Pod povećalom

U Hrvatskoj je 20,62 posto naselja demografski izrazito depresivno

Premda je teško izdvojiti područja s najvećim negativnim promjenama, autori navode kako se ističu područje Like i istočne Slavonije.
Pixabay

Dugoročni pad ukupnog broja stanovnika, starenje populacije i socijalna marginalizacija ruralnih područja uzrokovali su negativne demografske trendove u gotovo cijeloj Hrvatskoj. Pojmovi poput izumiranja, demografske depresije i demografske ugroženosti često se povezuju s demografskim i ekonomskim padom naselja. A kada se to pretoči u brojke, podaci su poražavajući. Hrvatska je 2011. godine imala 1 054 ili 15,60 posto naselja koja se mogu smatrati izrazito demografski depresivnima. Deset godina kasnije, broj naselja koja se mogu smatrati izrazito demografski depresivnima porastao je za 339 – na 1 393 naselja. Udio izrazito depresivnih naselja u ukupnom broju naselja u zemlji porastao je na 20,62 posto.

Ti pokazatelji izneseni su u znanstvenom radu „Promjena vrijednosti indeksa demografske depresije po naseljima Hrvatske u međupopisnom razdoblju 2011.–2021.“ autora Ivana Marića, Silvije Šiljeg i Snježane Mrđen s Odjela za geografiju, Sveučilišta u Zadru. Rad je na engleskom jeziku objavljen u časopisu Društvena istraživanja.

Demografski kriteriji na temelju kojih se izračunava Indeks demografske depresije uključuju podatke o povećanju/smanjenju broju stanovnika u promatranom razdoblju, prirodnom kretanju stanovništva, migracijskom saldu, prosječnoj dobi, indeksu starosti, udjelu stanovništva u dobi od 0 do 14 godina života, udjelu stanovništva u dobi od 65 i više godina, udjelu stanovništva u dobi od 80 i više godina, koeficijentu dobne ovisnosti starijih osoba, udjelu stanovnika u dobi od 75 i više godina unutar skupine stanovništva od 65 i više godina te ukupnom broju stanovnika kao korektivni faktor.

Na osnovu tih kriterija određeno područje može biti izrazito demografski depresivno, demografski depresivno, na rubu demografske depresije, vitalno ili izrazito vitalno.

Prema rezultatima istraživanja troje autora, u demografski depresivnim područjima prije četiri godine bilo je 3 638 naselja ili 53,85 posto naselja, dok je 2011. njihov broj bio 2 096 ili 45,83 posto ukupnog broja naselja u zemlji.

Ilustracija: Jordi Ilić/Faktograf

Podaci nadalje kazuju kako je na rubu demografske depresije u 2011. godini bilo 2 117 ili 31,34 posto naselja u zemlji dok ih je u 2021. godini bilo 1 385 ili 20,50 posto.

Vitalnih područja 2021. godine bilo je 138 ili 2,04 posto za razliku od 327 ili 4,84 posto u 2011. godini.

Ilustracija: Jordi Ilić/Faktograf

Broj izrazito vitalnih područja u 2011. godini bio je 12 (0,18 posto), a u 2021. godini svega pet ili 0,07 posto.

U 2011. godini  izumrlo je 150 naselja. U narednih deset godina izumrlo je dodatnih 47 naselja te je ukupan broj izumrlih naselja u 2021. godini bio 197.

Hrvatska će 3123. ostati bez stanovništva

Uspoređujući Indeks demografske depresije (IDD) u Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2021. godine, autori zaključuju kako je prosječna vrijednost IDD-a za sva naselja u Hrvatskoj u 2011. godini iznosila 2,22 – što predstavlja depresiju, odnosno rub demografske depresije, dok je u 2021. godini iznosila 2,20.

Izvor: Marić, Šiljeg, Mrđen

Hrvatska bi, kako se navodi u radu, prema stopi pada IDD-a i zadržavanju postojećih vrijednosti izračunatih demografskih parametara, bez stanovništva mogla ostati 3123. godine. Istodobno, prema UN-ovoj karti izumiranja čovječanstva koji se temelji na koeficijentu reprodukcije, Hrvatska će izumrijeti najkasnije do 3300. godine.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Kada se gleda promatrano desetogodišnje razdoblje, najveći broj naselja u obje godine, ističe se, pripadao je kategoriji demografski depresivnih područja, dok najmanji udio pripada kategoriji iznimno vitalnih područja.

„Promatrajući apsolutne promjene u broju naselja prema IDD-u, najveći porast zabilježen je u demografski depresivnim područjima, dok je najveći pad zabilježen u kategoriji rub demografske depresije. Kategorije vitalnih i iznimno vitalnih područja nisu zabilježile porast“, navode istraživači u radu.

Intenziviranje demografske depresije prisutno je na području cijele Hrvatske, a pošteđena nisu ni najveća naselja.

Najgore u Lici i istočnoj Slavoniji

Premda je teško izdvojiti područja s najvećim negativnim promjenama, autori navode kako se ističu područje Like i Bukovice, točnije općina Gračac i Donji Lapac te grad Obrovac, kao i područje istočne Slavonije pa se posebno ističu grad Osijek te općine Bilje, Darda i Kneževi Vinogradi.

