Stranica Provjeri.hr na Facebooku je podijelila članak naslova “Švicarska je prva zemlja koja je zabranila mamografiju” (arhiviran ovdje). Članak je objavljen 25. studenog 2024., kao i status na Facebooku gdje je podijeljen 11 puta, ima sedam komentara i 43 reakcije (arhvirano ovdje).
Što se navodi u članku?
Osvrnimo se prvo na članak. Prvi podnaslov “Stop medicinskoj prevari” čitatelju sugerira da je mamografija zapravo prevara, a odmah ispod autor članka, potpisan samo s “Provjeri.hr“, konstatira: “Švicarska postaje prva zemlja koja je zabranila mamografiju, razotkrivajući šokantnu istinu iza najveće prijevare medicinske industrije. Otkrijte kako mamogrami štete ženama, dajući do 60% lažno pozitivnih rezultata, rizikom od raka i sustavom usmjerenim na profit koji iskorištava milijune. Vrijeme je za sigurnije, neinvazivne alternative!”
Potom se ponovno naglašava da bi mamografija mogla biti “najveća medicinska prijevara ikada počinjena nad ženama” kao i to da “novi dokazi otkrivaju” da je mamografija “profitna, štetna praksa prožeta netočnostima, nepotrebnim traumama i razornim posljedicama za zdravlje žena”. Dodaje se i da više nije pitanje je li mamografija korisna, već koliko je zapravo štetna.
Članak nastavlja u istom tonu i navodi četiri “činjenice koje medicinska industrija ne želi da znate”. A to su: “polovica dijagnoza je pogrešna – 50–60% stopa lažno pozitivnih, postupak je sam po sebi štetan, mamogrami mogu proširiti tumore i 690.000 je slučajeva pretjerane dijagnoze”. Potom odluku Švicarske da zabrani mamografiju u članku nazivaju “revolucionarnim činom prkosa protiv korumpiranog medicinskog sustava” i pišu da je švicarska vlada izjavila “ono što se ostatak svijeta previše boji priznati – mamografija je opasna, neučinkovita prijevara”.
Nakon nabrajanja “štetnih učinaka mamografije na organizam” neutemeljeno se navodi da medicinska industrija samo gomila zaradu na strahu žena i to koristeći “taktike straha, prisilne godišnje preglede i epidemiju pretjeranog liječenja”. Na kraju portal Provjeri.hr nudi i rješenje za ovaj problem: “Alternative mamografiji su sigurnije, preciznije i manje invazivne.” U tom kontekstu spominju ručne preglede i “napredne tehnologije snimanja” premda ne navode o kojim se tehnologijama konkretno radi.
Doslovan prijevod strane vijesti bez ijednog izvora
Kao “dokaz” za sve ove tvrdnje u članak je umetnuta objava korisnika s platforme X koji u opisu profila ima samo podatak da je iz Sjeverne Dakote u SAD-u, a na dnu članka dodan je link na stranicu AMG News odakle je članak i preveden.
Međutim, ni objava na X-u ni članak na engleskom jeziku na stranici AMG News ne nude niti jedan link ni na jedno istraživanje koje bi moglo potkrijepiti ove tvrdnje, ni na jednu službenu stranicu niti bilo koji drugi izvor preko kojeg bi čitatelj mogao provjeriti ili dodatno istražiti tvrdnje.
Brzom usporedbom postaje jasno da je članak objavljen na portalu Provjeri.hr doslovan prijevod onoga objavljenog na AMG News (arhiviran ovdje). Kao autorica članka objavljenog na AMG News 23. studenog navedena je Medeea Greere koja je na X-u potpisana kao glavna urednica, no i fotografija i vrlo rijetke objave izazivaju sumnju u vjerodostojnost profila i podataka na njemu. Ono što također odmah izaziva sumnju je činjenica da na početku AMG-ovog članka autorica poziva čitatelje da ih zaprate na Telegramu. Naime, radi se o šifriranoj aplikaciji za slanje poruka koja je postala popularna zahvaljujući sigurnoj i privatnoj komunikaciji, no ondje se ne vrši provjera širenja dezinformacija kao što to primjerice čine neke druge velike društvene mreže i servisi.
