Ovaj tjedan obilježio je povijesni povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a. Republikanski kandidati nisu osvojili samo mjesto predsjednika, već i Senat, a u trenutku pisanja ovog teksta premoć u Zastupničkom domu još nije definirana, ali republikanci su bili na dobrom putu da zadrže i Kongres. Uz to, Trump je dobio većinu ukupnih glasova birača. Dok ovo pišemo, rezultati pokazuju kako je za njega glasalo 50,7 posto svih birača, naspram 47,7 posto za Kamalu Harris.
Trumpu su na pobjedi službenim tonom čestitali više, manje svi svjetski državnici, uključujući i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića.
Radost zbog pobjede Trumpa na domaćem su terenu pokazali Mostovci, Nikola Grmoja i Marin Miletić koji smatraju da je time došlo do kraja “woke ludila”. Ivan Penava navodi kako mu je “drago što je završilo ovako i što su Amerikanci izabrali vrijednosti koje Domovinski pokret zastupa u Hrvatskoj”, a i njegov dojučerašnji stranački kolega Stjepo Bartulica navodi kako je ishodom “jako zadovoljan i optimističan”, dok pripadnici lijeve oporbe smatraju kako je ova pobjeda izraz neadekvatnosti Demokratske stranke koja ne nudi politike za pripadnike američkih osiromašenih slojeva (1, 2, 3).
O pobjedi Trumpa očitovao se u razgovoru za N1 i predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac.
“Nema osobe u američkoj politici koju nije iznenadio ovako veliki rezultat zbog toga što su ankete sve radile predikciju vjerojatne njegove pobjede, ali u jednom trenutku ovako velika razlika, osvajanje Senata i svega je zapravo iznenadila mnoge koji su u tome participirali, iako ću vam reći da je to nekako prirodni slijed kroz njegovu komunikaciju. On je komunicirao vrlo jasno, retorički briljantno”, kazao je Primorac.
U istom razgovoru Primorac je nekoliko puta, u kontekstu razgovora o misiji NSATU i njegova poziva generalima da se očituju, čak i po cijenu smjene, odnosno umirovljenja, tumačio kako nije zazivao državni udar nego je njemu u svemu – najvažnija istina.
Gafovi
Kako je izgledala, kako to Primorac kaže, “retorički briljantna” Trumpova komunikacija? I koliko je ona bila bliska istini?
“Njegov govor upućuje na čovjeka s raštrkanim mislima, kratkom pažnjom i nedostatkom intelektualne discipline te analitičkih sposobnosti”, kazao je Geoffrey Pullum, lingvist Sveučilišta u Edinburghu u analizi koja se svojedobno bavila Trumpovim nastupima za Vox. Trump sa svojim slušateljima ne komunicira jasnim verbalnim izričajem, već na emocionalnoj razini, igrajući na osjećaj međusobnog razumijevanja, zaključak je analize.
U moru gafova koje je Donald Trump u ovoj kampanji izbacivao na dnevnoj bazi, najpoznatiji je onaj iz rujna kada je Trump tijekom debate s Kamalom Harris izjavio da u Ohiju imigranti s Haitija jedu pse i mačke. “Oni jedu kućne ljubimce ljudi koji žive tamo”, ustvrdio je, iako ta tvrdnja nije imala nikakvog uporišta u istini.
Na istoj je debati bez osnova tvrdio i kako druge zemlje poput Venezuele izbacuju kriminalce iz svojih zatvora i mentalnih institucija kako bi ih predali Harris da ih smjesti u SAD-u, što također nema veze s istinom.
Manipuliranje netočnim tvrdnjama
Osim ponavljanja kako su mu prošli izbori ukradeni te najava kako će kada dođe na vlast sve one koji su u tome sudjelovali osuditi na najduže zatvorske kazne, Trumpova kampanja temeljila se najvećim dijelom na antimigrantskoj priči.
Tvrdnje koje je iznosio, međutim, nisu bile temeljene na istini, koja je Draganu Primorcu toliko draga.
Tvrdio je, između ostalog, da se migranti puštaju u zemlju kako bi se mogli registrirati za glasanje na predsjedničkim izborima, iako se, u realnosti, oni koji nisu državljani ne smiju registrirati za glasanje te za pokušaj mogu biti strogo kažnjeni. Došljacima u pravilu trebaju godine da bi ostvarili to pravo.
Tvrdio je da je kriminal u zemlji “probio krov”. U stvarnosti, opće stope kriminala su u padu. Ubojstva su 2023. u odnosu na godinu ranije pala za 11,6 %, što je najveći pad na godišnjoj razini u zadnja dva desetljeća, a i u 2024. je nastavljen trend pada. Značajno je smanjen i broj provala. U blagom porastu su krađe automobila i krađe u dućanima (što se dovodi u vezu s izlaskom iz pandemijskog zatvaranja).
Točno je da je s krajem pandemije bio povećan broj prelazaka na južnim granicama, ali taj je broj posljednjih mjeseci u opadanju i to zbog oštrih mjera koje je poduzela upravo administracija Joea Bidena i Kamale Harris.
Trumpov uspon poklapa se s rastom društvenih mreža
Činjenica je, međutim, da u vremenu post-istine laganje Trumpu ne škodi, već mu je upravo i omogućilo veliki povratak na vlast, zahvaljujući kojem će se spasiti i od kazni u brojim postupcima koji su protiv njega pokrenuti nakon prvog predsjedničkog mandata i napada njegovih pristaša na zgradu Kongresa 6. siječnja 2021. godine.
Fact Checker The Washington Posta izbrojao je 30 000 netočnih ili manipulirajućih tvrdnji koje je Trump izrekao tijekom svog prvog mandata. Novinar Glen Kessler u članku naslovljenom “Što sam naučio u devet godina fact-checkiranja Donalda Trumpa” priznaje kako su njegove prijašnje analize bile pogrešne. Kada je Trump izgubio prošle izbore, Kessler je pisao da je to i zato što je u kampanji protiv Joea Bidena konstantno iznosio neistine, a činjenice su ipak važne.
“U ovoj izbornoj kampanji, Trump se vratio na netočne tvrdnje, a ponekad i nečuvene laži, naročito po pitanju imigracije i ekonomije. Zajahao je val nezadovoljstva zbog inflacije – što je problem s kojim je suočena svaka industrijalizirana zemlja nakon pandemije – tvrdeći netočno da nam je ekonomija katastrofalna, unatoč relativno niskoj nezaposlenosti, padu inflacije i jakom rastu”, navodi Kessler.
Trump izvlači korist od informacijskog sistema u kojem ljudi sami određuju koga će pratiti na društvenim mrežama i koje će kanale gledati, tako da primaju samo one informacije u koje vjeruju od ranije, kaže Kessler, napominjući kako vjerojatno nije slučajnost što se Trumpov uspon u politici preklapa s usponom društvenih mreža.
“U ovoj je kampanji Trump dao puno obećanja koje će biti teško ispuniti, kao što je smanjenje nacionalnog duga i prepolavljanje cijena energije. Rekao je i da će smanjiti inflaciju, iako je to uglavnom već postignuto, a mnogi ekonomisti kažu da njegov plan uspostave visokih carina na uvezenu robu može samo ponovo potaknuti inflaciju.
Bez obzira na to što će se događati ili koliko će ocjena točnosti biti napisano, ovog puta neću sumnjati u njegovu sposobnost da svoje pristaše uvjeri da su to sve dobre vijesti – ili da su za probleme krivi drugi, unatoč činjenicama”, zaključuje.
