Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) ažuriralo je svoje preporuke za putovanje u Srbiju. Preporučuju odgodu “svih putovanja koja nisu nužna, oprez, praćenje aktualne situacije i detaljnije informiranje prije puta zbog zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima”.
Upozorenje dolazi nakon najavljene prosvjedne note Srbiji zbog privođenja pet Hrvatica koje se desilo početkom ovoga tjedna. Nakon tjedana čekanja Ministarstvo je napokon reagiralo na niz incidenata koji uključuju privođenja, deportaciju, ali i javno prozivanje preko medija, pa čak i objavljivanje osobnih podataka hrvatskih građana.
“Sigurnost je upitna”
“Sustavno ćemo prikupiti sve slučajeve maltretiranja hrvatskih državljana i o tome ćemo upoznati Europsku komisiju i poljsko predsjedanje (EU) i, naravno, revidirat ćemo preporuku o putovanju hrvatskih državljana u Srbiju”, najavio je ministar Gordan Grlić-Radman ranije ovoga tjedna.
“Koliko vidim, sigurnost je upitna”, rekao je ministar.
Preporuke o putovanju u Srbiju izmijenjene su nakon što je pet hrvatskih državljanki, predstavnica raznih nevladinih udruga deportirano iz Srbije zbog razloga “zaštite sigurnosti Republike Srbije i njenih građana”. Prije toga dobar dio noći prevele su u beogradskoj policiji na ispitivanju. U Beogradu su sudjelovale na radionicama u organizaciji Erste Stiftunga.
“Atmosfera straha i autocenzure”
Sredinom siječnja osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj u programu televizije Informer objavio je osobne podatke Telegramovog reportera Mateja Devčića koji je u Srbiji bio na reporterskom zadatku te je pratio prosvjede. Na televiziji je prikazana fotografija Devčićeve osobne iskaznice uz natpis “Oni obučavaju kolovođe protesta”, čime se insinuiralo da Telegramov novinar, koji je u Beograd došao kako bi izvještavao o studentskim prosvjedima, ima nekakve veze s njihovom organizacijom.
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) reagiralo je priopćenjem na situaciju kojoj je bio izložen kolega Devčić. Oštro su osudili “opasne manipulacije srbijanskih vlasti na čelu s Aleksandrom Vučićem, koje zbog velikih studentskih prosvjeda u Srbiji histerično traže vanjske neprijatelje ne bi li ih optužile za poticanje studentskog bunta.”
Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) i Europske federacije novinara (EFJ) za Faktograf.hr istaknula je kako je situacija s kolegom Devčićem “dodatno zabrinjavajuća zbog toga što su javno objavljeni njegovi osobni podaci, uključujući i adresu hotela u kojem je bio smješten, što ozbiljno ugrožava njegovu sigurnost i narušava pravo na privatnost. Takve prakse stvaraju atmosferu straha i autocenzure među novinarima”.
Strelec: Još nisam uspjela procesuirati što se dogodilo
Slučajevi Telegramovog novinara i predstavnica nevladinih organizacija nisu bili osamljeni. Faktograf.hr razgovarao je s Doroteom Strelec, potpredsjednicom Savjeta mladih Grada Varaždina i članicom stranke Možemo!,, čiji su podaci i osobna iskaznica također podijeljeni javno. Krajem prošle godine, podsjetimo, studente FER-a koji su u Beogradu bili na KST-ovom Maskenbalu srpski mediji su pratili i snimali. Na povratku u Zagreb na granici studenti su dobili 50-ak bočica rakije s naljepnicama sa zastavom Srbije s porukom da, između ostaloga, “pozdrave kolege iz SOA-e”.
Srpski tabloidi bez dokaza hrvatske studente proglasili agentima SOA-e
Strelec je za Faktograf kazala kako je sredinom siječnja bila na poslovnom putu u Beogradu jer je sudjelovala u poslovnom projektnom sastanku većeg međunarodnog konzorcija. Nakon povratka u Zagreb dobila je poruku od nepoznate osobe na Facebooku koja ju je htjela upozoriti da se njena osobna iskaznica i podaci dijele mrežom X (bivši Twitter).
“Prijateljica je potražila profil i objavu na X-u te mi screenshotala moju osobnu koja je uz još nekoliko dokumenata stranaca nekako završila tamo. Na ćirilici, koju jako sporo čitam, ali uz visoku koncentraciju uspijem razumjeti, pisalo je da smo razni strani agenti”, kazala je Strelec. I njena osobna iskaznica također je podijeljena na Televiziji Informer.
Strelec je prvotno obuzeo šok, ali još uvijek nije uspjela sasvim procesuirati sve što se dogodilo.
“Obuzimaju me razne emocije svaki dan, ali od onog prvog osjećaja straha, izloženosti, bespomoćnosti i nesigurnosti, sve me više obuzela ljutnja i odlučnost da poduzmem sve što mogu da obavijestim nadležne institucije o cijelom slučaju i informiram što više ljudi kako bi postali svjesni kroz što prolaze studenti u Srbiji i narod koji se bori za pravdu, ali i što se trenutno dešava ljudima koji iz Hrvatske i drugih zemalja putuju u Srbiju”, kazala nam je.
Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova nisu nam odgovorili na upit koji se ticao daljnjih koraka koje će poduzeti i podrške koju pružaju oštećenim građanima i građankama. Strelec kaže kako joj se iz MVEP-a nisu javili, ali nada se da hoće, “kako su i najavili”.
Generalni štrajk
Državljani Hrvatske prozivani su da su “strani agenti” ili pak “kolovođe” masovnih prosvjeda i blokada studenata i studentica u Srbiji čiji je povod pad nadstrešnice u Novom Sadu u studenome prošle godine u kojem je živote izgubilo 15 ljudi.
Kao što smo na Faktografu već pisali, studenti u blokadi imaju četiri zahtjeva za vlast kako bi prestali s blokadama: objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice, odbacivanje optužbi protiv uhićenih i privedenih studenata i mladih na prosvjedima povodom pada nadstrešnice, podnošenje kaznenih prijava protiv napadača na studente i profesore i njihovo procesuiranje te povećanje izdvajanja iz proračuna Srbije za materijalne troškove državnih visokoškolskih ustanova od 20 posto. Studenti pozivaju na generalni štrajk, a priključili su im se sindikati, odvjetnici, ugostitelji, poduzetnici, ustanove kulture. Portali grupacije United Media – Nova.rs, Danas, Radar, Sportklub, TV nova, kao i novine Nova i Danas objavili su da se pridružuju općem štrajku, dok su sve oči bile uprte u radnike u javnom sektoru.
Ozbiljna društveno-politička kriza
Naši studenti, novinari, predstavnici nevladinih organizacija, radnice na poslovnom putu tako su se našli usred, kako je to za Faktograf.hr opisao novinar Balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) Saša Dragojlo,”ozbiljne društveno-političke krize koju nije lako ugasiti”.
On ističe kako trenutni prosvjedi nisu došli niotkuda. “Rezultat su dugogodišnjih društvenih i političkih borbi. To se često zaboravlja”, kaže Dragojlo.
“Inicijalna kapisla jeste ubojstvo 15 ljudi u Novom Sadu i osjećaj među građanima da je to mogao biti svatko od njih. Korupcija i politika profita pod svaku cijenu nam je bukvalno pala na glavu. Počela se širiti svijest da su prevršili svaku mjeru. Čak i među biračima SNS-a. Na to se desila studentska pobuna, događaj bez presedana. Ne samo da su bili jako dobro organizirani i efikasni u širenju svoje poruke, već su direktno demokratskim odlučivanjem dali ovom društvu – i opoziciji – primjer kako treba raditi”, kaže.
Prednost studenata, ističe Dragojlo, jest što oni “jesu unutar državnog sistema obrazovanja. Imaju ucjenjivački potencijal u klasičnom sindikalnom smislu te riječi. Oni blokadama zaustavljaju proizvodnju i distribuciju znanja. Podrška profesora i fakulteta tome je pomogla, ali i generalna borba prosvjetnih radnika u Srbiji, koja se odvijala paralelno, i koji su također podržali studente”.
Diskreditacija prosvjeda
Kako bi pokušali ugasiti trenutnu krizu, vladajući ne prezaju ni od čega. Dragojlo pojašnjava da kada se god u Srbiji događa neka veća društvena kriza, “neoradikalske vlasti posežu za nacionalističkom hajkom”. Tu na scenu stupaju “strani agenti i plaćenici”.
“U želji da zaustave odljev konzervativnijih glasača ka opoziciji, oni standardno započinju hajku na Hrvate ili Albance – ubrizgavajući taj toksični ideološki metamfetamin u svijest svojih čitatelja/gledatelja. Na taj način pokušavaju diskreditirati proteste, unijeti zabunu, i predstaviti pobunu kao maslo ‘najvećih neprijatelja srpskog naroda’. To je uobičajena metoda rada već decenijama”, kaže, iako mu se čini da je ovog puta to “toliko prozirno i tupoglavo, kao i da je pobuna toliko raširena i autentična, da teško može da prođe”.
Velika uloga medija
Veliku ulogu u toj nacionalističkoj hajci imaju mediji, putem kojih se dijele preslike osobnih iskaznica, drugi osobni podaci ili se ljude etiketira kao “ustaše” ili “strane plaćenike”.
Dragojlo kaže kako je medijski prostor u Srbiji uglavnom pod kontrolom Srpske napredne stranke. Televizije s nacionalnom pokrivenošću koje vidi najveći broj građana upregnute su kao propagandne mašinerije SNS-a i predsjednika Vučića, navodi, a Radio-televizija Srbije (RTS) praktično se svodi na oglasnu ploču dužnosnika i njihovog samoreklamerstva. Svrha tabloida je da sotoniziraju političke protivnike vlasti, ali i da “kreiraju poželjan društveni narativ koji odgovara vlasti Aleksandra Vučića i u aktuelnom trenutku, ali i na duže staze”, opisuje Dragojlo.
