Iako je Središnje izborno povjerenstvo Rumunjske zabranilo ponovnu kandidaturu krajnje desnog kandidata Calina Georgescua na predsjedničkim izborima, a rumunjski Ustavni sud je potvrdio tu odluku, društvenim mrežama strelovito se proširila informacija da je u tome zapravo sudjelovala Europska unija te su sve kritike usmjerene na službeni Bruxelles.
U jednom od viralnih statusa (arhivirano ovdje) na društvenim mrežama navodi se sljedeće:
Calin Georgescu, pobjednik 1. kruga predsjedničkih izbora u Rumunjskoj sa 22% glasova koje su Briselski klimavci poništili. Potom su ga zatvarali, zabranili mu objave na društvenim mrežama i konačno su mu zabranili kandidaturu za predsjednika, a ankete mu sada daju 45%. Nikada se ovako šta nije desilo na tlu EU, protivno pravnom sustavu, protivno svim izbornim i demokratskim načelima, samo etiketa “putinovac”. Jasno je da EU upravo umire u Rumunjskoj, jer to je potom i Moldavija a ove godine i Češka gdje sve ankete idu na ruku još jednom “putinovcu”. I potpuno je jasno zašto se EU naoružava, jer baš svi znaju da ju Rusija nema namjeru napadati. Naoružava se da bi se branila od sopstvenih građana koji baš svuda biraju neke druge opcije i ljude koji više ne žele diktat Bruxellesa i Nato pakta. No protivno svim vrijednostima, koje su lažno propagirale, zapadne demokracije su očigledno spremne ne priznavati volju građana i svoje bogate sinekure, kako izgleda, i oružjem se spremaju braniti.
To im ne smije proći danas u Rumunjskoj, jer sutra nikome neće dozvoliti birati svoje vođe. Ne smije i neće.
EU nije utjecala na poništenje izbora u Rumunjskoj
Iz teksta statusa moglo bi se zaključiti kako su institucije Europske unije poništile rezultate 1. kruga predsjedničkih izbora te potom zabranile ponovnu kandidaturu Georgescua. No, to nije točno. U tekstu rumunjskog Središnjeg izbornog povjerenstva pojašnjava se odluka o zabrani ponovne kandidature, a prijevod teksta na engleski jezik otkriva da se u toj odluci nigdje ne spominje Europska unija.
Kako navodi Reuters, koji se također bavio provjerom točnosti navoda da je EU sudjelovala u odbacivanje kandidature, rumunjski zakon 370/2004, članak 29., kaže da je središnje izborno povjerenstvo zemlje odgovorno za odbijanje izbornih kandidata koji “ne ispunjavaju zakonske uvjete”. “Tvrdnje da je Europska unija izravno umiješana u odluku Središnjeg izbornog ureda da odbaci kandidaturu g. Calina Georgescua su netočne”, podcrtali su iz Središnjeg izbornog povjerenstva za Reuters. Središnje izborno povjerenstvo, tijelo koje uključuje pet sudaca i predstavnike političkih skupina u rumunjskom parlamentu – glasalo je 10 naprema četiri u korist zabrane kandidature Georgescua, a takvu odluku dan kasnije jednoglasno je potvrdio i rumunjski Ustavni sud.
Markus Lammert, glasnogovornik Europske komisije za demokraciju, rekao je na konferenciji za novinare 10. ožujka da se Bruxelles ne miješa u nacionalne izbore. “Nacionalne vlasti su zadužene za nacionalne izbore i u konačnici izbori su za ljude u svakoj državi članici”, rekao je Lammert, upitan o odluci o zabrani kandidature Georgescua.
Georgescu u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio više od 20 posto glasova
Podsjetimo, u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj održanom 24. studenog prošle godine Georgescu je kao nezavisni kandidat, koji je Vladimira Putina proglasio “čovjekom koji voli svoju zemlju”, osvojio 22,9 posto glasova, a njegova protukandidatkinja Elena Lasconi iz stranke Spasimo Rumunjsku osvojila je 19,17 posto.
“Večeras je rumunjski narod vapio za mirom. I vikali su vrlo glasno, iznimno glasno. Mi smo jaki i hrabri, mnogi od nas su glasali, a još više će to učiniti u drugom krugu”, kazao je nakon objave izbornih rezultate Georgescu, 62-godišnji sveučilišni profesor kojem su predizborne ankete davale 5 posto podrške.
