Društvenim mrežama u drugoj polovici srpnja počela se širiti fotografija zastave Srpske pravoslavne crkve iz Topuskog uz komentare u kojima se proziva hrvatska policija jer ne kažnjava takvu praksu, dok se kažnjavaju građani koji ističu zastave HOS-a s natpisom “Za dom spremni”.
“Četnička zastava u Topuskom nesmetano visi. Zar u Topuskom nema hrvatske policije koja bi ovo ruglo od zastave u našoj zemlji skinula i počinitelja našla i dobro ga kaznila… Da je slučajno zastava HOS-a izvješena abolirani bi već počinitelja našli, kaznili ga i bar na mjesec dana zatvorili iako su insignije HOS-a priznate i legalne i niko ih nesmije braniti niti vlasnike tih obilježja kažnjavati”, navodi se u statusu objavljenom 17. srpnja (arhivirano ovdje) s dvije fotografije na kojima se uz crkvu vidi zastava.
Istoga dana, s iste dvije fotografije, objavljen je i status (arhivirano ovdje) u kojem se navodi da su fotografije navodno nastale 7. srpnja u Topuskom. I u tom statusu se navodi da se četničke zastave u Hrvatskoj smiju izvjesiti, dok se ne smije izvjesiti hrvatska zastava s prvim bijelim poljem.
Fotografija zastave uz komentar “Topusko danas, svaki komentar je suvišan” objavljena je 17. srpnja i u statusu (arhivirano ovdje) Udruge hrvatski pravoslavni centar na čijem je čelu Predrag Mišić, koji je prošle godine organizirao okupljanje, uglavnom političara desnice, za pravoslavni Badnjak, a kao cilj udruge i tada je istaknuo želju osnivanja Hrvatske pravoslavne crkve, koja bi bila odvojena od Srpske pravoslavne crkve.
Mišić je nakon parlamentarnih izbora, a uoči sastavljanja nove Vlade, slovio i kao potencijalni kandidat Domovinskog pokreta za ministra branitelja. Mišića je šira javnost upoznala u siječnju 2014. godine kada je u Vukovaru razbio dvojezičnu ploču jer je smatrao da “ćirilici nije mjesto u Vukovaru”. O povijesti Hrvatske pravoslavne crkve, koju je u 2. svjetskom ratu osnovao ustaški poglavnik Ante Pavelić Faktograf je pisao u srpnju 2022. godine.
Potom se počela širiti i video verzija fotografije zastave u Topuskom u koju je umetnuta ratno-huškačka pjesma Marka Perkovića Thompsona u kojoj se poziva na paljenje srpske imovine u Hrvatskoj (arhivirano ovdje). Na snimci piše: “Topusko danas! Četnička zastava! Za barjak HOS-a 4000 eura kazna! Gdje mi živimo“.
Nije izvješena četnička nego zastava Srpske pravoslavne crkve
Za početak, u Topuskom nije izvješena “četnička zastava”, nego zastava Srpske pravoslavne crkve. Slučajeva da se isticanje takve zastave na vjerskim objektima prijavljuje policiji događala su se i ranije u Hrvatskoj. Tako je Večernji list u listopadu 2013. godine pisao da je u Bršadinu, selu nadomak Vukovara s većinskim srpskim stanovništvom, izvješena desetmetarska srpska zastavu s četiri ćirilična “S” na pravoslavnu crkvu. Srpska zastavu s četiri ćirilična “S” jednaka je onoj iz statusa koji problematiziraju njezino postavljanje u Topuskom.
Tada su Večernjem listu iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske objasnili da je isticanje takve zastave u skladu sa hrvatskim zakonom. “To je službena zastava srpske pravoslavne crkve i imaju je pravo, prema zakonu, postaviti na svoje institucije, ali u dvorištu… Danas se u Bršadinu obilježava slava, nešto što je kod katolika crkveni god, i ta zastava je ostavljena tim povodom i imaju dozvolu da bude postavljena tijekom ovog dana”, kazao je tadašnji glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Domagoj Džigumović.
