Razotkriveno

Fotografije eksplozija ne pokazuju američki i britanski napad na jemenske Hute

Facebookom se šire fotografije za koje se tvrdi da prikazuju nedavne napade na Jemen. Međutim, neke su snimljene još 2015. godine.
Foto: Hina/EPA/HOUTHIS MEDIA CENTER

Društvenim mrežama šire se fotografije koje se pogrešno vezuje uz najnovija zbivanja na Bliskom istoku. Kako je to nerijetko slučaj kad je riječ o ratu ili oružanom sukobu, uz opis događaja koji se uistinu dogodio objavljuju se fotografije snimljene na nekom drugom mjestu ili u drugom razdoblju.

“Svi koji su umanjivali znacaj, tezinu i posljedice po Izrahel, operacija koje su sprovodili Huti u C. Moru, kao odgovor imaju udruzeni napad na Jemen, na celu sa Amerikom i UK..”, stoji u opisu posta objavljenog 12. siječnja 2024. godine na Facebooku (arhiviran ovdje).

Screenshot/Facebook

U tom su postu objavljene četiri fotografije navodno nastale u Jemenu tijekom nedavnih američkih i britanskih zračnih napada. Ti su napadi započeli ranije ovog mjeseca kao odmazda za napade jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru.

Huti, pobunjenici koji kontroliraju dijelove sjevernog i zapadnog Jemena, na taj su način odlučili podržati Palestinu čiji je Pojas Gaze od listopada pod izraelskom paljbom. Huti kažu da ciljaju brodove koji su u izraelskom vlasništvu, pod njegovom zastavom ili upravljanjem, ili one koji idu prema izraelskim lukama. Međutim, piše BBC, mnogi nemaju nikakve veze s Izraelom. Zbog toga su velike pomorske kompanije prestale koristiti Crveno more (kroz koje obično prolazi gotovo 15 posto globalne pomorske trgovine) i kretati se alternativnom, puno dužom, rutom oko južne Afrike.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Američka i britanska vojska prvi put su snažno vojno reagirale 11. siječnja 2024. godine, bombardiravši desetak lokacija u Jemenu. Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da je napad “izravan odgovor” na ranije akcije Huta oko Crvenog mora. “Napadi [Huta] ugrozili su američko osoblje, civilne pomorce i naše partnere, kao i trgovinu te slobodu plovidbe”, stoji u Bidenovom priopćenju. Britanski premijer Rishi Sunak rekao je da je akcija “nužna i proporcionalna” izravnoj prijetnji “brodovima Ujedinjenog Kraljevstva, a time i samom Ujedinjenom Kraljevstvu”.

Od tada se društvenim mrežama ne prestaju širiti snimke velikih požara i snažnih eksplozija u Jemenu. Međutim, neke od njih su upitne autentičnosti. Što se tiče objave koju smo analizirali, utvrdili smo da sve četiri fotografije nisu nastale usred posljednjih napada na Jemen. Jedna je nastala 2015. godine u Jemenu (arhivirana ovdje), a dvije u Saudijskoj Arabiji (arhivirane ovdje i ovdje) 2022. godine. Za četvrtu fotografiju (arhivirana ovdje), utvrdili smo da postoji barem od prosinca 2021. godine, s naznakama da je snimljena u Siriji.

Napad u saudijskom gradu Jeddahu prije dvije godine

Kada se prvu fotografiju učita u TinEye, alat koji vrši internetsku pretragu na temelju fotografije, najstariji rezultat vodi na članak novinske agencije Reuters objavljen 25./26. ožujka 2022. godine pod naslovom “Saudi Aramcovo skladište nafte pogođeno u napadu Huta, bukti požar”.

 

Screenshot/Facebook

“Jemenski Huti priopćili su da su u petak izveli napade na saudijske energetske objekte, a koalicija predvođena Saudijskom Arabijom priopćila je da je pogođena stanica za distribuciju naftnih proizvoda naftnog diva Aramco u Jeddahu, što je izazvalo požar u dva spremnika, ali nije bilo žrtava”, izvijestio je Reuters u tom članku. U njegovoj je opremi i fotografija s mjesta događaja (u vlasništvu Reutersa) ispod koje piše: “Pogled na požar u Aramcovom skladištu nafte nakon napada, u Jeddahu, Saudijska Arabija, 25. ožujka 2022.” Ta se fotografija danas širi na društvenim mrežama, ali izrezana, promijenjenih dimenzija i promijenjenog opisa. Neki su portali za provjeru činjenica također utvrdili da slika prikazuje eksploziju u Saudijskoj Arabiji, a ne one nedavne u Jemenu (1, 2).