Georgescu, koji je napustio krajnje desni Savez za Uniju Rumunja (AUR) nakon što su kritizirali njegov proruski i anti-NATO stav, vodio je viralnu TikTok kampanju usmjerenu na smanjenje potrebe Rumunjske za uvozom hrane i energije i ukidanje pomoći Ukrajini. Predizborna kampanja se bila uglavnom usmjerila na rastuće troškova života u Rumunjskoj jer ova crnomorska zemlja ima najveći udio ljudi u EU-u koji su izloženi riziku od siromaštva, kao i najveću stopu inflacije u bloku i najveći proračunski deficit. Georgescu je na Facebooku nakon što je glasao istaknuo da se zalaže za “one koji smatraju da nisu bitni, a zapravo su najvažniji”. Kasnije je kazao da su rezultati bili “izvanredno buđenje” građana.
“Postojalo je očekivanje, želja za osvetničkim glasom, prosvjednim glasom, od strane ljudi s mnogo frustracija, s revoltom, s bijesom prema sustavu”, objašnjavao je nakon izbora stručnjak za međunarodne odnose Valentin Naumescu za portal Digi24.ro. Društvene mreže doprle su do mnogih birača koji možda čak nisu imali jasnu predodžbu o tome tko je Georgescu, istaknuo je Naumescu, “bombardirajući ih tim idejama, da je on pravi Rumunj, snažan vođa Rumunjske, da ima plan te da ima rješenja”.
Politički analitičar Radu Magdin smatrao je da je razlika između jednoznamenkaste podrške ekstremnoj desnici u neovisnim anketama i rezultata prvog kruga bio bez presedana otkako je Rumunjska izašla iz komunizma 1989. “Nikada u naše 34 godine demokracije nismo vidjeli takav porast u usporedbi s anketama”, rekao je Magdin nakon objave rezultata za Reuters.
Nakon objave rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora oglasio se i Kremlj koji je priopćio da nije dobro upoznat s Georgescuovim stajalištima, iako je “jasno razumio” stav sadašnjeg rumunjskog vodstva, za koje je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da je neprijateljsko prema Rusiji.
Rumunjski Ustavni sud poništio prvi krug predsjedničkih izbora
6. prosinca 2024. rumunjski Ustavni sud poništio je prvi krug predsjedničkih izbora u zemlji, nekoliko dana nakon što su obavještajni podaci s kojih je skinuta oznaka tajnosti tvrdili da je Rusija vodila koordiniranu internetsku kampanju za promicanje autsajdera krajnje desnice koji je pobijedio u prvom krugu.
“Izborni proces za izbor predsjednika Rumunjske bit će u potpunosti ponovljen, a vlada će odrediti novi datum i kalendar za potrebne korake”, stajalo je u priopćenju Ustavnog suda. Georgescu je odluku Ustavnog suda nazvao “službenim udarom”. “Neće me moći zaustaviti. I ne mogu zaustaviti rumunjski narod u onome što žele promijeniti”, poručio je za lokalne medije.
Iste večeri nakon objave suda da poništava prvi krug predsjedničkih izbora, tisuće prosvjednika okupile su se u glavnom gradu Bukureštu kako bi “poduprli demokraciju” i izrazili neslaganje s odlukom o poništavanju izbora. Usporedno s time, Georgescu je najavio žalbu na odluku Ustavnog suda.
Rumunjski Ustavni sud zabranio je ponovnu kandidaturu
11. ožujka ove godine Ustavni sud Rumunjske nakon dvosatne rasprave donio je jednoglasnu odluku da se odbija Georgescuova žalba. Ranije je, kao što smo već uvodno spomenuli, Središnje izborno povjerenstvo donijelo odluku o zabrani ponovne kandidature Georgescua na predsjedničkim izborima koji će se održati 4. svibnja.
Osvrćući se na odluku Vrhovnog suda u videu na Facebooku, Georgescu nije pozvao na daljnje prosvjede – nego je umjesto toga sugerirao da bi pristaše mogle izabrati drugog kandidata kojeg će podržati na ponovljenim izborima u svibnju.
“Ako želite bilo koga podržati potpisivanjem novih lista za predsjedničku kampanju, učinite kako vam savjest govori. Čini se da demokracija i sloboda ovih dana uzimaju posljednji dah. Ali sada moramo pokazati, više nego bilo kada, da je naš izbor bitan na miran i demokratski način”, dodao je Georgescu.
Odbacivanje žalbe dovelo je do novog prosvjeda ispred zgrade suda u Bukureštu, a prosvjednici su se okupili ogrnuti rumunjskim zastavama. Okupljeni su uzvikivali “Calin Georgescu predsjednik” i “sloboda”, a suce su prozvali izdajnicima. Jedna je žena nosila transparent na kojem je pisalo “Stop diktaturi”, prenio je BBC. Međutim, ubrzo nakon Georgescuove objave u kojima je pozvao svoje pristaše da mogu izabrati drugog kandidata kojeg će podržati, ljudi su se razišli.
Kako je Georgescu “zavladao” TikTokom?
