Strah od gubitka osobnih sloboda i potrošačkog komfora često se iskorištava za širenje lažnih vijesti, posebice onih kojima se pokušava osporiti ciljeve ekološke održivosti. Tako se napori da se osvijesti koliko potrošnja utječe na zagađenje okoliša potkopavaju dezinformacijama i širenjem panike oko ukidanja dobara koja su nam danas široko dostupna.
Među takvima je i tvrdnja koja kruži društvenim mrežama prema kojoj će Svjetski ekonomski forum (WEF) do 2030. godine “ukinuti modu” kako bi se smanjile emisije štetnih plinova. WEF će, prema širiteljima te vijesti, svirati kraj šarenim džemperima, svilenim haljinama, elegantnim sakoima, prugastim košuljama i bilo kojem drugom izražaju modnih preferencija te će se umjesto njih nositi – uniforme.
Ta je informacija počela kružiti digitalnim okruženjem u srpnju prošle godine u članku američkog portala The People’s Voice.
“WEF kaže da će moda biti ukinuta do 2030.: Svi će ljudi nositi uniformu“, naslov je tog članka, dok u podnaslovu stoji: “Svjetski ekonomski forum proglasio je da će do 2030. godine moda potpuno zastarjeti i da će svi ljudi biti vegani, htjeli oni to ili ne“.
Iako je prošlo više od godinu dana nakon objave članka, njegova se glavna teza (iz naslova i podnaslova) ovih dana ponovno masovno širi (1, 2, 3), a došla je i do domaćih korisnika Facebooka. Jedan od njih objavio je snimku zaslona s tim sadržajem i dodao svoj osobni komentar, za koji nije jasno kako je povezan s gornjom tvrdnjom.
“Oni ulažu u fizičku imovinu. To je obično znak ozbiljnog gospodarskog pada u njihovim prognozama i način da rizikuju gotovinu u nešto s inherentnom vrijednošću. Sjećam se da sam čitao da oligarsi već posjeduju više od 50 posto svjetske imovine“, sadržaj je tog statusa objavljenog 5. prosinca 2024. godine (arhiviran ovdje).
The People’s Voice poznat je široj fact-checkerskoj zajednici kao čest izvor dezinformacija i neprovjerenih tvrdnji (1, 2, 3, 4), a njegove sadržaje često preuzimaju i domaći dezinformatori.
WEF nije financirao izvještaj o budućnosti urbane potrošnje
Članak s tog medija poziva se na izvještaj pod nazivom “Budućnost urbane potrošnje u svijetu od 1,5 °C”, objavljen 2019. godine, a za kojeg tvrde da ga je financirao WEF.
“Novo objavljeno izvješće napisano 2019. godine navodi da će ljudima biti dopušteno kupiti samo tri odjevna predmeta godišnje te da će im biti zabranjeno kupovati ili konzumirati meso. Objavljeno 2019. godine, izvješće ‘Budućnost urbane potrošnje u svijetu s temperaturom od 1,5 °C’ koje financira WEF, postavlja ekstremne ciljeve za vlade diljem svijeta za smanjenje emisija stakleničkih plinova, u skladu s ambicijama Pariškog sporazuma iz 2015. godine. Izvješće ističe šest područja u kojima svjetske vlade mogu poduzeti ‘brzu akciju za rješavanje problema emisija temeljenih na potrošnji’: hrana, građevina, odjeća, vozila, zrakoplovstvo i elektronika“, pisao je The People’s Voice.
Prije svega, ne postoji direktna veza između navedenog izvještaja i Svjetskog ekonomskog foruma, poznate međunarodne zagovaračke organizacije sa sjedištem u Ženevi. U izvještaju se uopće ne spominje WEF, kao ni njegov osnivač Klaus Schwab čija slika se nalazi u opremi spomenutog članka.
Izvještaj je objavila britanska tvrtka Arup koja okuplja dizajnere, konzultanate i stručnjake posvećene održivom razvoju. Jasno je navedeno u dokumentu da su ga zajednički izradili Arup, C40 Cities (globalna mreža gradonačelnika koja se zalaže za čišći okoliš) i Sveučilište u Leedsu uz financiranje Arupa, Sveučilišta u Leedsu i Zaklade Citi. Arup jest partner WEF-a (1, 2), među stotinama drugih. Kako je pisao Reuters kad je provjeravao gore navedenu tvrdnju, Arup WEF-u čak plaća godišnju članarinu za sudjelovanje u njegovim aktivnostima.
Analiza koju su izradile spomenute organizacije pokazuje kako urbana potrošnja utječe na globalne emisije. Kako stoji u priopćenju inicijative C40 Cities, novi načini mjerenja klimatskog otiska urbanih područja koji uključuju potrošnju – onoga što gradske tvrtke i građani koriste, jedu i nose te kako se te stvari proizvode i transportiraju – pokazuju da veliki gradovi imaju veći utjecaj na globalne emisije stakleničkih plinova nego što se ranije mislilo. Stoga su autori izvještaja iznijeli prijedloge kako se reduciranjem potrošnje može smanjiti i emitiranje stakleničkih plinova koji doprinose globalnom zagrijavanju.
Izvještaj ne spominje zabranu mode
Istraživanje otkriva da emisije temeljene na potrošnji iz gotovo sto velikih svjetskih gradova predstavljaju 10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. “Bez hitne akcije, te će se emisije gotovo udvostručiti do 2050. godine”, pisali su autori studije. Upozorili su da se emisije temeljene na gradskoj potrošnji moraju smanjiti za najmanje 50 posto do 2030. godine kako bi se održala mogućnost zadržavanja rasta globalne temperature ispod 1,5 °C – sukladno ciljevima Pariškog sporazuma.
