Faktograf je nedavno objavio članak u kojem smo ustvrdili kako premijer Andrej Plenković obmanjuje javnost kada govori da Hrvatska prolazi kroz proces iseljavanja kakav je bio i u drugim novim članicama iz istočne i srednje Europe. Naime, podaci pokazuju da je u tim zemljama doista bilo iseljavanja, ali ne u tolikoj mjeri i da je Hrvatska u tom procesu prošla najgore. U razdoblju od (2013.–2022.) Hrvatska je, u odnosu na preostale zemlje koje su zabilježile pad broja stanovnika, imala značajno najveći pad od 9,4 posto.
Analizirajući tu temu primijetili smo i kako istraživanja pokazuju i da razlozi iseljavanja više nisu prvenstveno ekonomske prirode, pogotovo kod mlađe populacije, već se radi o tome da iseljavaju zbog loše društvene klime. Dakle, ne odlaze “trbuhom za kruhom”, već bježe od društva opterećenog korupcijom.
Kako bismo dodatno potvrdili taj trend, Faktograf je kontaktirao Institut za istraživanje migracija koji je 2022. godine proveo anketno istraživanje na nacionalno reprezentativnom uzorku mladih (njih 1 040) od 18 do 29 godina. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora. Sveukupno je bilo 75 pitanja, a ugrubo, tematske kategorije su bile socio-demografska pitanja, namjera odlaska iz Hrvatske, razlozi namjere odlaska iz Hrvatske, razlozi za ostanak u Hrvatskoj, mišljenja o inozemnim državama i mišljenja o životu u Hrvatskoj (razlozi nezadovoljstva / zadovoljstva).
“Nepotizam je dio svakodnevice”
Iako Institut još uvijek analizira pristigle rezultate, za Faktograf su izdvojili odgovore ispitanika na osam pitanja koji podupiru ranije navedenu tezu.
“Financije nisu glavni i jedini razlog iseljavanja iz Hrvatske. Mladi percipiraju opću društvenu, političku i gospodarsku klimu negativno – što je također potisni faktor za iseljavanje, potencijalno važniji i od financijskih razloga”, izjavio je za Faktograf Ivan Balabanić, viši znanstveni suradnik na Institutu. Dodao je i kako je istraživanje pokazalo da je 65 posto mladih nezadovoljno općom političkom klimom u Hrvatskoj.
Mladi, također, misle i kako se rad u Hrvatskoj previše oporezuje.
Potrebe mladih na margini, plaće niske, budućnost siva
Potrebe mladih na margini, plaće niske, budućnost sivaZabrinjavajući su i odgovori na pitanja o potrebama mladih i razvoju gospodarstva. Čak 67 posto ispitanika (kada se zbroje ocjene 4 i 5) se uglavnom ili u potpunosti slaže s tvrdnjom da hrvatsko gospodarstvo nema dobre razvojne perspektive. Njih pak 73 posto se uglavnom ili u potpunosti slaže i s tvrdnjom da su potrebe mladih na margini društvenih pitanja. Samo je 1,5 posto ispitanika ovoj tvrdnji dalo ocjenu 1 – da se s time u potpunosti ne slažu.
Nastavno na tu tematiku, mladi su ipak nešto podjeljeniji oko tvrdnje da se hrvatski radnici mijenjaju jeftinom uvoznom radnom snagom. Njih 37,6 posto misli da je ta tvrdnja apsolutno točna. S druge strane, više od pola ispitanika (54,4 posto) misli kako su hrvatske plaće preniske za hrvatski životni standard. Tu podsjećamo kako je Vlada na sjednici prije mjesec dana usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koje su se time povećale za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok je tim potezom predsjednicima Republike, Vlade i Sabora plaća narasla za oko 70 posto.
Faktograf je nedavno pisao o tome kako će prosječna mirovina, i nakon posljednjeg povećanja biti tek nešto viša od 47 posto prosječne plaće za lipanj. Ta statistika, koja je u vrijeme provođenja ankete bila još i gora, nekome tko se tek krenuo ostvarivati na tržištu rada zasigurno nije motiv da provede radni vijek u Hrvatskoj. Kako smo pisali, “od listopada 2016. godine kada je Plenković preuzeo Vladu do danas, unatoč samohvali Vlade o rastu mirovine, udio sveukupne neto mirovine (bez međunarodnih ugovora) u prosječnoj plaći pada”.
Ne čudi stoga i da se 57,3 posto ispitanika u potpunosti slagalo s tvrdnjom “Razočaran/na sam u političku vlast”. S onima koji se uglavnom slažu s tom tvrdnjom postotak raste na 77.
Neravnomjerni regionalni razvoj
Iseljavanju doprinosi i neravnomjerni regionalni razvoj. Već desetljećima Hrvatska muku muči s depopulacijom u ruralnim i industrijski nerazvijenim krajevima – što je pogotovo primjetno u Slavoniji koja je tu pretrpjela najveći teret. Telegramov Drago Hedl imao je cijeli serijal o tome kako je europski novac koji je premijer Andrej Plenković preko Projekta Slavonija upumpavao u Slavoniju na kraju usmjeren na gomilu projekata upitne mogućnosti dodavanja novih vrijednosti društvu. Dobru analizu tog projekta donio je i Jutarnji list.
Tužna istina je da se sredstva često ne usmjeravaju regijama prema potrebama, već se usmjeravaju prema regijama u kojima vladajući žele zadržati vlast ili vratiti dug za raniji dobro ostvareni rezultat. Dobar primjer toga je procvat Zadra, dok je ministar prometa u vladi Ive Sanadera bio Zadranin Božidar Kalmeta.
Ne čudi stoga da se čak 49,8 posto mladih ispitanika u potpunosti složilo s tvrdnjom da se u Hrvatskoj sustavno potiče neravnomjerni regionalni razvoj.
Mediji ovisni o politici
Mediji ovisni o politiciFaktor koji je mladima bitan kada razmišljaju o odlasku iz zemlje je i sloboda medija. Samo 8,4 posto ispitanika misli da je ona u Hrvatskoj do kraja zadovoljavajuća. Zanimljivo, većina se djelomično ili u potpunosti slaže s tvrdnjom kako sloboda medija ovisi o političkim strankama/vlasti – 30,2 posto ispitanika je toj tvrdnji dalo ocjenu 4, a njih 34,1 ocjenu 5.
Prema ljestvici “Reportera bez granica” Hrvatska je ove godine na 48 mjestu po slobodi medija (od 180 država u kojima se mjeri). U odnosu na prošlu godinu, to je pad za šest mjesta, a kraj detaljnije analize za Hrvatsku navedeno je i kako “sama hrvatska Vlada predstavlja opasnost za slobodu medija”. Konstatacija je to koja bi zabrinula mnoge čelnike demokratskih vlada diljem razvijenog svijeta (ili onog koji želi ići u tom smjeru) – ali ne i premijera Plenkovića koji u svemu vidi samo spregu interesnih skupina protiv njega. Štoviše, otišao je toliko daleko da je portale Index.hr, Telegram i 24 sata te tjednik Nacional i televiziju N1 svojedobno prozvao “osovinom zla” te je čak i zbog tekstova u kojima se propitkivala odgovornost ministrice kulture i medija Nine Obuljen u aferi izvlačenja EU novca osobno prozivao višestruko nagrađivanu Telegramovu istraživačku novinarku Doru Kršul. Teško da se sličan slučaj u novije vrijeme može pronaći unutar neke druge članice Europske unije, s izuzetkom Mađarske.
