„To je redovita politika koja se odvija na razini svih članica Europske unije, koja je transparentno navedena na stranicama Ministarstva i sad jedan članak koji je otkrio neke kvazi tajne… Prvo, javnost je u potpunosti u tijeku s tim jer je to sve dostupno na webu Ministarstva unutarnjih poslova, riječ je o provedbi dublinskog režima i to je nešto što je sasvim uobičajeno. Nije nikakav Hrvatska ‘hot spot’ niti ima nekih tajni niti ima drame niti su ti letovi predviđeni da budu na tablama na aerodromima da vidite kad dolaze letovi iz drugih zemalja i stvar je u potpunosti, do najsitnijih detalja, objašnjena od strane Ministarstva unutarnjih poslova. Nije tu nitko poentirao, nego se love za bilo što“, tako je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak komentirao izjave potencijalnih predsjedničkih kandidata, prije svega Mostovog Mire Bulja, nakon što je Jutarnji list 24. studenog objavio veliku priču o povratku migranata „tajnim“ avionom iz Švicarske natrag u Hrvatsku.
Jutarnji je opisao kako su putnici po izlasku iz zračne luke prepušteni sami sebi i ostavljeni da se snalaze samo s imenom „Porin“ zapisanim na papiriću.
Taj je članak potaknuo potencijalne predsjedničke kandidate da zaoštre protumigrantsku retoriku pa je tako Bulj, gostujući istog dana u Dnevniku HRT-a izjavio kako „Hrvatska postaje ‘hot spot’ migranata“.
„Dublinskim sporazumom Hrvatska je pristala da se sve što prođe kroz Hrvatsku, vraća u RH i Hrvatska je dužna plaćati. Vidite motel Porin. I to vidimo da se razotkriva u kojim hotelima i kojim tajnim letovima vraćaju nam ilegalne migrante (…) Tko zna tko su oni? Oni dolaze iz prostora bivšeg ISIL-a“, rekao je Bulj pa najavio da će njegov prvi potez biti slanje vojske na granice.
I nezavisna predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić odmah je u nedjelju zavapila da se radi o gorućem problemu.
„Ovo je gorući problem čije posljedice mogu biti dramatične“, poručila je te zatražila od ministra Davora Božinovića, ali i premijera Plenkovića, da se hitno očituju je li Hrvatska na putu da postane ‘hot spot’ za ilegalne migrante.
Premijer je, kako smo već citirali, odgovorio da Hrvatska ne postaje „hot spot“ te kako je tu riječ o uobičajenoj proceduri slijedom dublinskog sporazuma koja je transparentno prikazana na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.
Ove se godine vratilo 1 157 osoba
Točno je da MUP u okviru statistika o tražiteljima međunarodne zaštite redovito već godinama objavljuje podatke koji se odnose i na povratak izbjeglica i migranata iz drugih zemalja slijedom primjene dublinskog sporazuma.
U priopćenju kojim je MUP reagirao na članak i istupe predsjedničkih kandidata navodi se kako je tijekom 2024. godine, do 30. rujna, sukladno Dublin III Uredbi, vraćeno ukupno 1 157 osoba, a od toga je charter letovima vraćeno oko 70 posto osoba. Charter letovi kojima se prevoze tražitelji azila ni na koji način nisu tajni, nego unaprijed najavljeni i odobreni od Odjela za dublinski postupak Ministarstva unutarnjih poslova, naveli su.
Na današnji dan u RH s različitim statusom prema dublinskoj uredbi boravi 678 osoba i taj broj, navodi MUP, nikada nije prešao tisuću u jednome danu. Migranti se, naime, često vraćaju u zemlje iz koje su ih otpravili.
Transferi (vraćanja) su najvećim brojem iz Njemačke, Švicarske, Francuske, Austrije, Belgije, Nizozemske te ostalih država članica, naveo je MUP.
