Rano u subotu Izrael je izveo niz zračnih napada na Iran, rekavši da cilja vojne lokacije kao odmazdu za napad balističkim projektilima koje je Islamska Republika ispalila na Izrael ranije ovog mjeseca. Veoma brzo, već u subotu, društvenim mrežama kružile su fotografije koje navodno prikazuju te napade.
“Izgleda da je Izrael napao Iran! Mete vojna postrojenja u okolini Teherana“, status je jednog domaćeg korisnika Facebooka, objavljen u subotu, 26. listopada 2024. godine, u ranim jutarnjim satima (arhiviran ovdje).
U post su umetnute dvije fotografije koje bi trebale pokazivati eksplozije i palež u okolici Teherana nakon zračnih napada.
Fotografija požara stara je preko tri godine
Za jednu od priloženih fotografija sigurni smo da nije nastala ovog mjeseca. Radi se o fotografiji koja pokazuje ogromnu vatru i pozamašan crni oblak dima iznad grada (na gornjoj snimci zaslona nalazi se s desne strane). Kada smo ju ubacili u dva servisa za obrnutu pretragu fotografija, TinEye i Google Lens, došli smo do podatka da je prvi put objavljena u lipnju 2021. godine.
Fotografija potječe iz medijskih izvješća o požaru u rafineriji nafte u predgrađu glavnog grada Irana (1, 2, 3). O tom su događaju izvijestili i domaći mediji (Slobodna Dalmacija i Telegram) koristeći upravo tu fotografiju u opremi. Ona je u vlasništvu francuske novinske agencije AFP, a snimio ju je teheranski fotograf Atta Kenare.
“Fotografija snimljena 2. lipnja 2021. godine prikazuje dim koji suklja s mjesta požara u rafineriji u glavnom gradu Irana Teheranu. Žestoki požar izbio je u rafineriji u južnom Teheranu nakon što je curila i eksplodirala cijev za tekući plin, rekao je šef kriznog tima glavnog grada na državnoj televiziji”, opis je fotografije koja stoji u AFP-ovoj arhivi.
Prema pretraživačima TinEye i Google Lens, druga fotografija pojavila se nedavno. Dijeli se intenzivno na društvenim mrežama, a neki mediji koristili su ju kad su izvijestili o izraelskom napadu na Iran 26. listopada (1, 2, 3).
The Times of Izrael ju koristi u svom izvještaju, ali uz opasku: “Nepotvrđena slika koja kruži društvenim medijima navodno prikazuje mjesto eksplozije u području Teherana u ranim jutarnjim satima 26. listopada 2024. godine, dok Izrael objavljuje da izvodi ‘precizne udare’ na iranske vojne ciljeve”.
Iranska vojska priopćila je kako su udari ciljali vojne baze u pokrajinama Ilam, Khuzestan i Teheran i prouzročili “ograničenu štetu”. To je posljednja u nizu razmjena vatre između tih dviju zemalja. Kako pišu svjetski mediji, ovim napadom raste rizik od sveobuhvatnog rata na Bliskom istoku.
Opisi koji ne odgovaraju fotografijama
Već godinu dana, otkako je Izrael krenuo u oružanu odmazdu protiv stanovništva palestinskog Pojasa Gaze, tvrdeći da cilja na militantnu islamističku skupinu Hamas koja ga kontrolira, svijet obilaze uznemirujuće snimke eksplozija, razaranja i ubojstava. Te materijale, osim civila i reportera na terenu, dijele i izraelski vojnici (1, 2, 3).
Za mnoge promatrače, to je “najdokumentiraniji genocid” u povijesti čovječanstva (1, 2). To dokumentiranje, i napor ljudi s terena, preko godinu dana ometaju fabricirani ili neautentični materijali koji se rapidno šire društvenim mrežama.
Veoma često dezinformacije o vojnim operacijama i napadima na Bliskom istoku dolaze u formatu koji smo u ovom tekstu analizirali: uz opis događaja koji se uistinu dogodio objavljuju se fotografije i snimke nastale na nekom drugom mjestu ili u drugom razdoblju. Faktograf je pisao o nekoliko takvih slučajeva.
U siječnju su se Facebookom širile stare fotografije za koje se tvrdilo da prikazuju bombardiranje Jemena, odnosno “odgovor” američke i britanske vojske na ranije akcije jemenskih Huta oko Crvenog mora. U travnju je dijeljena fotografija iz 2019. godine koja pokazuje kamione iranske vojske tijekom službene proslave, a pisalo se da prikazuje iranska vojna vozila koja prenose oružje u Siriju (kao iranski odgovor na izraelski napad na konzulat u Damasku). Ove jeseni su se širile fotografije uređaja koji nisu povezani s napadom pagerima za koje se krivi Izrael, a u kojem je ubijeno najmanje 37 Libanonaca.
I fotografija iz Facebook posta koji smo proučavali pojavljivala se ranije ove godine uz netočan opis. Kako je u travnju pisao Reuters, širila se vijest o eksploziji u Teheranu koja je uslijedila nakon iranskog napada na izraelski teritorij. Ta je “vijest” bila potkrijepljena tri godine starom fotografijom požara u rafineriji. Ovog mjeseca fotografija je ponovno reciklirana uz tvrdnju da je nastala tijekom niza zračnih napada koje je Izrael izvršio na Iran.
Ocjenjujemo sadržaj posta djelomično netočnim jer, pored fotografije koja možda jest nastala u kontekstu, mjestu i vremenu koji su navedeni, sadrži i jednu koja s tim događajem nema veze.