O sličnoj zastavi postavljenoj na pravoslavnoj crkvi u naselju Bratiškovci kraj Skradina pisao je u veljači 2020. godine i Max Portal. I tada su građani postavljanje zastave prijavili policiji, a epilog je bio jednak – nije bilo kazne jer se time ne krši zakon.
Zastava SPC-a na zvoniku pravoslavne crkve Svetog Ilije u selu Blinja, između Petrinje i Hrvatske Kostajnice, 2006. godine izazvala je i prosvjed branitelja. I u tom slučaju je glasnogovornik policije objasnio kako u tome nema ništa nezakonito: “U ovom je slučaju riječ o zastavi koja je vjerski simbol, te iako nije službena zastava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, istaknuta je na vjerskom objektu i nema razloga za njezino uklanjanje”.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Policija nije dobila prijave o isticanju zastave SPC u Topuskom
Iz tih nekoliko primjera može se zaključiti da isticanje zastave Srpske pravoslavne crkve kod vjerskih objekata u Hrvatskoj nije zabranjeno. U skladu s tim, niti isticanje te iste zastave u Topuskom u srpnju mjeseca nije bilo protuzakonito. Isto se može zaključiti i iz odgovora Policijske uprave sisačko-moslavačke koji je prošlog tjedna dobio Faktograf. Policiju smo pitali jesu li dobili prijave o isticanju zastave iz statusa u Topuskom u srpnju, jesu li djelovali po tim prijavama te je li isticanje zastave Srpske pravoslavne crkve u dvorištu vjerskog objekta dozvoljeno hrvatskim zakonima.
“Policija nije zaprimila dojave građana o isticanju zastave Srpske pravoslavne crkve ovog mjeseca u mjestu Topusko”, odgovorili su nam iz PU sisačko-moslavačke te dodali kako su “prava vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj regulirana Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica“. U tom zakonu nigdje se ne zabranjuje isticanje zastava vjerskih zajednica, a u 12. članku stoji: “Zgrade i prostorije namijenjene obavljanju vjerskih obreda nepovredive su, osim u slučajevima i pod uvjetima i na način propisanim posebnim zakonom”.
Na crkvi u Topuskom i ranije je bila izvješena ista zastava
Na internetskim stranicama Eparhije Gornjokarlovačke Srpske pravoslavne crkve, može se pronaći priopćenje da 7. srpnja u Topuskom je “svečano i molitveno proslavljen praznik rođenja Svetog Jovana Krstitelja i Preteče – Ivanjdan, slava hrama u Topuskom”. Prema fotografijama se može vidjeti kako se radi o istoj crkvi iz navedenih statusa.
Na istoj internetskoj stranici, iz priopćenja s ranijih proslava iste slave, može se vidjeti da se ista zastava vijorila i ranijih godina. Zastava je jasno vidljiva u priopćenju iz srpnja 2022. godine i 2021. godine. I iz tih primjera se može zaključiti da se isticanjem zastave Srpske pravoslavne crkve ne krše hrvatski zakoni jer da je to protuzakonito vrlo je vjerojatno da bi i ranijih godina SPC zbog toga dobila kaznu.
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira u svom 26. članku navodi da “tko istakne zastave strane države bez općeg poziva društveno-političke organizacije ili bez odobrenja organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1000,00 eura”. Na temelju toga članka mogu se pronaći i primjeri kada je policija prijavljivala građane zbog isticanja zastava stranih država (1, 2). No, zastava Srpske pravoslavne crkve nije zastava strane države već je zastava vjerske organizacije koja legalno djeluje u Hrvatskoj.
Plenković nije u zakone unio odredbe o zastavi HOS-a
S druge strane, u statusima u kojima je objavljena zastava SPC-a u Topuskom navodi se i da se u Hrvatskoj kažnjavaju stanovnici koji postavljaju znakove HOS-a s ustaškim pozdravom “Za dom spremni”. Za početak, zastava HOS-a s pozdravom “Za dom spremni” nije zastava vjerske organizacije pa su zbog toga ta dva slučaja neusporediva.