AMG-ov članak ne nudi baš nikakvu poveznicu na istraživanje ili bilo koji sličan relevantan izvor informacija osim umetnute objave s platforme X. Korisnik Jack Straw na X-u navodi ukratko sve ono što je navedeno u članku – da je Švicarska prva zemlja koja je zabranila mamografiju, da pregled daje više od 50 posto lažnih pozitivnih rezultata, da se zdravo tkivo “bombardira” radijacijom, da mamografija potiče rast tumora i širenje metastaza te da se velik broj karcinoma pojavio tek nakon mamografije (arhivirano ovdje). U potpisu objave na X-u stoji “Australian Resistance”, odnosno “australski otpor”. Objava je na X-u imala puno veći doseg – vidjelo ju je preko 600.000 ljudi, 242 je komentiralo, više od 4.000 korisnika je podijelilo, a više od 9.000 označilo lajkom.
Švicarska nije zabranila mamografiju
Lažne vijesti o tome da je Švicarska, a ponekad se u tom kontekstu spominju i Švedska te Kanada, zabranile upotrebu mamografskih pregleda, šire se već godinama. Faktograf je o tome već pisao. Da se to dogodilo, vijest bi bez sumnje prenijele sve velike svjetske medijske kuće.
Ovaj put vijest je potekla upravo s portala AMG News. Kad Google ograničimo na pretragu u posljednjih tjedan dana, oni su jedini portal koji je objavio tu vijest, a odatle se proširila društvenim mrežama (1, 2, 3, 4, 5).
Istina je da su znanstvenici otkrili porast u dijagnozama raka dojke među mlađim ženama. Europska je komisija 2022. godine preporučila da se najniža dob za mamografiju spusti na 45 godina kako bi se tumori otkrili u što ranijim fazama, piše AFP. Liječnici i znanstvena zajednica neprestano raspravljaju o tome u kojoj bi dobi bilo najbolje početi s mamografijom. Dakle, raspravlja se o tome kada treba obaviti mamografiju, kako bi se što ranije otkrila opasnost, a ne spominje se da bi je trebalo zabraniti zbog njezine navodne štetnosti.
U članku portala Provjeri.hr netočan je već sami naslov da je “Švicarska prva zemlja koja je zabranila mamografiju”. Da Švicarska nije zabranila mamografiju, za Faktograf je potvrdio i glasnogovornik Švicarskog federalnog ureda za javno zdravstvo. U odgovoru mailom na upit Faktografa o zabrani mamografije u Švicarskoj glasnogovornik Daniel Dauwalder napisao je: “Švicarska nije zabranila mamografiju. Programi mamografskih pregleda određuju kantoni. Mamografija se preporuča ženama od navršene 50. godine života”. Uputio nas je i na originalno priopćenje iz 2009. godine koje je još uvijek na snazi, a koje se odnosi na troškove mamografije koje od 2007. godine pokriva zdravstveno osiguranje.
Isto je za Faktograf mailom potvrdila i glasnogovornica Švicarske lige protiv raka Stefanie de Borba: “Ove glasine su potpuno lažne. U Švicarskoj je mamografija trenutno glavna metoda za rano otkrivanje raka dojke. Prakticira se u svim kantonima Švicarske. U sklopu organiziranog probira sve žene od 50 i više godina sustavno svake dvije godine dobivaju poziv na mamografiju. U kantonima koji nemaju program probira, mamografija se radi u dogovoru s liječnikom. Znanstvena istraživanja pokazuju da, provedeno u sklopu programa kontrolirane kvalitete, mamografski probir može smanjiti smrtnost od raka dojke. Švicarska liga protiv raka preporučuje i podržava mamografske programe probira. Vjerujemo da su trenutno dobrobiti programa probira veće od štete.”
Prema karti koju je objavio Švicarski program za rano otkrivanje raka, preventivni programi za rano otkrivanje raka dojke dostupni su u 14 od 26 švicarskih kantona, a još tri kantona su u procesu uvođenja programa, piše portal za provjeru činjenica Politifact koji se istom ovom temom bavio u srpnju ove godine. Sve ovo potkrjepljuje i objava Sveučilišne bolnice u Zürichu na čijim se stranicama mogu pronaći vrlo slična objašnjenja i upute. Mamografija se preporučuje jednom u dvije godine ženama koje su napunile 50 godine ili starijima, a koje su bez simptoma raka dojke, no upozoravaju na prednosti i nedostatke pregleda.