Predstavnici društvene mreže TikTok su u izjavi za Politico još u studenom prošle godine kazali da nije točno da je profil Calina Georgescua bio tretiran drugačije od ostalih kandidata na predsjedničkim izborima, a šefica europske diplomacije Kaja Kallas na tu temu je rekla da su glasovi građana u Rumunjskoj pokazali da je Rusija naučila kako utjecati na izbore pomoću novih tehnologija.
Europska komisija je u prosincu prošle godine pokrenula pravni postupak protiv TikToka zbog “sumnje na kršenje” Akta o digitalnim uslugama vezano uz izbore u Rumunjskoj. O ulozi TikToka u prvom krugu rumunjskih predsjedničkih izbora održanih prošle godine, detaljno smo pisali još u prosincu.
“Recept” za uspjeh na izborima bili su plaćeni influenceri. Naime, igrajući na protestne glasove birača i veliko zasićenje mainstream politikom, Georgescu se u kampanji oslanjao na alternativne medijske platforme i društvene mreže. To mu je omogućilo određenu prednost jer je mogao izbjeći novinarska pitanja i direktnu konfrontaciju s protivnicima. Međutim, mnogi su posumnjali da njegova popularnost ne proizlazi naprosto iz neometanog nastupa i karizme.
Expert Forum, think-thank iz Bukurešta koji se, između ostalog, bavi praćenjem izbornih procesa, uočio je kako je Georgescu na TikToku u samo dva mjeseca postigao viralnost koju su izgradila prva tri kandidata u 11 mjeseci. Prema njihovoj analizi, postigao je to uz koordiniranu mrežu profila koji su ga izravno promovirali i uz grupu influencera koje su ga neizravno promovirali bez ograde da se radi o plaćenom oglašavanju.
Tko je platio kampanju na društvenim mrežama?
Rumunjski istraživački portal snoop.ro krajem prosinca objavio je izvještaj koji otkriva da je prema podacima rumunjske porezne uprave Nacionalna liberalna stranka (stranka desnog centra) platila kampanju na društvenim mrežama s influencerima na TikToku koji su koristili hešteg #echilibrusiverticalitate (“ravnoteža i uspravnost”) koji je umjesto kandidatu njihove stranke na kraju najviše koristio upravo Georgescuu. Liberali su inače koalicijski partner u rumunjskoj vladi i njihov kandidat Nicolae Ciuca plasirao se kao peti u prvom krugu izbora.
Kako donosi Politico, Nacionalna liberalna stranka platila je vanjskoj tvrtki, Kensington Communication, da za njih provedu kampanju na društvenim mrežama. Kensington Communication se nakon cijelog skandala oglasio priopćenjem i poručio: “Ako je kampanja klonirana ili oteta u korist jednog ili drugog kandidata, tražimo od nadležnih tijela da provjere i poduzmu potrebne pravne mjere”. Kazali su također da je scenarij koji su poslali influencerima za kampanju izmijenjen.
Muskovo uplitanje u rumunjske predsjedničke izbore
Georgescuov slučaj pozorno je pratio i viši savjetnik predsjednika SAD-a te vlasnik društvene mreže X (bivši Twitter) Elon Musk. U jednoj od brojnih objava na X-u Elon Musk je za zabranu kandidature Georgescua optužio nevladine organizacije, dijeleći objavu Marija Nawfala, influencera i obožavatelja Georgescua, u kojoj stoji da su Rumunjska i Europska unija u koordinaciji s nevladinim organizacijama koje financira George Soros te USAID “krive” za cenzuru, a samim time i zabranu ponovne kandidature krajnje desnog kandidata na društvenim mrežama. U objavi se spominju nevladine organizacije poput Expert Foruma, ActiveWatcha te Funky Citizena.
Iz Expert Foruma reagirali su na Muskove objave kazavši da se radi o kampanji dezinfomiranja i zastrašivanja. “Expert Forum i naše kolege iz drugih organizacija civilnog društva suočavaju se s napadom bez presedana moćnih osoba poput Elona Muska. Vjerujemo da je ovo sve opasniji pokušaj zastrašivanja, namjerno izdvajajući Expert Forum (EFOR) i druge rumunjske nevladine organizacije u ovom kontekstu. Takve radnje imaju za cilj diskreditirati i oslabiti ulogu civilnog društva u obrani demokracije i pozivanju moćnih entiteta na odgovornost”, istaknuli su u priopćenju.
Dodaju da dezinformacijska kampanja proizlazi iz službenog sastanka na temu “Akt o digitalnim usluga u kontekstu izbora” održanog 3. ožujka u Bukurešta na kojem su sudjelovali predstavnici nevladinih organizacija i znanstvenici, velike digitalne platforme uključujući Metu, Tik Tok i X te nacionalna i europska tijela. Kako ističu, stvarni cilj sastanka bio je raspravljati o mjerama koje digitalne platforme moraju poduzeti kako bi ispunile zakonske obveze u vezi s nezakonitim sadržajem tijekom izbora.
