I dvije godine nakon što je Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u sklopu pilot projekta u Zagrebu pustio jedinke sterilnih tigrastih komaraca, ne prestaje se pričati o toj temi. Ovaj put sterilnih se komaraca uhvatio Velimir Bujanec.
Uz status koji je do vremena pisanja ovog teksta prikupio skoro 700 reakcija, 201 komentar te je podijeljen 116 puta priložena je ilustracija u kojoj se tvrdi kako je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević na sterilne komarce potrošio 400 tisuća eura, a da je bivši američki predsjednik Joe Biden na “transrodne miševe” utrošio osam milijuna dolara.
“TOMAŠEVIĆ JE NA UVOZ “STERILNIH KOMARACA“ IZ ITALIJE SPISKAO 400 TISUĆA EURA, A JOE BIDEN ČAK 8 MILIJUNA DOLARA NA ‘ISTRAŽIVANJE TRANSRODNIH MIŠEVA’?!”, navodi se, između ostalog, u statusu (arhivirano ovdje) kojega je na društvenoj mreži Facebook podijelio Velimir Bujanec.
Dio Bujančeva statusa koji se tiče miševa, donosimo niže.
“A PAZITE SAD: NA ŠTO JE SVE TROŠIO JOE BIDEN!
Prema službenim podacima koje je u Kongresu, tijekom povijesnog govora, iznio američki predsjednik – gospodin Donald Trump, Sleepy Joe je fakat imao čudne “političke“ prioritete…
Za razliku od Tomaševića, koji je novac Zagrepčana trošio na “sterilne komarce“ – Biden je čak 8 milijuna američkih dolara spiskao na istraživanje “transrodnih miševa”!
DA, TO JE ZAISTA ISTINA! 8 MILIJUNA DOLARA ZA ČEPRKANJE PO ‘TRANSRODNIM MIŠEVIMA’!”
Tigrasti komarci i SIT metoda
Osvrnut ćemo se prvo na sterilne komarce iz statusa.
Metoda puštanja sterilnih komaraca (eng. Sterile insect technique, SIT) u okoliš nije nova metoda i znanstveno dokazano je učinkovita, kao što smo na Faktografu već pisali. Radi se o ispuštanju sterilnih mužjaka u okoliš s ciljem smanjenja populacije pojedinih štetnih kukaca. Razvijena je u SAD-u i primjenjuje se više od 60 godina u mnogim dijelovima svijeta.
Metodom su kod nas bili targetirani tigrasti komarci (Aedes albopictus), jedna od 52 vrste komaraca koje su dosad pronađene u Hrvatskoj. Radi se o prilagodljivoj i invazivnoj vrsti koja se brzo razmnožava i osvaja nova područja te koja se proširila na cijelo područje Hrvatske. Tigrasti je komarac u Hrvatskoj prisutan duže od 15 godina. Ova se vrsta razvija u tzv. “umjetnim leglima”, tj. umjetnim vodama stajaćicama koje nastaju kada u našim dvorištima i vrtovima, primjerice, ostavimo otvorene posude s vodom ili kada se u predmetima poput starih guma ili vaza na groblju nakupi kišnica.
SIT metoda je biološka metoda suzbijanja komaraca, kako nam je 2023. godine pojasnila biologinja Ana Klobučar, Voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Muške jedinke tigrastog komarca izlažu se niskoj razini radijacije, što dovodi do sterilizacije. Osim te “sitnice”, sterilizacije, radijacija ne utječe na životni vijek, ponašanje u prirodi ili sposobnost parenja muških jedinki, budući da one moraju ostati “konkurentne” jedinkama koje se nalaze u prirodi i koje nisu sterilne.
Cilj je parenje ženki sa sterilnim muškim jedinkama, stoga ženke stvaraju i polažu jaja iz kojih se neće razviti nove jedinke komaraca. Navedeno bi “u konačnici trebalo dovesti do značajnog pada brojnosti jedinki tigrastih komarca na promatranom području”, pojasnila nam je tada Klobučar.
Radi se, dakle, o pilot projektu koji je proveden 2023., prije dvije godine. Godinu prije, sterilne jedinke komaraca puštene su u Premanturi u Istri.
Klobučar, koju smo kontaktirali i za ovaj članak, projekt ocjenjuje vrlo uspješnim. “Dobiveni rezultati su nam poticaj za nastavak implementacije metode SIT u Zagrebu, kao jedne od bioloških metoda u postupcima primjene integriranih metoda suzbijanja tigrastih komaraca”, kazala nam je Klobučar.
Ako je projekt uspješan, zašto nije nastavljen?
Prošle godine sterilni komarci nisu puštani u okoliš, niti se planira njihovo puštanje ove godine. S obzirom na to da u “Štamparu” i Gradu smatraju kako je projekt bio uspješan, zanimalo nas je zašto projekt nije nastavljen.