Izvješće istražuje šest oblasti u kojima čelnici, tvrtke i građani u svjetskim gradovima mogu poduzeti brze mjere za rješavanje problema emisija temeljenih na potrošnji: prehrana, građevinarstvo, odjeća, vozila, zrakoplovstvo i elektronika.
U tim oblastima postoji potencijal za značajno smanjenje emisija temeljenih na potrošnji. U industriji mode, koja je drugi najveći zagađivač na svijetu, izuzetno je visok taj potencijal. Kako je Faktograf ranije pisao, posebno je za okoliš opasan poslovni model tzv. brze mode, kojemu je cilj brzo i jeftino proizvesti robu te poticati na češću potrošnju. Ta se roba prekomjerno proizvodi, što rezultira otpadom i značajnom štetom za okoliš, a većina odjevnih predmeta nedovoljno se koristi.
Na smanjenje potrošnje u oblasti mode i odijevanja, objašnjava C40 Cities, može se utjecati “kroz intervencije poput poticanja novih poslovnih modela usmjerenih na recikliranje, nadogradnju, iznajmljivanje i ponovnu upotrebu odjeće”.
Spomenuta studija modelirala je dvije intervencije koje bi mogle smanjiti emisije temeljene na potrošnji odjeće i tekstila. Prva je smanjenje odjevnih i tekstilnih predmeta, a druga je smanjenje otpada u opskrbnom lancu.
Za obje intervencije izrađeni su “progresivni” i “ambiciozni” ciljevi koji bi mogli biti ispunjeni do 2030. godine. Prema progresivnom modelu smanjenja broja odjevnih predmeta do te bi se godine kupnju trebalo ograničiti na osam novih artikala godišnje, a prema ambicioznom tri.
Međutim, ne radi se o ciljevima koje su lokalne i nacionalne vlade dužne ispoštovati i realizirati. Kako je i C40 Cities kasnije pojasnio na svojim internetskim stranicama, izvještaj koji su izradili je “analiza, a ne plan”. Prijedloge koji su ondje izneseni treba shvatiti kao “poziv” na djelovanje, a ne “recept” koji treba slijepo slijediti.
“U praksi, ove ideje nisu namijenjene svakoj osobi, zajednici ili gradu. Kako bi uspješno prešli na gospodarstvo s nižim udjelom ugljika, gradovi moraju uravnotežiti svoje ambicije s onim što je financijski, tehnološki i kulturno izvedivo. Niti jedan grad ili nacija neće slijediti potpuno isti put smanjenja emisija”, stoji u pojašnjenju C40 Citiesa.
Dakle, ideja da se stanovništvo ograniči na kupovinu tri nova odjevna predmeta godišnje nije propis i obvezujuća odluka, kao ni nošenje uniformi – koje se, inače, u izvještaju ni ne spominju.
To je potvrdio službenik za odnose s javnošću C40 Citiesa. “Izvješće je analiza emisija temeljenih na potrošnji u gradovima C40, a ne plan koji gradovi trebaju usvojiti. Na pojedincima je da sami odaberu način života, uključujući vrstu hrane koju će jesti i koju vrstu odjeće preferiraju”, rekao je za Reuters.
WEF kao inspiracija teoretičara zavjera
Istom je mediju glasnogovornik WEF-a, Yann Zopf, rekao da ta organizacija nikada nije pozivala na ukidanje mode te da ne zagovara nošenje uniformi. Potvrdio je i da WEF nije financirao spomenuti izvještaj.
Faktograf je pisao o mnogim dezinformacijama vezanim uz WEF, uključujući one koje ga neutemeljeno optužuju za nametanje drastičnih mjera poput ukidanja vlasništva ili ograničavanja sloboda (1, 2, 3, 4), ali je zaključio da, uz to što se radi o netočnim ili pogrešnim tumačenjima određenih situacija, WEF nema nadnacionalne ovlasti niti mehanizme za nametanje politika bilo kojoj državi ili vladi.
Svjetski ekonomski forum je međunarodna organizacija čiji je cilj poticanje javno-privatne suradnje u globalnim izazovima. WEF okuplja lidere iz poslovnog sektora, vlada, akademske zajednice i civilnog društva kako bi raspravljali o važnim temama poput ekonomskog razvoja, klimatskih promjena, tehnologije i nejednakosti. Najpoznatiji je po godišnjem sastanku u Davosu gdje vodeći svjetski donosioci odluka raspravljaju o aktualnim globalnim problemima i potencijalnim rješenjima.
WEF je predstavio ideju “velikog reseta” kapitalizma u lipnju 2020. godine nakon što je primijećeno da je pandemija koronavirusa povećavala nejednakost. To je pokrenulo lavinu teorija zavjera o tajnim planovima WEF-a iako se “veliki reset” odnosi na reformu trenutačnog kapitalističkog sistema koji nije održiv.
Isto tako, Svjetski ekonomski forum, kao i druge slične međunarodne organizacije, počeo je snažnije zagovarati održivost i reforme zaštite okoliša. Međutim, ti napori često nailaze, kako na otpor, tako i na pogrešne ili netočne interpretacije.
Tvrdnja da ta organizacija najavljuje ukidanje mode i uvođenje uniformi je netočna. WEF nije javno iznio tu ideju, ali ni WEF-ovi partneri, autori izvještaja o budućnosti urbane proizvodnje.