Za drugu fotografiju najstariji su rezultati preko pretrage TinEyea također iz ožujka 2022. godine. Tu se fotografiju u originalnom obliku može naći na platformi za distribuciju fotografija Alarmy, gdje uz nju stoji opis da se radi o Aramcovom skladištu nafte u plamenu. Piše i da je ta fotografija snimljena 25. ožujka 2022. u Jeddahu. Na originalnoj fotografiji se vidi više detalja (primjerice zrakoplov koji leti iznad plamena), dok je ona s društvenih mreža izrezana, a na nju je nalijepljen i natpis na hebrejskom te link koji vodi na izraelski kanal na Telegramu.

Screenshot/Facebook

Napad se dogodio nekoliko dana prije utrke Formule 1 u Jeddahu pa je o tome 26. ožujka 2022. godine izvijestio i portal Race Fans koji prati događaje iz svijeta moto sporta. U članku stoji da će organizatori natjecanja razmotriti sigurnosne mjere, a u opremi se nalazi i fotografija plamena Aramcovog skladišta. Utrka se na kraju ipak održala.

Inače, Jemen je već godinama poprište krvavog rata. Oružani sukob u Jemenu vodi se između koalicije predvođene Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima i pobunjenih Huta koje podržava Iran. Huti su zauzeli glavni grad i veći dio sjevernog Jemena 2014. godine kada su zbacili međunarodno priznatu vladu. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati intervenirali su u ratu 2015. kako bi pokušali vratiti vladu, ali sukob se odužio do danas. Prema međunarodnoj nevladinoj organizaciji Human Rights Watch, sve zaraćene strane počinile su bezbrojna kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava koja su rezultirala stradavanjem civila, a usprkos šestomjesečnom primirju 2022. godine, ta kršenja su se nastavila.

Fotografija snimljena u Jemenu, ali 2015. godine

Treća fotografija iz analiziranog posta, suprotno tvrdnji, nastala je puno ranije. Rezultati TinEyea upućuju na sadržaje objavljene u ožujku 2015. godine. Originalna fotografija u vlasništvu je agencije EPA, a nastala je u Sani, glavnom gradu Jemena.

Screenshot/Facebook

Ogromni oblaci dima dižu se iznad zgrada tijekom zračnih napada koje je savez predvođen Saudijskom Arabijom navodno izveo na skladište oružja u Sani, Jemen, 30. ožujka 2015. godine”, stoji u opisu fotografije na internetskim stranicama agencije. Tu su fotografiju tada koristili mediji poput BBC-a i New York Timesa, koji su izvijestili o krizi u Jemenu. Saudijske snage tih su dana provodile zračne napade na položaje pobunjenih Huta u Jemenu, a uz vojna skladišta, zračnim napadima bio je pogođen izbjeglički kamp u kojem je poginulo barem 29 civila. Meksičko dopisništvo AFP-a, u svojoj je nedavnoj analizi također utvrdilo da je riječ o fotografiji koja je povezana s tim događajima.

Dok smo za prve tri fotografije pronašli više dokaza koji ukazuju na to da nisu snimljene u siječnju ove godine u Jemenu te uspjeli identificirati točno vrijeme i lokaciju njihovog nastanka, za posljednju fotografiju, onu naniže rezolucije i s najmanje detalja, sa sigurnošću možemo tvrditi samo to da se pojavljivala prije posljednjeg sukoba.

Screenshot/Facebook

Tu su fotografiju u prosincu 2021. godine koristili mediji koji objavljuju na arapskom (1, 2) i hebrejskom jeziku (1, 2) kao opremu za članke o izraelskim napadima na Siriju. Izraelski portal Bhol.co.il napisao je ispod te fotografije da je snimka zaslona sa sirijske televizije, dok drugi nisu naznačili tko je vlasnik ili autor fotografije. Tog je mjeseca, prema izvještajima sirijske medijske agencije SANA, koje su prenijeli i drugi mediji (1, 2) Izrael izvršio zračni napad na sirijsku luku Latakia, napravivši “značajnu materijalnu štetu”. Otkako je izbio rat u Siriji, Izrael je izveo stotine zračnih napada na sirijski teritorij, ciljajući na trupe sirijske vlade, kao i na snage koje podržava Iran i borce Hezbollaha.

Ovakvo dijeljenje fotografija koje nisu nastale u kontekstu, mjestu i vremenu koji su navedeni sve je češće u posljednje vrijeme, posebice za vrijeme ratova ili prirodnih katastrofa. Slične se situacije ponavljaju kad je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu (1, 2, 3, 4), ratu u Gazi (1, 2, 3) ili krizom koja se razvija oko Crvenog mora (1, 2, 3). Takav je slučaj i s objavom na Facebooku koju smo analizirali u ovom tekstu.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.