Tvrdnja da je Švicarska zabranila mamografiju najvjerojatnije potječe od interpretacije izvještaja Švicarskog liječničkog odbora iz 2014. godine. Odbor je tad doveo u pitanje učinkovitost preventivnih mamografskih programa za otkrivanje raka dojke i predložili da se ta praksa napusti te da žene donose individualne odluke. Švicarski liječnički odbor predstavljao se kao nezavisna inicijativa za procjenu zdravstvene tehnologije, a sredinom 2022. godine prestali su s radom jer nisu postigli sinergiju s federalnim zdravstvenim politikama. Njihove preporuke nisu bile “pravno obvezujuće”. Švicarski liječnički odbor nije bio tijelo švicarske države, već se radilo samo o medicinskom istraživačkom centru, a njihove zaključke kritizirali su stručnjaci s tog područja, ističući da se temelje na pogrešnim, nepotpunim ili pogrešno protumačenim podacima.
Mamografija – jedna od najučinkovitijih metoda ranog otkrivanja raka dojke
Prema Nacionalnom institutu za rak (National Cancer Institute – NCI) mamografija uključuje male doze zračenja, no “potencijalne koristi uvijek nadilaze potencijalnu štetu”. Stručnjaci su prošle godine za PolitiFact rekli da iako mamografija ima nedostataka poput lažno pozitivnih nalaza, i dalje se radi o sigurnoj i učinkovitoj metodi otkrivanja karcinoma. Mamografija može otkriti tumor u ranom stadiju kad su i prognoze za liječenje puno bolje.
Isto je za Faktograf prošle godine potvrdio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U odgovoru na naš upit istaknuli su da je mamografija osnovna metoda probira raka dojke. Radi se o rendgenskom pregledu dojki kojom se mogu otkriti promjene na dojci prosječno oko dvije godine prije običnog kliničkog pregleda. “Više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96 posto”, poručuju iz HZJZ-a.
Prednosti i nedostaci mamografije
Premda je mamografija i dalje najučinkovitija metoda ranog otkrivanja raka dojke, ona ima svoje prednosti i nedostatke. Kako navodi Sveučilišna bolnica u Zürichu, prednosti su:
– znanstvena istraživanja su dokazala da program mamografije može spriječiti preranu smrt od raka dojke
– ako 1.000 žena starijih od 50 godina redovno odlazi na mamografske preglede jednom u dvije godine, 16 žena će umrijeti od raka dojke u idućih 20 godina
– ako 1.000 žena starijih od 50 godina nikad ne odlazi na mamografske preglede, 20 žena će umrijeti od raka dojke
Stoga, tijekom perioda od 20 godina mamografija može spasiti četiri života na tisuću žena. Ako se rak otkrije dovoljno rano, i liječenje je manje invazivno i manje stresno te postoji velika vjerojatnost izlječenja.
Glavni nedostaci mamografije su:
– lažno pozitivni rezultati – radi se o nalazima koji se klasificiraju kao mogući rak dojke, no ispostavi se da se radi o benignom tumoru i u tim slučajevima žene moraju prolaziti dodatnu dijagnozu biopsijom (od 1.000 žena koje odlaze na redovne mamografske preglede, 250 će morati na dodatne testove, a od toga se u oko 185 slučajeva tumor pokaže benignim)
– lažno negativni rezultati – rak dojke ponekad nije vidljiv na snimkama što otežava oporavak jer se kasnije otkriva
– rizik od pretjerane dijagnoze i pretjeranog liječenja – mamografija može otkriti vrlo male tumore u dojkama koji rastu polagano i možda ne bi predstavljala opasnost za ženu, no ipak se upućuju na liječenje koje se ipak pokaže bespotrebnim
– ponekad otkrije agresivni karcinom koji se više ne može liječiti
U hrvatskom Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke ističe se da se mamografijom “ne može prikazati 15 do 20 posto karcinoma dojki, osobito kad se radi o dojkama s gustom žlijezdanom strukturom”.
Mali rizik od zračenja
U istom dokumentu Nacionalnog programa napominje se da mamografski aparati za snimanje dojki “koriste vrlo nisku razinu zračenja i praktički su bezopasni”.
