Sredinom ovog mjeseca šokantne i potresne vijesti o detonacijama komunikacijskih uređaja u Libanonu obišle su svijet. Uznemirujući prizori ozlijeđenih, krvavih i osakaćenih ljudi kružili društvenim mrežama.
Dok svjetska javnost, ali i lokalno stanovništvo, očima širom otvorenih motri događanja u susjednom Izraelu i rat u Gazi i strahuje od totalne eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ovi su napadi unijeli dodatan nemir, koji je zasigurno pojačan i činjenicom da se paralelno s vijestima, šire i netočne ili neprovjerene informacije.
Već danima takve informacije kolaju društvenim mrežama na engleskom jeziku, ali se polako prelijevaju i na domaći teren. Među njima su i sadržaji koji nisu povezani s napadima u Libanonu.
“Novi, treći po redu, talas eksplozija komunikacionih uređaja u Libanu, pretežno na severu zemlje
Više od 450 ljudi je povređeno, a 14 je poginulo usled današnjih eksplozija komunikacionih uređaja u Libanu.
U post su umetnute četiri fotografije uređaja koje se tvrdi da su dio serije napada koji su se dogodili 17. i 18. rujna 2024. godine u Libanonu, za koje se vjeruje da ih je, usred oružanog sukoba, počinio Izrael, mada to danima nije službeno nije priznavao, ali ni poricao.
Prema prvim izvještajima, u tim su napadima – nakon što su komunikacijski uređaji (od kojih je neke koristila oružana skupina Hezbollah) eksplodirali diljem zemlje – poginule najmanje 32 osobe, uključujući djecu, a tisuće ih je ozlijeđeno. Eksplozijom pagera ubijeno je 12, a eksplozijom walkie-talkija 20 osoba. Libanonski ministar zdravstva Firass Abiad rekao je nešto kasnije da je u dva napada ubijeno 37 osoba.
Fotografija uništenog iPhonea stara je barem tri godine
Nakon napada, neki su uspaničeni Libanonci, strahujući da svaki uređaj koji posjeduju može biti iskorišten kao oružje, bacali prijenosne baterije, isključivali komponente solarnog napajanja i spavali s mobilnim telefonima u drugoj prostoriji. Škole i fakulteti bili su privremeno zatvoreni, a ljudi su izbjegavali prenapučena javna mjesta jer, kako piše France24, “ne znaju tko bi mogao eksplodirati”.
Istovremeno se na društvenim mrežama počelo pisati kako su uz pagere i walkie-talkije eksplodirale i druge naprave iako o tome nema službenih potvrda.
Neki, poput gore navedene Facebook stranice, to su pokušali dokazati fotografijama. Jedna od tih fotografija prikazuje razbijeni mobitel za koji se tvrdi da je iPhone eksplodirao u Libanonu ovog mjeseca.
Googleova obrnuta pretraga fotografija pokazala nam je da se fotografija s takvim opisom masovno dijelila proteklih dana, na različitim platformama i različitim jezicima, no istina je da se na internetu pojavila još 2021. godine, na egipatskoj stranici Cairo24, kao dio izvještaja o požaru (1, 2). Nekoliko je portala za provjeru točnosti tvrdnji također istom metodom utvrdilo da se radi o fotografiji koja nije nastala ovog mjeseca u Libanonu (1, 2, 3, 4).
Isti post sadrži i fotografiju brave koja se otključava otiskom prsta za koju se također masovno tvrdi da je dio napada detonacijom komunikacijskih uređaja.
Međutim, na fotografiji se jasno vidi oštećenje zida oko čitača, ali ne i samo oštećenje čitača. Kako je analizirao France 24, tragovi eksplozije na zidu pokazuju da sam čitač vjerojatno nije eksplodirao. Veća je vjerojatnost da se eksplozija dogodila na drvenom okviru koji se nalazi iznad čitača. Uz to, osim na društvenim mrežama, ne može se pronaći izvore koji potvrđuju tvrdnju da su i čitači otisaka prstiju među ubojitim napravama.