Oni “praktično, kreiraju paralelnu realnost”.
Jedini biznis model tabloida je širenje dezinformacija
Vesna Radojević, novinarka KRIK-a i urednica na projektu Raskrikavanje, Faktografovog partnerskog medija, nam je kazala kako tabloidi “imaju značajnu ulogu u nečemu što se zove trovanje javnog mnijenja zarad opstanka na vlasti Aleksandra Vučića”.
“Bizarno, ali njihov jedini biznis model je širenje dezinformacija i napadi na političke protivnike. Dakle, kada si u službi u kojoj igraš na emocije i strahove, kada je tvoj jedini pravi zadatak da stvaraš polarizaciju i napetosti među ljudima, od novinarstva u tom mediju nema ništa”, ističe Radojević.
Dragojlo kaže kako “tabloidi vode otvorene kampanje laži protiv aktivista, novinara i opozicije – i u tome ne poznaju granice pristojnosti niti zakona”.
“S obzirom da uzimaju pare i iz budžeta, ali i od privatnih aktera bliskih vlasti, njih tužbe za klevetu i sudski procesi koje uvijek izgube, nimalo ne brinu. To je cost of doing business. Princip je da prva priča – ona lažna – uvijek ostane u svijesti javnosti. Demantije nitko ni ne čita”, ističe novinar BIRN-a.
Ustaše, strani agenti, strani plaćenici…
Navodno prokazivanje, ili studenata i drugih prosvjednika kao “ustaša” ili izoliranih Hrvata, za cilj ima da se autentična pobuna građana predstavi kao zavjera tobožnjih vjekovnih srpskih neprijatelja, kaže Dragojlo.
“Malo je termina koji izazivaju veću negativnu reakciju od termina ‘ustaša’. Nitko normalan ne želi da bude smatran ustašom, a pogotovo ako je građanin Srbije. Na istom tragu je i priča o ‘stranim agentima’. U Srbiji postoji ozbiljan osjećaj razočarenja promjenama koje su došle nakon pada Miloševića.
Kapitalistička tranzicija ostavila je brojne ljude bez posla, državna poduzeća su uništena, a Srbija je postala slobodna zona jeftine eksploatacije za strane korporacije sa svih strana meridijana. Paralelno, kreiran je prozapadni narativ da Srbi nisu dovoljno dobri, da su isključivi krivci za rat 90-ih. Sve to kreiralo je resantiman kod tzv. ‘gubitnika tranzicije’ kojima je svega dosta. Na valu tog nezadovoljstva SNS je i došao na vlast”, opisuje Dragojlo.
Cilj je stvoriti sliku studenata kao neprijatelja društva
Radojević kaže kako već godinama svatko tko se usudi kritizirati vlast “biva provlačen kroz medije, izmišljaju se manipulacije i teorije zavjera o njima” te se zloupotrebljavaju njihovi osobni podaci. Dodaje kako je taktika proizvesti što više kaosa, što više bizarnosti, što više navoda o špijunskim akcijama, neprijateljima države. To nema samo za cilj da netko povjeruje u to i diskreditira proteste, “već da se i normalnim građanima smuči čitanje o svemu tome, da se potpuno povuku u svoje male balone i da ne izviruju i ne svjedoče kaosu”.
Novinar BIRN-a, pak sotonizaciju novinara tumači kao pokušaj da ih se “ogadi običnim građanima” te da se “informacije koje novinari objavljuju ne shvate kao kredibilne”.
“Sve veće neprijateljstvo srpske vlade prema građanskim aktivistima i novinarima”
Brojne udruge, inicijative i organizacije reagirale su na pritvaranja i deportacije državljana Hrvatske, ali i drugih država.
Tako je više od 320 organizacija civilnog društva iz 27 europskih zemalja potpisalo pismo kojim se od europskih institucija traži da iskoriste svoje dostupne alate kako bi Republiku Srbiju kao zemlju kandidata za pristup EU prisilile na poštivanje europskih demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i sloboda.
U pismu ističu kako su deportacije i pritvaranje “dio obrasca uznemiravanja, s dvije slične deportacije hrvatskih državljana posljednjih tjedana te s brojnim represivnim akcijama protiv mirnih srpskih prosvjednika”.
“Ove akcije, usmjerene protiv uglednih profesionalaca i inicijativa za međunarodnu suradnju, ukazuju na sve veće neprijateljstvo srpske vlade prema građanskim aktivistima i novinarima. Ovo ugnjetavanje događa se usred masovnih studentskih prosvjeda protiv korupcije i lošeg upravljanja koje režim nastoji suzbiti okrivljavanjem stranih državljana i poticanjem neprijateljstva prema susjednim zemljama i EU”, navodi se u pismu.