Što se tiče štetnosti pregleda i utjecaju na širenje tumora, kao što se ističe u članku portala Provjeri.hr, dojke tijekom pregleda stvarno jesu pritisnute velikom težinom, no ta kompresija ne može uzrokovati rak niti ga širiti, navodi Američke fondacije za rak dojke. Zapravo, jača kompresija tijekom mamografije dovodi do jasnijih slika koje je radiologu lakše pročitati.
Paula Gordon, profesorica radiologije na Sveučilištu Britanska Kolumbija, rekla je u studenom 2023. za AFP da pritisak na grudi može biti neugodan, ali je brzo gotov. “Pritisak za vrijeme mamografije je nužan kako bi se razgrnulo tkivo i otkrio tumor, ali i koristilo manje zračenja”, rekla je. Švedska studija iz 2013. nije otkrila dokaze da bi pritisak na grudi mogao utjecati na razvoj stanica tumora te su zaključili da je mamografija siguran pregled.
HZJZ navodi da se tijekom mamografije primjenjuju male doze zračenja pa korist od mamografije nadmašuje moguću štetu od izloženosti zračenju.
“American Cancer Society to je slikovito opisao na sljedeći način: Ukupna doza za tipični mamograf s dva snimanja svake dojke iznosi oko 0,4 milisiverta ili mSv (sivert (Sv) je mjerna jedinica kojom se izražava ekvivalentna doza ionizirajućeg zračenja). Doza zračenja koja se koristi za probirni mamogram obje dojke otprilike je jednaka količini zračenja koju bi žena dobila iz svog prirodnog okruženja tijekom otprilike sedam tjedana. Ljudi u SAD-u obično su izloženi zračenju prosječno u dozi oko 3 mSv svake godine iz svog prirodnog okruženja”, ističu iz HZJZ-a.
Pretjerana dijagnoza i lažno pozitivni rezultati
Anna Wilkinson, onkologinja Centra za rak bolnice u Ottawi, odbacila je tvrdnje da mamografija dovodi do previše lažnih pozitivnih rezultata ili slučajeva u kojima se pacijentice podvrgavaju bespotrebnim liječenjima jer tumor ne bi bio opasan. “Vrlo se rijetko dogodi da tumori ne rastu, da potpuno miruju ili da se povuku sami od sebe”, rekla je za AFP.
Istaknula je da, ako se bolest otkrije dovoljno rano, pacijenti imaju vrlo visoku vjerojatnost preživljavanja nego kad se rak otkrije u kasnijem stadiju, ali i prolaze kroz manje intenzivne tretmane. Također je otkrila da dezinformacije o mamografiji često proizlaze iz kanadskog istraživanja provedenog u osamdesetim godinama koje je zaključilo da mamografija ne smanjuje stopu smrtnosti, a čija je metodologija u međuvremenu dovedena u pitanje i osporena kao vjerodostojna. “To je jedino istraživanje svih ovih desetljeća koje je pokazalo štetu od mamografije, a ne korist”, rekla je Wilkinson.
Vezano uz tvrdnju da je “polovica dijagnoza pogrešna – 50–60% stopa lažno pozitivnih”, što znači da je tkivo prepoznato kao abnormalno ali nema karcinoma, i studija Sveučilišne klinike Davis Health u Kaliforniji otkrila da će polovica svih žena doživjeti barem jednu lažno pozitivnu mamografiju tijekom deset godina pregleda digitalnom tomosintezom dojke (3D mamografija). Rizik od lažno pozitivnih rezultata nakon 10 godina probira znatno je manji kod žena koje pregled obavljaju svake druge godine.
Studija je objavljena u ožujku 2022. godine, a pokazala je i da ponavljani probir raka dojke 3D mamografijom samo skromno smanjuje mogućnost lažno pozitivnog rezultata u usporedbi sa standardnom digitalnom 2D mamografijom. Lažno pozitivan rezultat bio je manje vjerojatan kod starijih žena.
Na kraju, možemo zaključiti da se u objavi portala Provjeri.hr na Facebooku netočno navodi da je Švicarska prva zemlja koja je zabranila mamografske preglede što su nam potvrdili i iz Švicarskog federalnog ureda za javno zdravstvo i Švicarske lige protiv raka. Prema svim dosadašnjim istraživanjima mamografija kao pregled za rano otkrivanje raka dojke svojim koristima daleko premašuje moguće štete.