Suspektne osobe u Ježevo
Oni koji su u statusu tražitelja međunarodne zaštite uživaju slobodu kretanja po cijelom teritoriju RH, a oni koji su suspektni otpremaju se u Ježevo. Pojašnjeno je to na konferenciji za novinare ministra Davora Božinovića (kojeg je Marija Selak Raspudić također pozvala da se očituje).
Božinović je rekao da je Njemačka u ovoj godini najavila 1 519 osoba u povratku, a vratilo se njih 401. S Njemačkom postoji dogovor o povratku još 182 osobe do kraja ove godine te njih još 344 do lipnja iduće godine, komercijalnim ili charter letovima.
”No, očekujem da će se u Hrvatsku vratiti ne više od pedesetak osoba. A brojke o kojima se govori u medijima su svjedočanstvo nefunkcioniranja uredbe Dublin III o traženju međunarodne zaštite koja je pisana za neke druge okolnosti i neka druga vremena”, istaknuo je dodajući kako se radi o tipičnoj zlouporabi azila.
”Mi, ako je jasno da je Hrvatska prva EU zemlja u koju su ušli, prihvaćamo takve zahtjeve. Nakon što slete pruži im se mogućnost da odu u prihvatni centar Porin i eventualno podnesu novi zahtjev za azilom. Oni imaju punu slobodu kretanja i to je obično jedini kontakt koji imamo s njima”, kazao je.
Božinović je rekao i da se suspektne osobe smještaju u Ježevo gdje se nalaze do dovršetka postupka za azil.
Na letu iz Stuttgarta za Zagreb 13. lipnja bio je i jedan osumnjičeni ekstremist. Potvrdio je to i Zoran Ničeno, policijski načelnik uprave za granicu, nakon što je o tom slučaju pisao Deutsche Welle. Nakon upita novinara, ali i prozivke zastupnika Mosta Mire Bulja da nam Njemačka vraća teroriste, pojasnio je kako postoji posebna procedura za takve ljude.
„Te osobe do završetka postupka azila smještaju se u naš centar Ježevo. Oni su tamo pod kontrolom suda, dakle, zatvoreni su. Na godišnjoj osnovi imamo 25-30 slučajeva. Te osobe nakon dovršetka postupka prisilno se deportiraju“, rekao je Ničeno.
Problematična Uredba Dublin III
Uredba Dublin III o traženju međunarodne zaštite stvarno je „pisana za neke druge okolnosti i neka druga vremena”, kao što je to istakao Božinović, odnosno ona je pisana prije velikih izbjegličkih valova poput onog kakvom smo svjedočili 2015. , a predviđa da izbjeglice koje smatraju da imaju pravo na azil to pravo trebaju zatražiti u prvoj sigurnoj zemlji. Oni su često po prvi put registrirani upravo u Hrvatskoj i zbog toga nam ih zapadne zemlje vraćaju, što je bio slučaj i sa spomenutim charterima.
Nakon iskustva 2015. prionulo se osmišljavanju nove regulative koja bi više odgovarala vremenu u kojem se nalazimo, međutim, napori – poput pokušaja za raspoređivanje tražitelja azila po kvotama – propadali su zbog nevoljkosti pojedinih zemalja da omoguće bilo kakav prihvat tražitelja azila, prvenstveno zemalja iz tzv. Višegradske skupine (Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka).
Nakon niza odgoda, Europska unija se tek ove godine dogovorila o Paktu o migracijama i azilu kojim će se, između ostalog, ažurirati i kriteriji prema kojima je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu (dublinska pravila). Konkretnije, članicama će biti ponuđen izbor: primiti određen broj migranata ili, ako to odbiju, uplaćivati u zajednički fond. Za svaku osobu koju država odbije primiti, u taj će fond uplatiti 20 tisuća eura. Bruxelles cilja na 30 tisuća preseljenja godišnje, a za svaku državu odredit će se kvota s obzirom na broj njenih stanovnika.
Pakt o migracijama i azilu trebao bi stupiti na snagu 2026. godine, a do tada će, slijedom dublinskog postupka i dalje slijetati charteri na zagrebački aerodrom.