Iz “Štampara” pojašnjavaju kako je pilot projekt iz 2023. trajao samo dva tjedna. Sljedeća bi faza bila puštanje velikog broja sterilnih mužjaka tigrastih komaraca na istom području kroz dulje razdoblje. Takva aktivnost koja bi trajala cijelo ljeto zahtijeva “značajno veće resurse u provedbi svih koraka: pažljivo planiranje i organizaciju, brojne dodatne radne sate (zapošljavanje), troškove nabave velikog broja komaraca i troškove svih aktivnosti provedbe”.
Radi sveukupnog troška, navode, traže dodatni način financiranja (a ne samo sredstvima Grada Zagreba), zajednički s drugim partnerima ili putem nekog od Europskih projekata.
Dvije glavne metode suzbijanja komaraca
SIT metoda, tj. puštanje sterilnih komaraca, nije uobičajena metoda suzbijanja komaraca te “nije dio redovnog godišnjeg Programa suzbijanja komaraca”, kažu iz Grada Zagreba. Pilot projekt je u 2023. godini proveden na prijedlog NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”.
“Stručnjaci su zadovoljni s dobivenim rezultatima, ali da bi se moglo govoriti o većem učinku suzbijanja potrebno je pratiti aktivnost i dobro preživljavanje laboratorijski uzgojenih puštenih sterilnih jedinki tigrastog komarca u prirodnim uvjetima urbane sredine kroz duži period”, dodaju iz Grada.
Iz Grada Zagreba pojasnili su kako postoje dvije glavne metode suzbijanja komaraca. Prva, osnovna i najvažnija je “suzbijanje ličinki komaraca u vodama u okolišu (tzv. larvicidno suzbijanje)”. Kada se prijavi veći broj jedinki, “provode se i mjere njihovog suzbijanja (adulticidno suzbijanje tzv. zamagljivanje) na manjim područjima”.
Toplo i hladno zamagljivanje se kao metoda koristi kad se na određenom prostoru pojavi veliki broj jedinki, tj. “samo kada komarci predstavljaju izrazitu smetnju građanima”, na gusto naseljenim područjima. Iz Grada također dodaju kako se ova metoda smatra i najmanje učinkovitom, budući da insekticid djeluje samo na odrasle jedinke.
Koliko to, pak, sve košta?
Zanimalo nas je koliko je potrošeno za dezinsenkciju komaraca u 2022., 2023. i 2024. godini, otkako je na vlasti gradonačelnik Tomašević, s obzirom na to da Bujanec u svom statusu govori o “400 tisuća eura”.
“U protekle tri godine, točnije od 2022. do 2024., za dezinsekciju komaraca utrošeno je 1.009.858,76 € iz Proračuna Grada Zagreba. U 2022. je to 305.879,63 €, u 2023. je 334.077,55 €, a u 2024. 369.901,58 €”, kažu iz Grada.
Za projekt sterilnih komaraca u 2023. godini “izdvojeno je približno 10.000 eura”, dodaju. To je u skladu s podacima koje smo dobili i 2023. godine, kada smo se također bavili ovom temom. Tada su nam i iz “Štampara” potvrdili cifru od približno 10.000 eura koja je potrošena za cijeli pilot projekt.
Kupnja 100.000 sterilnih komaraca koji su pušteni na području Cvjetnog naselja koštala je 2.800 eura. Ostatak sredstava utrošen je na potrošni materijal za uzorkovanja komaraca koja su se provodila nakon njihova puštanja: električne aspiratore i akumulatore potrebne za aspiratore, posudice za spremanje komaraca, ovipozicijske klopke te ostala potrošna sredstva rada, radne sate utrošene za terenski rad i obradu uzoraka.
A što je s 400 tisuća eura?
Ali otkud onda 400 tisuća eura koje spominje Bujanec?
Kao što smo već i prije pisali, do konfuzije oko iznosa potrošenih sredstava najvjerojatnije je dovela izjava gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića koji je sredinom lipnja 2023. godine kazao kako se sa “Zavodom Andrija Štampar radi taj projekt s puštanjem sto tisuća sterilnih muških jedinki komaraca i nadamo se da će zapravo istjerati tigraste koji su veći od običnih. Samo za taj projekt izdvojeno je 380 tisuća eura” (Zagreb.info).
Iz Grada kažu kako se 334.077,15 eura koji su 2023. godine utrošeni za dezinsekciju komaraca odnosi na ukupan iznos koji je isplaćen ugovornim izvršiteljima, dok je “Štamparu” za nadzor isplaćeno dodatnih 43.975,00 eura. Od ukupne sume, samo je približno 10 tisuća eura išlo za projekt sterilnih komaraca.
U 2024. za uslugu dezinsekcije komaraca ugovornim izvršiteljima isplaćeno je 369.901,58 €, dok je za stručni nadzor NZJZ Dr. Andrija Štampar utrošeno 46.625,00 eura, kažu iz Grada. Projekt sa sterilnim komarcima lani nije nastavljan.
