužno je za opstanak planeta, upozorenje je koje pristiže sa svih strana svijeta, dok već osjećamo posljednice globalnog zatopljenja. No, dio publike ne samo da se ne obazire na pozive da se uozbiljimo i počnemo svi skupa voditi brigu o budućnosti, nego ih i tumači u sasvim drugom ključu. Nekima su upozorenja o klimatskim promjenama, kao i ponuđena rješenja, još jedan od pokušaja manipulacije i uspostavljanja kontrole.
Tako se nedavno među domaćim korisnicima društvenih mreža počela širiti tvrdnja da će se nadzor i ograničavanje građana vršiti preko posebnih bankovnih kartica koje prate utjecaj pojedinaca na klimatske promjene.
“MasterCard i Ujedinjeni narodi udružili su snage kako bi proizveli kreditnu karticu koja mjeri vaš ugljični otisak. Nakon što dosegnete ograničenje, više ne možete kupovati”, dio je posta objavljenog na Facebooku 22. srpnja 2024. godine (arhiviran ovdje i ovdje).
Post sadrži i jednominutni video, preuzet s TikToka, u kojem korisnik čita i komentira dijelove članka s portala Climate Depot.
“Klimatski lockdown: Nova kreditna kartica za praćenje CO2 omogućuje praćenje ‘ugljičnog otiska pri svakoj kupnji’ – ‘Prati i smanjuje potrošnju kada dosegnemo maksimalnu emisiju ugljika’ – Mastercard i UN udružuju snage”, naslov je teksta na koji se komentator referira, a objavljen je na Climate Depotu 13. rujna 2021. godine.
Njegov je autor Marc Morano, osnivač portala Climate Depot, američki konzervativac i suradnik Republikanaca, tamošnjoj javnosti poznat kao poricatelj klimatskih promjena (1, 2, 3).
Svaki stanovnik Zemlje ostavlja ugljični otisak
TikToker je pročitao iz Moranovog teksta kako se posebna kartica koja prati ugljični otisak pri svakoj kupnji zove Doconomy i kako je pokrenuta tijesnom suradnjom između Mastercarda, jedne od najpoznatijih tehnoloških kompanija u industriji plaćanja i transakcija, i Ujedinjenih naroda, odnosno Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC).
Doconomy je, za početak, ime švedske tehnološke kompanije koja je “posvećena pokretanju globalne klimatske akcije opremanjem banaka financijskim alatima koji educiraju i potiču pozitivne promjene”. Ta je kompanija u travnju 2019. godine najavila proizvod koji se naziva DO Black, a koji je razvila u suradnji s Mastercardom: “prvu kreditnu karticu na svijetu s ugljičnim limitom”.
Svrha takve kartice bila je uključivanje potrošača na aktivnije djelovanje protiv klimatskih promjena. Njeni pokretači opisali su je kao “radikalni i inovativni alat za zaštitu planeta” jer je za razliku od uobičajenih kartica, ograničenje njenog korištenja bazirala na razini emisija ugljičnog dioksida (CO2) uzrokovanih potrošnjom robe kupljene tom karticom, a ne količinom novca na računu ili dozvoljenim minusom.
S tom je karticom bila povezana i mobilna aplikacija koja je vlasniku omogućavala praćenje i mjerenje CO2 emisija koje generira njegova kupovina i potrošnja. Jednom kada potrošač svojom kupovinom dosegne svoju “ugljičnu kvotu”, bit će mu ograničena daljnja kupovina.
Ugljični otisak (engleski carbon footprint) pojam je koji se upotrebljava za kvantificiranje učinka aktivnosti – osobe, države, tvrtke i drugih subjekata – na klimatske promjene. Povezan je s emisijama stakleničkih plinova (prvenstveno s CO2) koji se ispuštaju proizvodnjom i potrošnjom robe i usluga, a koji su odgovorni za zagrijavanje atmosfere i klimatske promjene. Uz to što velike multinacionalne kompanije i veliki industrijski pogoni imaju značajnu ulogu u zagađenju, svaki stanovnik Zemlje ostavlja ugljični otisak. Grijanje kućanstva, vožnja automobila, kupovina uvozne robe, potrošnja vode – sve to iscrpljuje resurse planeta i ostavlja otisak.
Količina ugljičnog otiska koji pojedinac ostavi povezana je kako s njegovim osobnim bogatstvom, tako i s bogatstvom države u kojoj živi. Konkretnije, povezana je s potrošnjom. Već neko vrijeme se običnim građanima pokušava usaditi svijest o štetnosti kupovine i konzumacije, a savjeti za ograničavanje vlastitog ugljičnog otiska široko su rasprostranjeni. Taj su trend prihvatile i raznorazne privatne kompanije, pa je tržište ekološki održivih proizvoda i onih s niskim ugljičnim otiskom sve razvijenije. No, konzumacija takvih proizvoda, kao i promjena životnog stila, pitanja su osobnog izbora.
Pitanje izbora bila je i kartica koju je prije pet godina predstavio Mastercard. Treba naglasiti da se radi o proizvodu na koji su se potrošači mogli dobrovoljno odlučiti. Nuđene su im slične i “zelene bankovne kartice” koje izravno ili neizravno podržavaju različite ekološke inicijative, primjerice donacijom prilikom svakog “peglanja”. U principu, igralo se na savjest potrošača koji ionako žele smanjiti svoju potrošnju, a kartica s CO2 limitom bi ih mogla na to snažnije potaknuti.