Također, u lipnju ove godine Faktograf pisao je o tome da Vlada Andreja Plenkovića već godinama odbija zakonski urediti korištenje simbola HOS-a. Povod za taj članak bila je konferencija za medije na kojoj su se saborski zastupnici Domovinskog pokreta požalili da je zbog isticanja zastave HOS-a na svojoj kući član te stranke vladajuće koalicije dobio prekršajnu kaznu od 700 eura. Muškarac je kažnjen na temelju članka 5. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojem stoji: “Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700 do 4000 eura ili kaznom zatvora do 30 dana”.
Tada su zastupnici Domovinskog pokreta točno kazali da se ni u tom članku, ali niti u cijelom zakonu, ne spominje koje simbole je zabranjeno isticati dok se niti u drugim hrvatskim zakonima izričito ne spominje da je zabranjeno isticati zastavu HOS-a s natpisom “Za dom spremni”.
Vlada Andreja Plenkovića ranije je taj problem pokušala riješiti osnivanjem Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje je svoje zaključke koji su nazvani “Dokument dijaloga” objavilo u ožujku 2018. godine, no do dana današnjeg neobvezujuće preporuke iz tog dokumenta nisu uneseni u zakone.
Vijeće je kao sporna obilježja mržnje navelo “fašistički rimski pozdrav, tzv. Hitlerov pozdrav uz riječi Sieg heil, nacistički znak kukastog križa, nacistički znak ‘SS’, četnička kokarda, ustaško ‘U’, ustaški pozdrav ‘Za dom i poglavnika’ i ‘Za dom spremni’“, ali je navelo i da “ne smatra neprihvatljivim” ni propisivanje iznimke kad je riječ o spornim obilježjima HOS-a.
Izuzeci od zabrane simbola HOS-a
U dokumentu je pisalo: “Demokratsko društvo mora poći od nužnosti uravnoteživanja javnog interesa društvene zajednice da se taj pozdrav ne pojavljuje u javnom prostoru, s jedne strane, i prava dijela hrvatskih branitelja na poštovanje vojnih insignija sa spornim pozdravom, pod kojim su se (htjeli to ili ne, slučajno ili namjerno, nesvjesno ili svjesno) oni borili u Domovinskom ratu za demokratsku Republiku Hrvatsku. Drugim riječima, u opisanim specifičnim okolnostima moglo bi se razmotriti uvođenje iznimke kada je riječ o javnoj uporabi pozdrava ‘Za dom spremni’. Racionalno je zaključiti da bi ta iznimka trebala biti sadržana u propisima kojima se uređuju prava hrvatskih branitelja, a mogla bi ići u dva smjera:
Prvo, ako se pojedine hrvatske vojne formacije prvotno osnovane izvan regularnih obrambeno-redarstvenih postrojbi RH, nesmetano koristile taj pozdrav kao ‘službenu’ oznaku na svojim zastavama, grbovima itd. u razdoblju od 1991. do 1995. godine ne bi postojala obveza uklanjanja spornog pozdrava s tih insignija
Drugo, buduća dopustivost javne uporabe spornih vojnih insignija morala bi se striktno vezati za događaje na kojima se, na javnim mjestima (uključujući groblja) odaje poštovanje braniteljima koji su poginuli za Republiku Hrvatsku boreći se pod tim insignijama. Izvan navedene iznimke, uređenje tog pozdrava i dalje bi bilo istovjetno uređenju svih ostalih prima facie obilježja mržnje”.
Nakon što je Vijeće donijelo te zaključke, premijer Andrej Plenković je na konferenciji za medije u veljači 2018. izjavio da smatra kako se simboli HOS-a i pozdrav “Za dom spremni” mogu koristiti samo u iznimnim slučajevima uz prethodno dopuštenje.