„Na tim područjima vidljiv je porast IDD-a zbog složene povezanosti društvenih i prirodno geografskih faktora. Istočna Slavonija tradicionalno oslonjena na poljoprivredu te Lika i Bukovica, ovisne o stočarstvu, suočene su s negativnim trendovima posljednjih godina“, navode autori istraživanja, ističući kako je, primjerice, u periodu od 2016. do 2018. godine broj poljoprivrednih gospodarstava u Osječko-baranjskoj županiji smanjen za 2 796, a u Vukovarsko-srijemskoj za 1 035 gospodarstava.

Osim toga, ta područja Hrvatske još uvijek osjećaju posljedice ratnih zbivanja. Te posljedice posebno su vidljive na relativno izoliranim područjima Donjeg Lapca i Gračaca, kojima u prilog ne ide niti blizina BiH granice. Naime, područje Bosanskog Grahova prepoznato je kako geografski najmarginaliziranije područje u BiH. Sve to pogoršava ekonomske poteškoće i ograničava poslovne mogućnosti zajednicama, što dovodi do iseljavanja mladih i rasta Indeksa demografske depresije. Trend iseljavanja posebno je, ističu autori, izražen u istočnoj Slavoniji koja je za razliku od Like i Bukovice imala veću bazu mladih za migraciju.

Trećina površine Hrvatske je prazna

Razmjeri demografskog pada vidljivi su i iz podatka da je prema zadnjem popisu stanovništva u zemlji 195 naselja bilo bez stalnih stanovnika dok se u 2 933 naselja u zemlji broj stanovnika kreće od jednog do 100. Ukupno, tih 3 128 naselja pokrivaju nešto manje od 35 posto kopnene površine Hrvatske.

Dodatno, razmjere demografskog pada oslikava i činjenica da 2 907 ili 43,02 posto naselja u zemlji ima gustoću naseljenosti manju ili jednaku 20 stanovnika na kvadratnom kilometru.

Istraživanje pokazuje i koliko brzo stanovništvo Hrvatske stari. Tako je, primjerice 2011. godine 3,9 posto stanovnika Hrvatske imalo 80 ili više godina. Desetljeće kasnije, udio stanovništva u toj dobnoj skupini porastao je na 5,5 posto.

Razmjeri starenja stanovništva još su vidljiviji kada se ta dobna skupina usporedi s brojem djece mlađe od pet godina. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u 46 posto naselja u zemlji, odnosno 4 070 naselja (od njih 6 562 u kojima netko živi) broj stanovnika starijih od 80 godina premašuje broj djece mlađe od pet godina. Taj trend, kako navode autori, ukazuje na značajno oslabljenu ili odsutnu demografsku bazu, što sugerira da su mnoga naselja u opasnosti od depopulacije.

Kako se navodi u radu, u 2011. godini 44 naselja ispunila su svih 11 kriterija koja ih obilježavaju izrazito demografski depresivnim područjima. Pritom su se četiri naselja mogla smatrati demografski najdepresivnijima jer je u njima živio po jedan stanovnik. Riječ je o naseljima Bijeli Klanac u Karlovačkoj županiji, Valići u Primorsko-goranskoj županiji, Zut u Sisačko-Moslovačkoj županiji i  Bucalovići u Istarskoj županiji.

Desetljeće kasnije, prema svih 11 kriterija, ukupno su 83 naselja upala u kategoriju izuzetno depresivnih područja, a među njima je osam naselja imalo samo jednog popisanog stanovnika. Tako su se demografski najdepresivnijim naseljima u 2021. godini mogla smatrati Bandino Selo, Ponor Korenički, Donja Stranica, Kraljevo Selo, Štirkovac, Kamenski Vučjak, Mala Kosa i Tihočaj.

Primjerice, Bandino Selo u Karlovačkoj županiji 2011. godine imalo je šest stanovnika, a u 2021. u tom je selu bio samo jedan stanovnik. Ponor Korenički u općini Plitvička jezera (Ličko-senjska županija) u 2021. godini imalo je jednog stanovnika te stroga nije klasificirano kao „izumrlo naselje“. Kraljevo selo u općini Bosiljevo (Karlovačka županija) 1991. imalo je 41 stanovnika, 2001. godine svega četiri stanovnika, a prema zadnjem popisu jednog.

Ratna zbivanja tijekom Domovinskog rata utjecala su na kretanje broja stanovnika u mnogim naseljima pa tako i Štrikovcu i Maloj Kosi u kojima je i 1991. godine bilo manje od 20 stanovnika, svi srpske nacionalnosti. Kamenski Vučjak u Požeško-slavonskoj županiji tijekom rata u potpunosti je razoren, a 1991. godine u tom je naselju bilo 89 stanovnika.

S druge strane, Tihočaj, koji se nalazi u općini Jastrebarsko, tijekom 1950-ih godina suočio se s iseljavanjem stanovništva.

Sva ta naselja prema zadnjem popisu stanovništva imaju po jednog stanovnika.

Najvitalnija naselja

Kada je, pak, riječ o izuzetno vitalnim područjima u 2011. godini bilo ih je 12, a najvitalnija među njima su bila četiri naselja – Krničari, Dedin, Parag i Piškorovec (u ta dva naselja živi isključivo romsko stanovništvo).

Kada je riječ o izuzetno vitalnim naseljima, prije četiri godine bilo ih je pet i to su Piškorovec, Parag (iako su i u tim naseljima u odnosu na 2011. vidljiva negativna kretanja), Donje Vratno (dio), Dedin i Veliko Polje.

No, niti jedno od izuzetno vitalnih područja u 2011. godini i 2021. godini nije zadovoljilo svih 11 kriterija Indeksa demografske depresije u svojoj kategoriji.

Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.