A gdje su miševi?
Otkud tu u statusu i “transrodni miševi”? Linija rezoniranja vjerojatno je išla na “igranje” sa spolom – od sterilizacije do transrodnosti.
Radi se o tezi koju je iznio američki predsjednik Donald Trump u svom obraćanju američkom Kongresu početkom ožujka. On je u tom obraćanju više puta spomenuo transrodne osobe, koje inače čine tek jedan posto populacije Sjedinjenih Američkih Država.
Između ostaloga, u obraćanju Kongresu govorio je i o “transrodnim miševima”, rekavši kako mu Elon Musk, preko svoje Agencije za učinkovitost Vlade (Department of Government Efficiancy, DOGE), pomaže da prekine rasipno ponašanje američke vlade, što uključuje i “osam milijuna dolara koji će miševe učiniti transrodnima”.
CNN je odmah tijekom obraćanja provjeravao predsjednikove izjave, uključujući i ovu o “transrodnim miševima”. U prvoj verziji članka CNN je netočnom označio Trumpovu tvrdnju o federalnim sredstvima, nakon čega su članak ažurirali i upotpunili kontekst. Nakon CNN-ova članka, Bijela kuća objavila je priopćenje naslovljeno “Da, Biden je potrošio milijune na eksperimente na transrodnim životinjama”.
“ČINJENICE: Nacionalni zdravstveni instituti su tijekom Bidenova mandata potrošili milijune dolara novaca poreznih obveznika na subvencioniranje institucija diljem zemlje kako bi se vršili transrodni eksperimenti na miševima”, piše u priopćenju.
Priopćenje Bijele kuće potom navodi poveznice na šest (1, 2, 3, 4, 5, 6) studija čije je financiranje ukupno koštalo više od osam milijuna američkih dolara. Linkane studije bave se učincima i utjecajima hormonalne terapije na zdravlje, ali cilj im nije “učiniti da miševi postani transrodni”.
Studije
Kao što navodi Americans for Medical Progress, nedavne tvrdnje o “transrodnim miševima” su obmanjujuće i netočne. Istraživanja koja je navela Bijela kuća nisu o rodnom identitetu, već o biološkom i reproduktivnom razvoju. Istraživanja na ovom polju znanstvenicima omogućavaju da bolje razumiju kako spolni hormoni funkcioniraju i kako utječu na situaciju u kojima stvari “pođu po zlu”, kao što je slučaj s bolestima i stanjima poput endometrioze, neplodnosti, raka dojke i prostate.
Jedna studija proučavala je jesu li veće šanse da žene dobiju astmu zbog hormona estrogena. Druga, koja je dobila financiranje u iznosu 455 000 američkih dolara, koristila je miševe za proučavanje kako hormonalna terapija može utjecati na imunološki odgovor na cjepivo protiv HIV-a.
Treća studija koju je linkala Bijela kuća proučavala je kako rodno-afirmirajuća hormonalna terapija utječe na nečiji rizik za razvoj raka dojke. Dvije studije proučavale su utjecaj hormonalne terapije: jedna kako bi testosteron mogao utjecati na plodnost, a druga se usredotočila na potencijalni utjecaj na mikrobiom crijeva.
I zadnja, šesta, koju je linkala Bijela kuća, koristila je “transgene miševe” s ciljem proučavanja poboljšanja zdravstvenih ishoda za LGBTQ+ osobe.
Transgeni studiji
Radi se, dakle, o transgenim miševima, ne transrodnim miševima. Transgeni miševi (eng. transgenic mice) su miševi kojima je DNA modificiran i oni se potom koriste u laboratorijskim istraživanjima. Injektirana DNK integrira se u genom miša i potom normalno prenosi u potomstvo.
Transgene životinje služe kao modeli u istraživanjima o prijenosu gena, kao bioreaktori za proizvodnju različitih proteina te za uzgoj tkiva i organa za transplantaciju (Primjena transgenih tehnologija u zootehnici). Transgeni miševi široko se koriste u biomedicini te istraživanjima u kojima se analiziraju utjecaji gena na stanja i bolesti, poput Alzheimera, astme, dijabetesa i Parkinsonove bolesti, između ostalih.
Zaključno, pilot projekt sterilnih komaraca kojega je 2023. godine inicirao Nastavni zavod za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar" provodio se samo jednom, 2023. godine te je koštao oko 10 000 eura. Spomenutih 400 000 eura približna je godišnja suma ukupne borbe protiv komaraca u gradu Zagrebu. Kada govorimo o "transrodnim miševima", studije koje je u svom priopćenju navela Bijela kuća za cilj nemaju to da se miševi učine transrodnima, nego se proučavaju razne problematike, uključujući i utjecaj rodno-afimirajuće hormonalne terapije na zdravlje, kao i utjecaj pojedinih hormona.