Za ostale dvije fotografije utvrdili smo da jesu objavljene u člancima i prilozima vezanim uz događaje od 17. i 18. rujna u Libanonu (1, 2). Prva prikazuje ostatke pagera koja je u vlasništvu francuske novinske agencije, AFP-a. Na internetskim stranicama agencije stoji da je fotografija snimljena 18. rujna 2024. godine u južnom predgrađu Bejruta te da “prikazuje ostatke eksplodiranih dojavljivača izloženih na nepoznatoj lokaciji”.
Druga fotografija prikazuje walkie-talkie japanskog proizvođača Icom, model IC-V82. To su modeli koji su eksplodirali u drugom valu napada. The New York Times tu je fotografiju koristio kao opremu članka u kojem je objašnjeno da walkie-talkiji imaju puno više eksploziva od pagera. Ispod fotografije naveli su da je snimljena nakon napada 18. rujna te da je preuzeta s Telegram kanala Al madina TV-a.
Neselektivni napadi
Hezbollah, utjecajna politička stranka i skupina šiitskih muslimana koja kontrolira najmoćnije oružane snage u zemlji, već neko vrijeme izbjegava koristiti mobilne uređaje i libanonsku državnu telekomunikacijsku mrežu, radi sigurnije komunikacije i zbog straha od izraelskih upada. Prema pisanju Reutersa, Hezbollah je prije pet mjeseci nabavio pagere i walkie-talkije.
Međutim, nedavno smrtonosno manipuliranje tim elektroničkim uređajima, odnijelo je i živote civila (ili ih teško ozlijedilo: prema izjavama tamošnjih liječnika 60-70 posto ozlijeđenih moralo je ukloniti barem jedno oko). Kako je rekao ministar Abiad, neki od napada dogodili su se ljudima dok su bili na tržnicama, neki od njih vozili su se automobilima ili posjećivali obitelj i prijatelje, zbog čega je stav Libanona da se “radi o neselektivnom napadu u koji je uključeno puno civila”.
UN-ovi stručnjaci za ljudska prava osudili su napad i opisali ga kao “zastrašujuće” kršenje međunarodnog prava. Tog je stava i jedna od najvećih organizacija za ljudska prava, Amnesty International.
“Masovne eksplozije diljem Libanona i Sirije posljednjih dana nose obilježja zlokobne distopijske noćne more. Korištenje skrivenih eksplozivnih naprava skrivenih unutar svakodnevnih telekomunikacijskih uređaja za izvođenje smrtonosnih napada takvih razmjera je bez presedana. Čak i ako su napadi imali za cilj vojne ciljeve, istovremeno detoniranje tisuća naprava bez mogućnosti utvrđivanja njihove točne lokacije ili u čijem su posjedu bile u vrijeme napada pokazuje flagrantno nepoštivanje prava na život i zakona koji se tiču ratovanja”, izjavila je Aya Majzoub, iz Amnesty Internationala.
Ova, ali i druge slične organizacije, zahtijevaju da se provede međunarodna istraga, a još uvijek se pokušava dokučiti na koji način se uređaje aktiviralo i iskoristilo za ubojstva i teške ozljede. Među stručnjacima prevladava uvjerenje da su eksplozivi umetnuti u uređaje nakon njihove proizvodnje.
Prema francuskom stručnjaku za kibernetičku sigurnost, Gérômeu Billoisu, napad tih razmjera najvjerojatnije je izveden uz postavljanje eksploziva u pagere nakon što su napustili tvornicu. “Sigurno je jedna obavještajna agencija bila svjesna ove narudžbe dojavljivača i uspjeli su ih presresti nakon proizvodnje… otvoriti kutiju vrlo precizno, promijeniti bateriju ili dodati eksploziv u bateriju i zatim promijeniti softver kao i omogućiti ovu daljinsku aktivaciju”, rekao je Billois za France24. Sigurnosni izvori tvrde da je 3 000 pagera eksplodiralo kada im je poslana kodirana poruka, istovremeno aktivirajući eksploziv.
Što se tiče ostalih elektroničkih uređaja koji se spominju na društvenim mrežama, uključujući i post koji analiziramo, nema dokaza da su oni bili dio koordiniranog napada. Nekoliko medija bavilo se verifikacijom tvrdnji da su mobiteli, solarni paneli, laptopi ili automobili također iskorišteni za napade u Libanonu. U svim slučajevima zaključeno je da su tvrdnje netočne.