“Radilo se o tehničkoj raspravi o mjerama usklađenosti, a ne sastanku za ‘cenzuru na društvenim mrežama koju vode nevladine organizacije’, kako lažno tvrde Musk i drugi širitelji dezinformacija. Štoviše, X je imao svoje predstavnike na sastanku, što znači da Elon Musk ili ignorira stvarnost ili namjerno napada vlastitu tvrtku kako bi potaknuo lažne narative”, ističu.
Javno su pozvali Elona Muska da se informira i konzultira predstavnike vlastite kompanije koji su bili na sastanku prije “širenja toksičnih laži”. “Prava prijetnja demokraciji nisu nevladine organizacije koje platforme pozivaju na odgovornost, već korištenje utjecaja i dezinformacija za zastrašivanje i diskreditiranje građana koji se bore protiv napada na rumunjsku demokraciju”, stoji u njihovom priopćenju od 4. ožujka.
Raspoloženje građana u Rumunjskoj oko zabrane kandidature podijeljeno
Kako bismo provjerili kakvo je opće raspoloženje u Rumunjskoj vezano uz zabranu kandidature Georgescua te kakav narativ prevladava, Faktograf je razgovarao s rumunjskom fact-checking organizacijom Funky Citizen, koja je već bila predmetom dezinformacijskih kampanja.
Prevladavajući narativ u Rumunjskoj o zabrani kandidature Călina Georgescua, pojašnjavaju, oblikovan je pravnim tumačenjima, političkim diskursom i medijskim izvještavanjem. “Službeno, odluka slijedi pravni i ustavni okvir Rumunjske, a ne direktivu Europske unije. No, društvenim mrežama širi se znatna količina dezinformacija, posebice oko ideje da Europska unija i strani akteri stoje iza odluke o poništenju Georgescuove kandidature. Te narative u velikoj mjeri promoviraju određene političke skupine, pojedinci i mediji s ciljem poticanja euroskepticizma i nepovjerenja u demokratske institucije”, kažu iz Funky Citizena za Faktograf.
Što se pak tiče općeg raspoloženja ljudi u Rumunjskoj oko zabrane kandidature, prilično su podijeljena, a reakcije uvelike ovise o političkom opredjeljenju i medijskoj konzumaciji. “Dok jedni to vide kao legitimnu pravnu odluku temeljenu na kriterijima integriteta, drugi – posebno u internetskim prostorima pod utjecajem dezinformacija – vide to kao nepravedan ili politički motiviran potez”, pojašnjavaju.
Nakon što je Georgescuovo mjesto ostalo upražnjeno, dvije najveće političke stranke natječu se za predsjednički mandat, čineći to političkim trenutkom visokog uloga. Naime, nakon poništavanja drugog kruga izbora, novi predsjednički izbori održat će se 4. svibnja, a ako nitko od kandidata ne skupi 50 posto glasova drugi krug izbora bit će 18. svibnja.
U međuvremenu, napominju, društvene mreže preplavljene su dezinformacijskim kampanjama koje sugeriraju da će Venecijanska komisija i druga pravosudna tijela intervenirati kako bi se vratio drugi krug izbora u prosincu. “Ovo je trenutno jedan od najraširenijih narativa na internetu. Neki krajnje desničarski političari, uključujući Georgea Simiona (AUR) i Anu Mariju Gavrilă (POT), usprotivili su se zabrani, na taj način potičući kontroverze i privlačenje euroskeptične i nacionalističke publike”, objasnili su iz Funky Citizena za Faktograf.
Zaključno, kandidaturu Calina Georgescua u drugom krugu predsjedničkih izbora nije zabranila Europska unija već rumunjsko središnje izborno povjerenstvo. U odluci središnjeg izbornog povjerenstva pojašnjavaju se detalji odluke o zabrani ponovne kandidature Georgescua, ali u njoj se nigdje ne spominje Europska unija niti njezina tijela. Odluke rumunjskog Središnjeg izbornog povjerenstva potvrdio je i rumunjski Ustavni sud. Navode o uplitanju odbacio je i glasnogovornik Europske komisije za demokraciju, kazavši da je provedba nacionalnih izbora u pojedinim državama članicama isključiva nadležnost država članica. Zbog toga ocjenjujemo da nedostaje kontekst statusima u kojima se, iako se izravno ne navodi, sugerira kako je Europska unija sudjelovala u odlukama da se poništi drugi krug rumunjskih predsjedničkih izbora, a na novim izborima zabrani kandidatura Calina Georgescua.