“Budući da je pitanje rada ovog Vijeća bilo povezano i sa konkretnim slučajem ploče HOS-a koja je bila postavljena u Jasenovcu, jasno je da je i Vijeće, a to je i vrlo čvrst i nedvosmislenim moj stav, da je pozdrav koji je na toj ploči, a koji je registriran kao dio statutarnih odredbi određenih udruga koje se vežu na aktivnosti HOS-a tijekom Domovinskog rata, suprotan Ustavu u Republici Hrvatskoj. Ali Vijeće je uvažilo i činjenicu da se u striktno pravno propisanim situacijama može koristiti kao iznimka uz posebno prethodno dopuštenje”, kazao je te 2018. godine Plenković na konferenciji za medije.
Visoki prekršajni sud se pozvao na smjernice Vijeća
Kao što smo već naveli, preporuke Vijeća nikada nisu jasno unesene u hrvatske zakone, a ključan problem se krije u neujednačenoj sudskoj praksi kod kažnjavanja simbola HOS-a i pozdrava “Za dom spremni”.
No, iako preporuke Vijeća nisu unesene u zakone, u jednoj od recentnijih presuda iz veljače ove godine, a o kojoj je Visoki prekršajni sud izvijestio u svibnju, taj sud se pozvao upravo na njih. Zaključio je da “Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Rijeci nije primjereno mjesto izražavanja pijeteta poginulim braniteljima u Domovinskom ratu isticanjem transparenta sadržaja: ‘ZDS, HOS-DOMOVINI NA PONOS’ s grbom HOS-a”.
“Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je djelomično potvrdio prvostupanjsku presudu kojom su okrivljenici proglašeni krivim zbog remećenja javnog reda i mira isticanjem transparenta sadržaja: ‘ZDS, HOS-DOMOVINI NA PONOS’ s grbom HOS-a, na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Rijeci, budući da se ne radi o primjerenom mjestu za odavanje takve počasti poginulim braniteljima u Domovinskom ratu kao iznimke od nedopustivosti korištenja jednoznačnih spornih obilježja koja se identificiraju s idejama totalitarizma, a u smislu preporuke Dokumenta dijaloga Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima”, naveo je Visoki prekršajni sud u svojem priopćenju.
Sud se u svojoj presudi pozvao na smjernice o Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.
“I prema stavu ovog drugostupanjskog suda, postavljanjem navedenog transparenta na kojem su jasno istaknuta slova ‘ZDS’ koja predstavljaju općepoznatu skraćenicu pozdrava „Za dom spremni“ te grba Hrvatskih oružanih snaga (HOS) s pozdravom ‘ZA DOM SPREMNI’ na zastavi, okr. S. K., okr. T. B. i okr. S. G. su na javnom mjestu – Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Rijeci time uznemirili javnost isticanjem simbola mržnje, prijetnje, straha i netrpeljivosti prema drugim narodima. Naime, navedeni pozdrav ima jednoznačno obilježje fašizma jer je nesporno korišten kao službeni pozdrav Ustaškog pokreta i totalitarnog režima Nezavisne države Hrvatske (NDH) koji pokret je iznikao iz fašizma, temeljenog između ostalog i na rasizmu te implicira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti i manifestira rasističku ideologiju, kao i podcjenjivanje žrtava zločina protiv čovječnosti te korištenje tog pozdrava u javnom prostoru po ocjeni ovog suda, predstavlja remećenje javnog reda i mira u smislu čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira”, navodi se u tekstu presude.
“Nadalje, i odredba čl. 39. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014) propisuje zabranu i kažnjavanje svakog pozivanja ili poticanja na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. Pri tome i činjenica da je postupanje okrivljenika snimljeno i objavljeno u medijima, potvrđuje dostupnost opisanog ponašanja neograničenom broju građana, dakle, široj javnosti zbog čega je posljedica stvaranja nemira značajnijeg intenziteta”, dodaje se u presudi pripadnicima riječke navijačke skupine Armada.
Zaključno, u navedenim statusima nije prikazana “četnička zastava” već službena zastava Srpske pravoslavne crkve koja, prema hrvatskim zakonima, smije biti izvješena kod vjerskih objekata.