Kakve veze UN ima s tim?
Iako je UN indirektno povezan s ovom idejom, DO Black kartica nije nastala na inicijativu UN-a. Lansiranje ove kartice, kako je pisalo u priopćenju, “označava prvu prekretnicu u podršci koju Doconomy pruža Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) za poticanje globalne klimatske akcije”. Na taj su se korak privatne kompanije, Mastercard i Doconomy, odlučile jer žele doprinijeti ispunjenju ciljeva koji su zacrtani 2015. godine Pariškim sporazumom.
Pariški sporazum pravno je obvezujući međunarodni ugovor o klimatskim promjenama i plan djelovanja za ograničavanje globalnog zagrijavanja. Usvojilo ga je 196 stranaka (država ili zajednica država) na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP21) u Parizu, a stupio je na snagu u studenom 2016. godine.
Njegov sveobuhvatni cilj je zadržati porast prosječne svjetske temperature na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama te ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5 °C. Kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje na 1,5 °C emisije stakleničkih plinova koji nastaju čovjekovim djelovanjem (primarno izgaranjem fosilnih goriva) moraju doseći vrhunac najkasnije prije 2025. godine i smanjiti se za 43 posto do 2030. godine.
Osim sa zemljama potpisnicama Pariškog sporazuma, UN surađuje s privatnim kompanijama, ali na promociji, edukaciji i podizanju svijesti o klimatskim promjenama. Kad su Mastercard i Doconomy predstavili svoju karticu s ugljičnim limitom, pohvalili su tu ideju.
“Mnoge tvrtke već poduzimaju korake kako bi smanjile svoje emisije i stvorile održiviju i otporniju budućnost. Ljudi također razmišljaju o okolišu u svom svakodnevnom životu, uključujući donošenje informiranih odluka o tome što kupuju. Zato sa zadovoljstvom pozdravljamo ovu inicijativu koju je poduzeo Doconomy,” rekla je Patricia Espinosa, izvršna tajnica UNFCCC-a.
Dodatno, izvršni direktor Doconomyja Mathias Wikström objasnio je portalu USA Today da ta kartica “nije bila dio napora UN-a da kontroliraju potrošnju ljudi ili korištenje ugljika” te da UN nema mehanizam da nadzire ugljični otisak i potrošnju svakog građana.
“Nije osmišljena kako bi ograničila potrošnju ljudi, ograničila kamo idu i kako tamo stižu, kontrolirala što kupuju, koga mogu vidjeti, što mogu jesti itd., već da osnaži pojedince da prate vlastiti ugljični otisak i implementiraju održivije izbore potrošnje”, rekao je Wikström.
DO Black više nije na tržištu
Korisnici društvenih mreža podrugljivo su komentirali činjenicu da je DO Black kartica neobavezna, sugerirajući da će uskoro svi biti prisiljeni koristiti ju. Međutim, karticu više ne mogu imati ni dobrovoljci.
Wikström je za USA Today rekao kako je kartica ukinuta 2022. godine kada je Doconomy promijenio svoj poslovni model i prestao izravno pružati usluge potrošačima. Umjesto toga, surađuje s tvrtkama za financijske usluge koje mogu integrirati Doconomyjeve ponude u svoje vlastite proizvode i usluge kako bi podigle svijest o trošku ugljične potrošnje i izbora načina života.
DO Black kartica i informacije o njoj nisu više navedeni na internetskoj stranici te švedske tvrtke. Jedini vidljivi oblik “suradnje” između UNFCCC-a i Doconomyja je dobrovoljni i javno dostupni The Lifestyle Calculator (Kalkulator životnog stila), alat koji pomaže pojedincima da izračunaju svoj ugljični otisak kako bi mogli razumjeti kako njihove svakodnevne odluke utječu na klimu. Kalkulatora tog tipa danas ima napretek (1, 2, 3) i služe isključivo tome da građani sami testiraju koliki je njihov ugljični otisak.
Unatoč tome što se DO Black kartica ugasila 2022. godine, to nije spriječilo teoretičare zavjere da fantaziraju o još jednom pokušaju nadzora koje nam navodno nameće neka skrivena skupina ljudi. Prije godinu dana američki portal PolitiFact pisao je kako su tamošnji korisnici društvenih mreža širili tvrdnju da je DO Black dio programa “Velikog reseta“, odnosno pokušaja da svijetom zavlada jedna totalitarna vlada.
Teorija o Velikom resetu nastala je za vrijeme pandemije Covida-19, nakon što je Svjetski ekonomski forum (WEF), organizacija čije je postojanje nadahnuće brojnih zavjeraša, predstavio ideju “velikog resetiranja” kapitalizma, nakon što je primijećeno da je pandemija povećavala ionako raširenu nejednakost. UN također ima sličan status među tom publikom, prvenstveno zbog Svjetske zdravstvene organizacije, njenog tijela koje je bilo zaduženo za praćenje, informiranje i savjetovanje o koronavirusu.
WEF je, kao i UN, tek pohvalio pokretanje prve kartice s ugljičnim limitom. Međutim, niti jedna od te dvije organizacije ne pokušava, ali ni nema ovlasti, kontrolirati koliko građani troše, odnosno koliki je njihov ugljikov otisak. Nisu to mogli ni uz pomoć nekadašnje DO Black kartice. Radilo se ipak o komercijalnom proizvodu kojemu nije namjera bila kontrola građana. Eventualno samokontrola, ali to nije ni prvi ni zadnji takav proizvod.
